Srbija – Kurs će trajati cijele školske godine, a namijenjen je prvenstveno učenicima srednjih škola. Predavanje će biti održavana u zgradi škole, a profesori turskog vjerovatno će biti edukatori kojima je ovo maternji jezik.
Prvoj kragujevačkoj gimnaziji od februara će biti uvedeno fakultativno učenje turskog jezika. Mesta ima za najviše 25 polaznka, a već se prijavilo između 15 i 20 zainteresovanih. Kurs će trajati cijele školske godine, a namijenjen je prvenstveno učenicima srednjih škola. Predavanje će biti održavana u zgradi škole, a profesori turskog vjerovatno će biti edukatori kojima je ovo maternji jezik.
Ivan Nedeljković, psiholog u Prvoj kragujevačkoj gimnaziji, kaže da je ideja za uvođenje fakultativne nastave turskog potekla iz želje da učenci više nauče i o kulturi Turske.
– Centar za stručno usavršavanje zaposlenih u obrazovanju Kragujevac povezao nas je sa turskim „Bejza“ edukativnim centrom iz Beograda koji će da šalje svog nastavnika. Đaci će osim jezika učiti i o turskoj kulturi, a moći će da se upoznaju sa drevnom umjetnošću slikanja na vodi koja se zove “ebru”. To je orijentalna umjetnost ukrašavanja papira, objašnjava Nedeljković.
On kaže da povod za uvođenje turskoj jezika u škole nikako nije bio da polaznici bolje razumiju turske serije, mada je bilo zainteresovanih za ovaj jezik baš iz tog razloga. U školi se nadaju da će zainteresovanost đaka biti dovoljna da nastava turskoj jezika bude uvedena i naredne godine.
U pozivu za upis na časove turskoj jezika stoji i informacija da čak 220 miliona ljudi na svetu govori ovaj jezik. Po tom kriterijumu, ovo je peti jezik na svetu. Prema podacima sa popisa iz 2011. godine, u Srbiji je turski maternji jezik za 420 stanovnika.
Tehnika slikanja na vodi “ebru”, koji će polaznici časova takođe moći da nauče je umjetnost u kojoj se koriste isključivo prirodne zemljane boje, četkice od konjske dlake sa drškama od stabla ruže i prirodni preparati za zgušnjavanje vode. Željeni dezen i oblik se dobijaju tako što se na vodu zgusnutu određenim supstancama nakapa željena boja, koja se nakon toga, uz maštu umjetnika i pomoć specijalnih šila, oblikuje u najrazličitije forme. Kada je voda oslikana, na nju se pažljivo postavlja papir i slika je gotova.
(Telegraf)
