Priča o Faruku Đođiću (46), rođenom u Prnjavoru, koji sada živi u Švedskoj, još je jedna od onih lijepih priča o uspješnih Bosancima u dijaspori. Faruk Đođić je, ni manje ni više, autor Zemljišnog atlasa Švedske. Kako sam kaže, samo su ga čudni putevi Božiji doveli do tog uspjeha.
– Pomisao da bi moja malenkost nekada mogla biti autor zemljišnog atlasa daleke egzotične Švedske je maltene apsurdna. A opet se baš to desilo, kaže Đođić, koji nam je objasnio da je zemljišni atlas skup karti koje predstavljaju razne osobine poljoprivrednog zemljista.
Doktorirao 2001. godine
– Te osobine se kreću od mehaničkog (sadržaj pijeska, gline itd) do hemijskog (sadržaj makro i mikroelemenata) sastava zemljista i predstavljaju važne parametre koji određuju kako plodnost zemljišta tako i stepen eventualnih negativnih posljedica poljoprivredne proizvodnje na okoliš, prije svega kvalitet vode! Karte se zasnivaju na rezultatima laboratorijskih analiza velikog uzoraka zemljišta i njihovom pretvaranju u karte uz pomoć Geografsko-Informacionih Sistema (GIS), pojašnjava Faruk Đođić.
Rat ga je zatekao u rodnom Prnjavoru, gdje je došao iz Sarajeva da sa roditeljima provede Bajram. Bio je apsolvent Poljoprivrednog fakulteta u Sarajevu, rat me je zatekao u rodnom Prnjavoru gdje sam otisao da provedem Bajram. U Švedsku je stigao kao izbjeglica 1993. godine. Igrom slučaja rođak mu je uspio sačuvati i poslije poslati indeks sa fakulteta pa mu je na osnovu toga Švedski zavod za visoko školstvo priznao kao važeće dobar dio kurseva i ispita. Već 1995. godine Đođić upisuje magistarski rad iz pedologije (nauka o zemljištu) na švedskom Poljoprivrednom univerzitetu (SLU) u Uppsali: Nakon toga 1997. godine nastavlja sa postdiplomskim studijem sa fokusom na zaštitu kvaliteta voda. Doktorirao je 2001. godine i od tada se bavi naučnoistraživačkim radom, a 2008. godine dobio je i status docenta.
Karte pristupačne svima putem interneta
Na izradi Zemljišnog atlasa Švedske radio je nekoliko godina.
– Projekat je rezultat jednog dugotrajnog procesa. Već 2008. godine smo u našim studijima ukazivali na neophodnost izrade bolje karte poljoprivrednog zamljišta, a 2009. smo prezentirali metodologiju kako da pomoću GIS-a (Geografski informacioni sistem) to i postignemo. To je bio jedan petogodišnji projekat koji je obuhvatao prikupljanje zemljišnih uzoraka u cijeloj Švedskoj, njihovu laboratorijsku analizu i na kraju statističku obradu podataka i produciranje zemljišnih karti, kazuje Đođić.
Kaže da je u organizaciji Švedskog poljoprivrednog zavoda sakupljeno je preko 12.500 uzoraka, ravnomjerno raspoređenih u odnosu na površinu poljoprivrednog zemljišta i sa tačnim geografskim pozicijama, te da su i sami poljoprivrednici sakupili preko 22 hiljade uzoraka na svojim imanjima.
– Pored mehanickog sastava tla analizirani su i najvažniji mikro i makroelementi, kiselost zemljišta, sadržaj humusa… Podaci iz zemljišnog atlasa već se upotrebljavaju u razne svrhe. I poljoprivrednicima su interesantni podaci o plodnosti tla, kaže Đođić, dodajući da su svi podaci i karte pristupačni svima putem interneta i potpuno besplatni jer su finansirani sredstvima poreskih obaveznika.
Faruk Đođić sa suprugom Majdom i kćerkama Eminom i Elmom živi u Upsali (Uppsala), univerzitetskom gradu 70-ak kilometara od Štokholma. U Bosnu, gdje mu žive roditelji i brat Tarik Đođić, direktor Al Jazeera Balkans, dolazi najmanje 2-3 puta godišnje, uglavnom u Sarajevo.
Nije mu poznato kakvo je stanje sa zemljišnim kartama u Bosni. Naglašava da će potreba za poboljšanjem poljoprivredne proizvodnje zahtijevati slične baze podataka u bliskoj budućnosti i u Bosni.
Spreman pomoći Bosni
Spreman je svoja iskustva i znanja podijeliti sa stručnjacima i drugim zainteresiranim u Bosni.
– Naravno da sam spreman pomoći i prenijeti svoja iskustva. Već sam i pokušavao preko Švedskog Zavoda za zaštitu okoline i SIDA (Švedska organizacija za međnarodni razvoj) da probamo pokrenuti neke projekte. Za sada nismo uspjeli to ostvariti, ali, ako Bog da, bit će i to. Sve su to dugotrajni procesi! Nadam se da će približavanje BiH EU olakšati neke stvari, ističe Faruk Đođić.
Oni koji znaju švedski, engleski i njemački jezik više o doc. Dr. Faruku Đođiču i njegovim projektima mogu saznati na njegovoj web-stranici na SLU http://www.slu.se/vatten-miljo/Faruk-Djodjic.
Pogledajte vijest na izvornom sajtu:
Uspjeh dr. Faruka Đođića u dalekoj Skandinaviji: Bosanac uradio Zemljišni atlas Švedske
