Svijet – U Izraelu se danas održavaju prijevremeni parlamentarni izbori, a Izraelci biraju 20. saziv Knesseta, koji broji 120 zastupnika.
Birači će glasati za 26 stranaka koje su prijavile izborne liste.
Od prvih izbora u Izraelu 1949. godine, nijedna partija nije osvojila apsolutnu većinu, podsjeća Reuters, navodeći da se mandati dijele prema procentu glasova koje partije osvoje i da se očekuje da će i naredna izraelska vlada biti koalicijska.
Nadmetat će se 26 stranaka, a očekuje se da u Knesset uđe samo desetak, odnosno da toliko njih pređe izborni prag od 3,25 posto glasova, odnosno najmanje četiri zastupnika, prenosi Tanjug.
Pravo glasa ima 5.881.696 glasača. Većina od 10.119 glasačkih mjesta bit će otvorena u sedam sati po lokalnom vremenu (šest sati po srednjoevropskom), a glasa se do 22 sata (21 po srednjoevropskom).
Odmah potom objavljuju se rezultati izlaznih anketa, a zvanični rezultati slijede tokom noći.
“Do prijevremenih izbora došlo je zbog toga što je premijer Benjamin Netanyahu smijenio dvoje ministara u Vladi iz stranaka centra, s kojima je nakon prošlih izbora morao ići u koaliciju kako bi osigurao vlast. Sada četvrti put juriša na mandat, želi čistu vladu, vidi da sa centrističkim strankama ne ide najbolje, te ovoga put izlazi sam na izbore”, javila je iz Tel Aviva reporterka Al Jazeere Mirjana Hrga.
Glavni favoriti
Vladajući konzervativni Likud, predvođen Netanyahuom, svoju kampanju zasnovao je na sigurnosti i odbrani od najvećeg neprijatelja Izraela, Irana, a prema Palestincima zauzima tvrdolinijaški stav i tvrdi da Palestina neće biti osnovana ako Netanyahu ponovno bude na toj funkciji.
Najveći rival je koalicija Cionistička unija, lidera laburista Isaaca Herzoga i Tzipi Livni, šefice stranke centra Hatnua, koji žele ispitati mogućnost obnove mirovnih pregovora sa Palestincima i popraviti odnose s Bijelom kućom, a fokusirali su se na obećanja srednjoj klasi, suočenoj sa visokim troškovima života.
Jedna od novina je zajednički nastup arapskih izraelskih partija, koje su se ujedinile u Zajedničku listu kako bi prešle cenzus.
Ankete pokazuju da bi one mogle zauzeti treće mjesto po snazi u Knessetu i pružati prešutnu podršku u slučaju formiranja partije lijevog centra.
Sličan broj mandata, 12 odnosno 10, predviđa se za dvije centrističke partije – Yesh Atid (Ima budućnosti) Yaira Lapida, bivše TV-zvijezde koja je predstavljala veliko iznenađenje na izborima prije dvije godine po visokom plasmanu, i nova stranka Kulanu, koju predvodi Moshe Kahlon koji je napustio Likud.
I jedna i druga fokusirale su se na ekonomiju u kampanji.
Nacionalisti u Knessetu
Očekuje se da u Knessetu bude i nacionalistički HaBayit HaYehudi (Jevrejski dom) ministra ekonomije Naftalija Bennetta i dvije partije ultraortodoksnih Jevreja, kojih nije bilo u prethodnoj vladi, a sada bi mogle odigrati ključnu ulogu u formiranju koalicije.
Izrael je naš dom (Yisrael Beiteinu) šefa diplomatije Avigdora Liebermana, sudeći po anketama jedva će preći izborni prag.
Sudeći po ispitivanjima javnog mnijenja, iako Netanyahuov Likud zaostaje za četiri zastupnička mjesta za Cionističkom partijom, ne isključuje se mogućnost da on četvrti put bude premijer, jer će Cionističkoj uniji biti teže oformiti koaliciju.
Nakon saopćavanja konačnih rezultata glasanja, predsjednik Izraela Reuven Rivlin konsultirat će se sa svakom partijom predstavljenom u parlamentu o njenim prijedlozima za premijera i birati mandatara za kojeg vjeruje da ima najbolje šanse da oformi koaliciju.
Rok za to je najviše 42 dana, a u slučaju da prvi mandatar ne uspije, zadatak se povjerava drugom.
U slučaju tijesnih izbornih rezultata, izraelski predsjednik može predložiti i formiranje vlade nacionalnog jedinstva.
Izvor: Al Jazeera i agencije
