INTERVJU SA PREDSJEDNIKOM
BOŠNJAČKE DEMOKRATSKE ZAJEDNICE U CRNOJ GORI HAZBIJOM KALAČEM
POTPUNA BRIGA ZA PRIVREDU I SELO
Razgovarao: Salahudin FETIĆ
U Crnoj Gori su u većini gradova zakazani lokalni izbori. U kojim gradovima imate prijavljenu listu?
Bošnjačka demokratska zajednica je za veoma kratko vrijeme uspjela uspostaviti takozvanu političku infrastrukturu u najznačajnijim mjestima gdje Bošnjački narod čini većinu ili bar značajan broj u ukupnom stanovništvu. To su sljedeći gradovi: Rožaje, Bijelo Polje, Petnjica, Podgorica, no, ipak, kada su ovi lokalni izbori u pitanju, uspjeli smo predati liste samo u Rožajama i Bijelom Polju. U Petnjici su, kao što znate, izbori sprovedeni nešto ranije, prije osnivanja našeg odbora, a u Plavu i Gusinju još uvijek nismo konstituirali odbore. U Pljevljima se, također, nismo uspjeli organizirati na način da ponudimo našu listu, a razloga je više, među kojima, mladost i političko neiskustvo ekipe koju imamo, dominira. Također ni u Podgorici gdje imamo odbor i otvorenu kancelariju, nismo uspjeli ponuditi listu. I u Podgorici kao i u Pljevljima, nedostatak iskustva ali, moram priznati, i značajnije logistike iz centrale, doprinijeli su da je odbor u Podgorici zasada ostao na manjem broju entuzijasta.
Uz Bošnjačku stranku koja je parlamentarna, koje još partije na političkoj karti Crne Gore nude rješavanje nacionalnog statusa Bošnjaka?
Ovo pitanje je politički neosnovano jer sugerira činjenice koje ne stoje. Konstatacija da se BS definirala kao stranka koja se bori za statusna pitanja, ustvari, nažalost nije tačna. Volio bih da nije tako, i da je Bošnjačka stranka svojim postojanjem opravdala da istinski stoji iza sopstvenog programa. U tom slučaju se ova naša partija sigurno nebi ni osnivala. Bošnjačka stranka je programski opredijeljena u tom pravcu ali je svojim političkim djelovanjem potpuno odustala od pojedinih svojih programskih prioriteta, pravdajući to da još nije došlo vrijeme za njihovu primjenu. Kod ostalih manjih partija u ovom trenutku ne prepoznajem nikakav politički kapacitet za statusna pitanja Bošnjaka u Crnoj Gori.
Vjerujete li vi da se nacionalno pitanje Bošnjaka može rješavati isključivo kroz tzv. nacionalnu partiju koja svojim programom isključuje participaciju ostalih građana koji nisu Bošnjaci.
Još jedno zanimljivo pitanje koje na neki način provocira temelje naše političke platforme. I da odmah kažem da ovo pitanje zadire u priču šta je to ustvari nacionalna partija i šta su to građanske partije. Krenimo obrnutim redom. Građanske partije su one političke ideologije koje nastoje kroz takozvanu građansku platformu nametnuti interes većine nad manjinom, pravdajući to principima demokratije. Tako mi danas imamo partije koje se predstavljaju kao građanske, a radi se o duboko nacionalnim, sa skoro jasnim jednonacionalnim prioritetima. Bacimo malo pogled na DPS ili SDP, svejedno, radi se o čisto crnogorskim nacionalnim partijama koje pod plaštom demokratije, jednakopravnosti u primjeni grupnih i pojedinačnih građanskih prava, ustvari kontinuirano nameću obrasce življenja najbrojnijeg naroda, drugim manjebrojnim narodima. Primjera za to imate na pretek. Evo baš ovih dana gledamo kako bošnjačka omladina, koja pripada ovim crnogorskim partijama, zaogrnuta crnogorskom zastavom, promovira svoju političku ideologiju. Neko će reći da se radi o državnoj zastavi. Da, to jeste državna zastava ali nije partijska, s jedne strane, te bi kao takva trebala da pripada svima, a sa druge strane, riječ je o zastavi koja je nama nametnuta voljom većine, kroz tzv. demokratsku proceduru. To je ratna zastava iz vremena kada su pod njom počinjeni brojni zločini bošnjačkom narodu, pa iz tog razloga to ne može biti normalna pojava, kao što nije normalno, i s toga se i ne viđa, da našu sandžačku zastavu nosi neki Crnogorac ili Srbin, iako ova nema krvavu hipoteku iz prošlosti. Iz tog razloga su takozvane nacionalne partije u suštini mnogo demokratičnije jer se deklarišu sa jasnim obligatnim ciljevima i skoro da ničim, politička i općekulturološka pravila i obrasce svoga naroda, ne nameću drugima.
