Muftija Grabus: Sretan sam što me spominju kao mogućeg reisa, maker to i ne bio

BiH, Slovenija – Nakon što je reisu-l-ulema dr. Mustafa ef. Cerić, prema mnogima najbolji i najčestitiji bošnjački duhovni poglavar nakon velikana reisa Džemaludina ef. Čauševića, na sjednici Sabora Islamske zajednice u BiH (IZBiH) proteklog vikenda nedvosmisleno poručio da se više neće kandidirati za tu časnu funkciju, među ulemom i vjernicima počelo se licitirati s imenima onih koji bi ga do kraja godine mogli naslijediti.

Jedan od njih je i dr. Nedžad ef. Grabus, muftija ljubljanski, koji je na sebe privukao pažnju konsolidiranjem Islamske zajednice u Sloveniji i značajnim napretkom u izgradnji najzapadnije bošnjačke džamije, odnosno Islamskog centra u Ljubljani, oko kojeg je u toj zemlji ranije bilo mnogo sporenja.

Najvažnija odluka

S muftijom Grabusom razgovarali smo o licitiranju njegovim imenom za budućeg poglavara IZBiH, stanju u Zajednici i njenoj budućnosti, poziciji Bošnjaka te sve snažnijoj antiislamskoj histeriji u Evropi, monstrumu Andersu Brejviku.

Kako ste doživjeli poruke i ono što se moglo čuti na posljednjem Saboru IZBiH i cijelu atmosferu u vezi s tim događajem?

– Sabornici su pokazali visoku svijest i ozbiljnost u donošenju odluka, kao i u raspravi koja se vodila tokom cijele sjednice. Vladala je konstruktivna atmosfera. IZBiH njeguje pluralizam mišljenja i to je općeprihvaćeno. Posebno bih istakao predsjednika Sabora Safeta Softića, koji je besprijekorno vodio sjednicu i znalački artikulirao prijedloge sabornika. Najvažnija odluka usvojena na Saboru jesu amandmani na Ustav IZ. Odluka o raspisivanju izbora za reisu-l-ulemu također je važna.

Vas, između ostalog, u Sarajevu spominju kao potencijalnog kandidata za budućeg reisu-l-ulemu. Jeste li razmišljali o tome i da li biste bili spremni preuzeti taj časni emanet?

– Volio bih da ne odgovaram na to pitanje. Znam da je to pitanje u interesu javnosti, zato ću iznijeti svoje razmišljanje. Moram priznati da sam sretan što se moje ime spominje u tom kontekstu, makar i ne bio reisu-l-ulema. Postoje najmanje dva razloga zašto nikada nisam rekao da sam kandidat. Prvi je zato što me niko nije predložio. Funkcija reisu-l-uleme nije politička funkcija, zato je važno imati povjerenje tijela koja kandidiraju i biraju reisu-l-ulemu.

Prema pravilniku o izboru reisu-l-uleme svaki kandidat, nakon što bude predložen, obavezan je u pisanoj formi obavijestiti saborsku komisiju prihvata li ili ne kandidaturu. I kada bi me kandidirali, prvo bih obavijestio saborsku komisiju o svojoj odluci. Drugi razlog zašto se dvoumim uopće oko tog pitanja jeste problem džamije u Ljubljani. Još nije otklonjen primarni razlog moga angažiranja na poziciji muftije u Ljubljani. Jesmo konsolidirali i uredili IZ, ali nismo došli do faze u kojoj je neupitna gradnja džamije. To bismo trebali znati do kraja juna.

Da, ali ovdje se, isto tako, već može čuti da uživate podršku akademskih krugova u IZBiH i intelektualne zajednice. Koliko je to tačno?

– To mi je podsticaj da i dalje ozbiljno radim i dajem svoj doprinos u afirmiranju i snaženju IZ na svim poljima.

Kakva bi trebala biti kampanja za izbor reisu-l-uleme? Reis Cerić je upozorio da se ona ovoga puta ne bi smjela pretvoriti u obračun dvije ličnosti kao u klasičnoj političkoj utrci.

– Mislim da saborska komisija mora imati aktivniju ulogu u tom procesu. Bilo bi svrsishodno uraditi neku vrstu smjernica šta su obavezni uraditi kandidati koji prihvate kandidaturu. Gdje će predstaviti svoje ideje, prijedloge, kako misle urediti i realizirati te programe. Problem nastaje kada nisu uređena pravila. Nije dovoljno apelirati na svijest ljudi. To nije ni hutba ni vaz, to je izbor za najvažniju poziciju u IZ.

Mi nemamo dovoljno iskustva u organizaciji takvog procesa. To je unutrašnje pitanje IZ, ali s obzirom na važnost funkcije reisu-l-uleme, izbori za tu funkciju zanimaju ne samo ljude u BiH nego mnoge i na Istoku i na Zapadu, da ne govorimo o medijskom zanimanju za to pitanje. Zato je važno da institucije koje su zadužene za to da vode cijeli proces budu aktivne i angažirane kako se to ne bi odvijalo izvan njihove kontrole. Ako institucije IZ budu inertne, ljudi će tražiti alternativne puteve da se čuju njihove ideje.

