Sarajevo – Od početka 2015. godine do mjeseca jula, na području Kantona Sarajevo zapaljena su 44 motorna vozila.
U posljednjih sedam mjeseci prošle godine, Upravi policije MUP-a Kantona Sarajevo prijavljeno je ukupno 18 krivičnih djela, koja su za posljedicu imala štetu na motornim vozilima uzrokovanu požarom. Sarajevska policija je od ukupnog broja krivičnih djela rasvijetlila njih deset, za šta je dostavljen izvještaj Kantonalnom tužilaštvu Sarajevo.
Nakon obavljenih uviđaja, utvrđeno je da je u šest slučajeva na motornim vozilima došlo do požara usljed samozapaljenja, što je uzrokovano tehničkom neispravnošću elektroinstalacija. U sedam slučajeva najvjerovatnije je došlo do prenošenja plamena sa jednog vozila na drugo, koje je bilo parkirano u blizini.
Motivi paljenja automobila
– Tokom rasvjetljavanja krivičnih djela došli smo do saznanja da je paljenje automobila najčešće uzrokovano osvetom zbog ličnih sukoba, opomena za vraćanje duga oštećenog ili nekog člana porodice, zatim skretanje pažnje policije i javnosti sa drugog krivičnog djela, te uništavanje dokaza nakon izvšenog krivičnog djela u kojem je vozilo korišteno – kazao nam je glasnogovornik MUP-a KS Irfan Nefić.
Prema informacijama koje smo dobili od sarajevske policije, po izjavama osumnjičenih konkretni motivi izvršenja rasvijetljenih krivičnih djela su u dva slučaja koristoljublje, u jednom slučaju osveta prema oštećenom zbog prethodne tuče, a u jednom slučaju motiv je novčani dug sina osobe kojoj je zapaljen automobil prema osumnjičenima za paljevinu.
– Također je vršeno zapaljenje motornih vozila nakon što su prethodno korištena u izvršenju krivičnih djela. Policijski službenici ne raspolažu pouzdanim informacijama o djelovanju organizovane grupe kriminalaca koja za novčani iznos čine takva krivična djela – rečeno nam je u MUP-u KS.
Samozapaljenje zbog neispravnih elektroinstalacija
Policiji je otežavajuća okolnost prilikom rasvjetljavanja ove vrste krivičnih djela i činjenica da nakon izvršenja većina materijalnih dokaza bude uništena u plamenu.
Kako je za Faktor.ba objasnio sudski vještak protivpožarne prakse Kemal Bošnjaković, najčešća dva načina zapaljenja automobila su namjerno paljenje otvorenim plamenom i samozapaljenje vozila usljed neispravnih elektroinstalacija ili loše urađenog tehničkog pregleda.
– Kada vozilo ostavite na servis ili popravku, ne znate ko vam je i šta radio na automobilu. Prođete servis, preuzmete auto i ostavite ga na parking i onda dođe do kratkog spoja. U automobilu ima puno plastike i materijala sa niskom tačkom zapaljenja, pa i mala iskra može izazvati požar kratkim spojem – kazao je Bošnjaković.
Zapaljiva tekućina i otvoreni plamen
Kod namjernog paljenja vozila, počinioci najčešće zapaljivom tekućinom posipaju prednji i zadnji dio automobila.
– Obično posipaju spojlere i branike, zatim plastiku sa nižom tačkom zapaljenja i točkove, šajbu, kedere… – navodi Bošnjaković.
Vještak kaže da je vrlo teško dokazati kojom tekućinom se automobil posuo prije paljenja. Ona se u početku obično definiše samo kao “zapaljiva tekućina”, a detaljnije analize radi krim tehnika.
– Vrsta zapaljive tečnosti se može zaključiti otprilike i po mirisu. Osobe koje pale automobile najčešće koriste benzin ili zapaljene koktele, ali i zapaljive lakove i sprejeve, na koje djeluju otvorenim plamenom – naglasio je Bošnjaković.
Naš sagovornik kaže da se na mjestu događaja pronađe oko 60 do 70 posto materijalnih dokaza koji upućuju na krivično djelo.
– Sav dokazni materijal koji se pronađe na licu mjesta dostavlja se tužilaštvu. To se sve prikupi i arhivira, da bi se mogla raditi dalja analiza – zaključio je Bošnjaković.
(faktor)
Pogledajte vijest na izvornom sajtu:
neandertalci