Ali pitanje je koncipirano sa stereotipom da ove tzv. nacionalne partije isključuju participaciju drugih naroda. To nećete naći u nijednom programu niti statutu ovih partija. One samo naglašavaju potrebu za jednakopravnost jednog, uglavnom ugroženog i obespravljenog naroda sa ostalim narodima. Podrška ostalih građana ničim nije isključena.
I da se vratim na suštinu pitanja, a to je da li se nacionalno pitanje Bošnjaka, može rješavati samo kroz djelovanje nacionalnih partija Bošnjaka. Mislim da su nacionalne partije, iz gore navedenih razloga, ustvari ona politička snaga koja tjera sve političke faktore da uvaže interese svih, pa i onih manjebrojnih, da njihove vrijednosti postanu općedruštvene vrijednosti. Samo tako demokratija izlazi na projektirani društveni horizont, a bez toga, ona ostaje u tami nasilja jačih i brojnijih nad manjima i slabijima.
Postavlja se jedno malo drugačije pitanje: Da li se preko manjinskih partija i manjinskih političkih ideologija sprovodi manipulacija i zloupotreba, te da su one često u obrnutoj relaciji sa stvarnim interesima manjinskih naroda? Ovo pitanje u praksi jeste otvoreno. Moj odgovor je da su sve one partije koje se oslanjaju na tzv. mudrostima u odloženim prioritetima, gdje se istina i pravda podređuju neistini i nepravdi, pod izgovorom opstanka pod kišobranom većine, ustvari formula loše politike, i loše političke partije koja u toj vrsti samoobanjivanja i obmanjivanja naroda u čije ime djeluje, sama proizvodi suprotnost sopstvenoj ideologiji i otvara vrata manipulacijama i zloupotrebama. Znači, politika koja se ne pridržava principa, u našem slučaju onih koji su utemeljeni na Objavi od Gospodara svjetova, sigurno da prije ili kasnije sklizne sa kolosijeka i završi u krilu despota iz većinskog naroda.
Koja su to ustvari pitanja koja vi želite rješavati kroz političko djelovanje?
Riječ je prije svega o najvažnijim nacionalnim pitanjima koja se, kako vidimo nazivaju statusnim. U ovom smislu riječi, BDZ se deklariše, tj. preuzima ovlašćenje ili punomoćje od naroda da će se zalagati da se njegov status u Crnoj Gori iz manjine izvede na nivo naroda. Ovo preuzeto ovlašćenje povlači mnoga druga statusna pitanja, od pitanja državnih simbola, jezika, pisma, dvodome strukture Parlamenta, pa sve do onih kojima se garantiraju ove statusne pozicije, a tiče se zakonodavstva, uredbi i zakona, sve do Ustava kao najvažnijeg i temeljnog pravnog propisa. Pitanje organizacije nacionalnih i vjerskih institucija je sljedeća karika stabilnog integrisanja naroda u državu i države u interese svoga naroda. U tom smislu mi smo našom političkom platformom pitanje bošnjačkih nacionalnih institucija postavili na jedan, čini se potpuno nov, ali istovremeno evropski utemeljen način. Evropske integracije imaju intenciju suštinskog povezivanja naroda, za koje državne granice ne smiju biti nikakva barijera. U tom smislu nama Bošnjacima na Balkanu, gdje god da se nalazimo, ne može biti osporeno nacionalno jedinstvo
Po čemu će te zainteresirati građane zbog čega bi trebalo da baš vas podrže, odnosno vašu partiju?