Ustavna rješenja

Šta mislite o predloženim izmjenama Ustava IZBiH. Napravljen je model uređenja IZ poput onog iz 1990. godine. Šta mislite o njemu, šta bi on mogao donijeti Zajednici i kako bi se ona dalje mogla razvijati?

– Sabor IZ usvojio je zaključak da Ustavna komisija pripremi Platformu do kraja 2012. godine za izradu novog Ustava IZ. Smisleno je razgovarati o drugačijoj organizaciji IZ. Mora se imati na umu da je IZBiH naša centralna zajednica, neka vrsta “elitnog kluba” za sve muslimane Bošnjake. Čast je biti dio te Zajednice. Zajednica u Srbiji/Sandžaku isto tako je važna jer je tradicionalno područje gdje žive muslimani. U Sloveniji i Hrvatskoj Islamska zajednica ima status vjerske zajednice i potpisan ugovor s državom o svom djelovanju.

Sve te zajednice imaju svoje organe. Djeluju potpuno samostalno. Ne postoji jedinstven pravni okvir u kojem te zajednice djeluju. Lično nisam sklon ideji Vrhovnog sabora zato što taj organ ne bi mogao implementirati svoje odluke. To bi bilo neko “savjetodavno vijeće”, a takvih savjeta imamo i previše. Sabor IZBiH dovoljno je širok okvir za sve zajednice u kojima Bošnjaci imaju dominantnu većinu. Institucija reisu-l-uleme je najvažniji okvir koji čuva naše zajedništvo. Bošnjačka dijaspora je veliki potencijal IZ. Tome još ne posvećujemo dovoljnu pažnju. Usvajanje novoga Ustava podrazumijeva dalekosežne posljedice i odluke. Zato ne bi trebalo žuriti s rješenjima dok se ne postigne puni konsenzus zainteresiranih sudionika.

Šta je onda, prema Vašem mišljenju, najvažnije što bi budući poglavar IZBiH trebao učiniti u budućnosti? Je li, po Vama, neophodna jedna cjelovita reforma IZBiH, njene uloge i pozicije u životima Bošnjaka?

– IZ je dio našeg naroda. Religijski identitet bio je presudan u formiranju nacija u BiH. Ključno je pitanje šta je IZ? Osim što je zajednica vjernika muslimana, to je i institucija, vjerska zajednica koja ima svoje organe. Nosioci funkcija u organima IZ podliježu principu izbornosti i ograničenosti mandata. Zato je proceduralnost ključna za funkcioniranje IZ kao organizacije. Kada je pokrenuta javna rasprava o amandmanima na Ustav IZ, mogli su se čuti razni prijedlozi. Mnogi su iznosili spisak svojih želja. Mi smo jedina autonomna zajednica u BiH.

Naš centar je u Sarajevu. Naš reisu-l-ulema nema šefove izvan BiH. Najvažnija funkcija IZ je misija i afirmiranje islamskih vrijednosti u životu Bošnjaka. To se ostvaruje kroz obrazovne institucije IZ i djelovanje imama, mualima, vjeroučitelja, muderisa i svih alima u IZ. Drugi segment IZ je administracija. Na tom polju se mora dosta raditi. Administarcija IZ podrazumijeva cijeli aparat uposlenika i aktivista od džemata do Rijaseta. Najuspješnije su one organizacije koje imaju uređenu administraciju. Treći segment je materijalno-finansijsko poslovanje. Za sve projekte nužno je osigurati sredstva.

Takva organizacija IZ može regulirati status svojih uposlenika, poboljšati njihov rad, koji će dugoročno pomoći još dinamičnijem djelovanju IZ u cijeloj BiH. Naravno, važan je i društveni angažman, odgojni, kulturni… Simbol naše učenosti, temelj obrazovanja BiH i ulemanske tradicije Kuršumlija medresa je u nedopustivo slabom položaju, a manifestacije koje se u njoj organiziraju često ispod svakog nivoa. Zamislite samo da se ispred zgrade učenosti bilo koje važne institucije na Zapadu prodaje “bižuterija”! Moramo mijenjati odnos prema sebi i svojoj tradiciji, to će mijenjati stanje svijesti naših ljudi. Uloga IZ jeste da čuva zajedništvo našega naroda, razvija islamsku svijest, domoljublje, afirmira i širi plemenite ideje islama.

Bosna je problem

Kako gledate na položaj Bošnjaka u BiH danas? Ovdje su ljudi dosta umorni i frustrirani jednom teškom situacijom u svakom pogledu, ekonomskom, političkom, duhovnom.

– Mi smo prošli kroz velika iskušenja i probleme. Historijske okolnosti u 20. stoljeću nisu bile naklonjene Bošnjacima. Naprotiv, bile su na njihovu štetu. Nedavno mi je jedan diplomata po povratku iz BiH rekao: “Bosna je problem”. Ja sam mu odgovorio: “Bosanskohercegovački susjedi su problem.” Složio se sa mnom i potpuno otvoreno govorio o utjecaju susjednih zemalja na BiH. Kada bi međunarodni predstavnici bili hrabri da javno urade ono što pričaju u kuloarima, u BiH bi red bio uspostavljen za godinu. Ono što me zabrinjava jeste da nismo uspjeli pronaći model kako postići konsenzus o najvažnijim pitanjima za Bošnjake.

