BIH – U četvrtak je (21.02.) u zeničkoj Biblioteci, organizaciji Kulturnog centra “Karneol”, održana 25. promocija romana Isnama Taljića „Opet ćemo se vidjeti ispod crvene jabuke – Roman o sultanu Fatihu, Bošnjacima i Bosni“.
Promociju je otvorio književnik Željko Grahovac, a čelnice “KC “Karneol” Selma El Hadž Ahmad i Mubina Salkić su predstavile biobibliografiju Isnama Taljića i pročitale nekoliko upečatljivih pasaža iz romana.
Promotor romana mr. Fatmir Alispahić je kazao da je Isnam Taljić najvažniji pisac za Bošnjake, a ovaj roman najvažniji roman za Bošnjake, jer se romanom o sultanu Fatihu ispravlja temeljni falsifikat bosanske povijesti u ime kojeg se rastaču Bosna i Bošnjaci.
Isnam Taljić je romanom o sultanu Fatihu napravio kolosalni zahvat ka našem historijskom pamćenju, koje je umnogome formirano na lažima i manipulacijama kršćanskih tvornica historije, od kojih potiču laži o sultanu Fatihu i padu Bosne. Ako bi se priznalo ono što se nema čime negirati – da je sultan Fatih prvi zakonodavni zaštitnik ljudskih prava na evropskom tlu, a i šire – onda bi valjalo prevednovati mnoge historijske tekstove. Stoga je roman Isnama Taljića odvažni čin oslobođenja jedne istine koja i danas živi zatočena pod diktatom krstaškog, dakle islamofobijskog diskursa u politici, nauci i kulturi – rekao je, između ostalog, mr. Fatmir Alispahić.
Alispahić je pojasnio zašto smatra da je Isnam Taljić najvažniji pisac za Bošnjake…
– Nisam rekao „najveći“, niti „najvažniji bošnjački pisac“, već sam upravo kazao „najvažniji za Bošnjake“, u onom smislu u kome se jedan narod može okoristiti od jednog pisca. Isnamovo djelo je posvećeno odgajanju historijske samosvijesti o onim momentima koji su okosnica bošnjačkog nacionalnog identiteta. Taljić piše o kontinuitetu genocida, o progonima i muhadžirima, o Srebrenici i Endelusu, o važnosti vjerskih i historijskih uputa, i evo sada, Taljić piše o fundamentalnoj temi za razumijevanje ustoličenja Bosne kao prostora na kome se u duhu tolerancije susreću i prožimaju vjerske, a od 19. stoljeća i narodnosne različitosti. U savremenoj bošnjačkoj književnosti nijedan opus, kao Isnamov, nije tako suvereno posvećen bošnjačkom narodu – rekao je mr. Fatmir Alispahić.
U nastavku je Isnam Taljić predstavio motive zbog kojih je više od četiri godine istraživao historijsku građu i pisao prvi roman o sultanu Mehmedu Fatihu i Bosni, odnosno, prvo roman u kome se Mehmed Fatih, koji je najavljen hadisom Allahovog Poslanika, prikazuje u svjetlu islamske misli i etike, odakle proizilaze Fatihove ahdname, kao prve povelje o ljudskim pravima u historiji.
– Ličnost sultana Fatiha i historija Bosne u tom smutnom periodu zakamuflirani su lažima. Sultan Fatih je mnogim muslimanima, i Bošnjacima, i najdraža ličnost poslije Božijeg poslanika Muhammeda, s.a.v.s. Kršćanima je najomrznutija. Muslimansko bavljenje historijom, nažalost, prestaje sa životom velikih halifa. I zato nam se, zato što ne ukazujemo i na pozitivne i na negativne primjere, surova prošlost ponavlja do zgađenosti. Tako je i s bošnjačkom historijom, i ne samo srednjovjekovnom, gdje i dalje vladaju nametnuti stereotipi. U Turskoj je, pak, osmanlijska historija bila zabranjena početkom treće decenije prošlog stoljeća. Ako turski autori pišu o prošlosti osmanlijske države, čine to s velikim, nekontroliranim hvalospjevima, tako da se tu sultan Fatih ne vidi kao čovjek. Trebalo je istraživati, dokučiti, pa napisati modernu literaturu – rekao je, između ostalog Isnam Taljić.
(Bosnjaci)