Postoje brojni razlozi ali ovdje želim spomenuti samo to da smo mi ponudili jedan skoncentrisan ekonomski program koji je, uvjeren sam najbolji primjer naše privrženosti i ozbiljnosti. Riječ je o programu koji smo nazvali: Potpuna briga za privredu i selo.
Postojeće privredne potencijale, u početnom periodu prvenstveno iz oblasti proizvodnje, neophodno je što prije organizovati u sistemu koji ima najmanje dvije zajedničke funkcije, od kojih je jedna na strani inputa (nabavke sirovina, repromaterijala, usluga) i druga na strani outputa ( prodaje gotovih proizvoda, tržišta). Radi se o sistemu koji bi se najbliže mogao povezati sa tzv. klasterima. No ovdje se ipak ne može reći da se radi o klasičnom klasteru jer se u specifičnom funkcionalnom odnosu pojavljuje lokalna uprava.
Lokalna uprava mora postati direktni nosilac ove dvije funkcije. Ona više nema pravo posmatrati samo na to šta će joj preduzeća donijeti, već mora aktivno uzeti učešće u podizanju kako eksternih uslova poslovanja, međuzavisnosti preduzeća u istoj proizvodnoj branši, ali i direktne pomoći unutrašnje organizacije i racionalizacije poslovanja preduzeća. Naravno, uključenje privrednih subjekata u ovaj sistem je isključivo na dobrovoljnoj osnovi, ali će sva ona preduzeća koja mu pristupe dodatno biti motivirana olakšicama u dijelu obaveza po osnovu poreza i taksa iz nadležnosti lokalne uprave, ali i na druge načine. Cilj je da se postojećim ili novoformiranim preduzećima podigne nivo poslovanja, smanje troškovi, obezbijedi jedinstven izlazak na tržišta i time obezbijedi stabilan rast i razvoj.
Bilo da se radi o preduzećima iz oblasti drvoprerade, mesne industrije, proizvodnje poljoprivrednih proizvoda, šumskog bilja, zatim preduzeća iz oblasti usluga turizma, te drugih proizvodnih i uslužnih djelatnosti, potreba za ovakvim sistemom udruživanja je više nego neophodna.
Na strani inputa, može se navesti veliki broj primjera gdje je neophodno uređenje odnosa u racionalizaciji nabavke sirovina i repromaterijala. No njena uloga se, kada je u pitanju učešće na strani inputa u tom dijelu ne iscrpljuje. Brojni su infrastrukturni problemi, kadrovski problemi (obrazovni profili), te problemi drugih neophodnih resursa za funkcionisanje proizvodnih i uslužnih preduzeća gdje se na strani inputa lokalna uprava može naći od velike pomoći, a da kao rezultanta bude opšta korist, odnosno da za posljedicu rezultira poboljšanje i unapređenje poslovanja preduzeća ali istovremeno poboljšanja dinamike i obima prikupljanja lokalnih prihoda.
Regulacija i unapređenje efikasnijeg izlaska na tržište, poseban je izazov za svako pojedinačno preduzeće. Ujedinjenjem u sistem kojim bi rukovodila lokalna uprava, svakako na dobrovoljnoj osnovi udruživanja, trebalo bi da rezultira stvaranju brendiranog proizvoda koji bi se plasirao na domaćem i inostranom tržištu.
Od klasičnog sakupljača takozvanih dažbina, lokalna uprava postaje kreator proizvdno-prometnih i uslužnih aktivnosti u sistemu preduzeća sa jasno definiranim svojinskim odnosom, ali i jasno definiranim interesnim odnosom. Interes vlasnika preduzeća u ovakvom sistemu bio bi u dobijanju pomenutih poreskih povlastica, ali i drugih povoljnosti kao što su beskamatno korišćene kratkoročnih pozajmica iz posebnog fonda koji će se formirati za tu svrhu, i dr.