Dosta je privatiziranja javnih funkcija u svim sferama našega djelovanja. Slovenija je u društvenom, pravnom i organizacionom smislu zbilja uređena država. Svaki čovjek voli red. Mora se imati na umu da većina ljudi živi puninu svoga života samo u svojoj sredini. Zato je pitanje BiH najvažnije pitanje za Bošnjake. Mi zaboravljamo na činjenicu da samo dvadeset godina imamo demokratski sistem. Posljedice rata narušile su i u znatnoj mjeri destabilizirale i društvene odnose. Uloga obrazovnog sektora, medija i vjerskih zajednica je važna. Ipak, politika je najvažnija. Zato i jeste važan društveni angažman. Mi imamo dosta poruka u Časnom Kur'anu koje nas hrabre da ne pokleknemo u životu: “Ko je svjestan Uzvišenoga Boga, On će mu naći izlaz”.

Islamofobija i EU

Nedavno je započelo suđenje norveškom teroristi Brejviku, koji je tvrdio da je ubijao svoje sunarodnjake zbog “muslimanske invazije u Evropi” i da su ga “inspirirali srpski nacionalisti” koji su učestvovali u genocidu nad Bošnjacima. Kako gledate na taj fenomen islamofobije, koja je, očito, sve više prisutna u EU?

– To je zločin za svaku osudu. I na tom primjeru se pokazalo koliko je zlo genocida koji je počinjen u BiH poslužilo za inspiraciju za takav gnusan čin. Zapadnoevropska civilizacija je dugo sržna ili centralna civilizacija u svijetu. Mnogi sociolozi i politički analitičari upozoravaju da se civilizacijska svježina prenosi u Aziju. Uporedo s ekonomskom krizom jačaju i faktori koji destabiliziraju društvenu koheziju. Terorizam je veliki sigurnosni izazov suvremenog doba. Vlasti, građanska inicijativa i posebno pravosudni organi moraju biti odlučniji u borbi protiv svih oblika ekstremizma, islamofobije i antisemitizma. Naravno, uvijek postoji problem jasne vizije gdje i kada ograničiti slobodu govora i djelovanja pojedinih ekstremnih faktora. To je izazov s kojim ćemo se morati svi ozbiljnije suočiti.

Muslimani u Evropi taoci su svjetske globalne politike

– Nije fer uređenje BiH, nije fer odnos prema muslimanima. Kada to kažemo, onda se moramo potruditi da tražimo odgovore i, što je još važnije, rješenja za promjenu tog stanja. Muslimani u Evropi su taoci svjetske globalne politike koja je islamski svijet, koji ne postoji ni kao politički niti kao pravni subjekt, postavila u središte političkih odnosa. Nijedna muslimanska manjina nije priznata u Evropi, priznate su nacionalne manjine. Pristajući na “politički” diskurs u kojem su muslimani označeni kao objekt unutrašnjih odnosa u evropskim zemljama, ušli smo u područje u kojem niko nema dovoljno iskustva i još se traže odgovori na te izazove. Politički i medijski krugovi su islam u znatnoj mjeri definirali kao “sigurnosni problem” i to nas sve mora zabrinuti

Vjerujem da će reis Cerić i dalje imati važnu ulogu u IZBiH

– Sretan sam da su svi sabornici i diskutanti pokazali visok stepen poštivanja reisu-l-uleme dr. Mustafe ef. Cerića i da je usvojen amandman kojim se regulira status reisu-l-uleme po okončanju mandata. To je prvi put u našoj povijesti da je regulirano to pitanje. To pokazuje zrelost i sabornika i ukupne IZ, koja se na takav način želi odužiti reisu-l-ulemi za njegov rad. Vrijeme u kojem je djelovao reis Cerić, zamjenik reisu-l-uleme hafiz Ismet ef. Spahić, generalni sekretar IZ Muhamed Salkić i njihovi saradnici bilo je puno izazova i teških iskušenja za Bošnjake. Uvjeren sam da će reis Cerić i nakon isteka mandata imati važnu ulogu u IZ.

Početak gradnje džamije u Ljubljani u maju iduće godine

– Do sada je IZ u taj projekt izgradnje Islamskog kulturnog centra u Ljubljani uložila, samo za zemlju, blizu pet miliona eura. Postoji još problem imovinskopravnih odnosa u dijelu zemljišta koji je predviđen za park i novi put koji je predviđen za pristup do džamije. Ta pitanja rješavamo u suradnji s Općinom Ljubljana. Iz iskustva koje imam uvjeren sam da će gradonačelnik Ljubljane Zoran Janković pomoći da riješimo to pitanje. Ako bude sve išlo po planu, planiramo u maju iduće godine, ako Bog da, početi gradnju IKC u Ljubljani. To je projekt koji će u konačnici koštati blizu 25 miliona eura. Dakle, radi se o izrazito zahtjevnom projektu u svakom pogledu.

Izvor: DnevniAvaz.ba