Važan faktor implementacije ovog projekta čine svakako zainteresirani investitori koji će se u ovom programu naći ili kao ulagači u brendiranju postojećeg proizvoda ili u brendiranju novih proizvoda, ali i u potpuno novim investicijama poput ulaganja u nove pogone za proizvodnju zdrave hrane koja se ne može ni zamisliti bez klastera iz poljoprivrede i seoskih domaćinstava.
U uslovima sve veće potražnje za zdravom hranom, naše selo ima izuzetnu privrednu šansu. Prvi uslov je da stočarstvo i poljoprivreda budu podržani od strane lokalne uprave. Sistem koji se ovdje preporučuje odnosi se na izgradnju jedinstvenog sistema sličnog Klasterima ali istovremeno oslonjenog i na podršku Lokalne uprave.
Lokalna uprava mora izgraditi sistem gdje će svako domaćinstvo biti tretirano pod sistemu potpune brige.
Pokretanje proizvodnje u selu vezano je za finansijsku i kadrovsko-stručnu pomoć Lokalne uprave koja će obezbijediti tim poljoprivrednih stručnjaka, ali i investitore koji bi bili spremni da posredstvom i uz garancije Lokalne uprave investiraju u neku od poljoprivrednih, stočarskih ili drugih grana djelatnosti koje je moguće organizovati u konkretnom selu.
Svako domaćinstvo koje potpiše ugovor sa Lokalnom upravom biće tretirano kao jedna radna jedinica, i biće shodno ugovorenom, tretirano u smislu potpune brige za njegov poslovni uspjeh.
Lokalna uprava će kroz stručne službe izvršiti klasiranje domaćinstava koja će pristupiti jednom od ponuđenih klasteru i nakon toga izvršiti potrebnu edukaciju članova domaćinstva, obezbijediti neophodna početna finansijska sredstva, potrebnu opremu, repromaterijal, sve to uz podršku potencijalnih investitora koji će imati za svoje ulaganje garanta upravo Lokalnu upravu. Lokalna uprava će ovisno o dogovoru sa investitorom obezbijediti tržište i organizovati plasman proizvoda.
Da li je taj model negdje već oproban ili se radi o potpuno novom modelu organizacije lokalne uprave?
Mislim da se radi o sistemu koji danas već živi i to u našem okruženju, i u tom smislu nije riječ o potpuno novom pristupu organizacije lokalne uprave, ali se definitivno lokalnoj upravi otvaraju vrata da postane aktivni sudionik i kreator privrednog razvoja na prostoru za koji je i odgovorna.
Poznato je da je Crna Gora poput malog vrta gdje se svaka biljka posebno tretira. Kakve su šanse da se u takvim okolnostima probijete i osvojite dovoljan broj za prolaz u lokalnim skupštinama Rožaja i Bijelog polja?
Uprkos konstataciji koju ste izrekli, koja je na neki način dobra i tačna slika stanja u Crnoj Gori, iz čega bi se trebalo zaključiti da su nam šanse veoma male, uvjeren sam da smo mi ponuda koju naš narod neće i ne može odbiti. Očekujem podršku koja će nas kvalificirati za dalju političku borbu na velika vrata, a to znači sa brojem odbornika koji će nas učiniti legitimnim političkim faktorom i za trku za državni parlamenat koja, čini se, dolazi ubrzo.
Želimo vam veliki uspjeh!
Hvala! Naravno, na kraju moram ponoviti da smo na ovim predstojećim lokalnim izborima u Rožajama pod rednim brojem 1, a u Bijelom Polju pod rednim brojem 7.
I ovi brojevi su sami za sebe posebna preporuka.
(revija SANDŽAK | 20. maj 2014. | br. 180 | RevijaSANDZAK.com)
