Dana 18.02.2017. godine u organizaciji Haus Sandžak povodom obilježavanja Međunarodnog dana maternjeg jezika održana je tribina “Bošnjaci: jezik i narod”.
Na tribini su govorili historičari dr. Harun Crnovršanin i Sulejman Aličković, književnik Saladin Dino Burdžević, rukovodilac škole bosanskog jezika u Frankfurtu Ismet Šahurić, književnica Hanka Hamzagić i autor Enciklopedije sandžačko-bošnjačke književnosti dr. Jahja Fehratović.
Oni su sa različitih aspekata osvrnuli na značajnost kako bosanskog jezika tako i bošnjačke nacije, dok je dr. Fehratović govorio o dilemama koje su nametnute Bošnjacima, o tome kako se naziva njihov jezik bošnjački ili bosanski, energično odbacujući sve do sada naturano i poturano bosanskom jeziku objašnjavajući evaulaciju termina bosanski jezik kroz historijsko utemeljenje i prisutnost u narodu.
Dr. Fehratović govorio i o važnosti same svijesti Bošnjaka o svome maternjeme jeziku, posebno istaknuvši da je za očuvanje nacionalnog identiteta i Bošnjaka kao naroda od presudne važnosti uz vjeru očuvati i bosanski jezik, kako u domovini tako i u dijaspori, navodeći kao primjer nebrige o jeziku bošnjačke iseljenike u Turskoj koji danas u trećoj i četvrtoj generaciji ne znaju i nisu svjesni svog maternjeg jezika.
On upozorava da takva opasnost prijeti i Bošnjacima koji žive u zemljama Zapadne Evrope, te da je kroz očuvanje vjerskog identiteta kroz organizacije Islamske zajednice i džemata od presudne važnosti i prisutnost dopunskih škola na bosanskom jeziku aplelirajući na Bošnjake da svoju djecu što više šalju na dopunske časove bosanskog jezika kako bi očuvali svjest njegujući maternji jezik i bošnjačku kulturu.
Dr. Fehratović ističe da je to ključni faktor zaštite od asimilacije jedne brojčano male zajednice kakve je zajednica Bošnjaka, kako nam se djeca ne bi sutra izjašnjavala kao Nijemci i pripadnici drugih zapadnih naroda.
To je ujedno bio i zaključak tribine “Bošnjaci: jezik i narod” koja je bila jako posjećena.
Zabrinjava podatak da 80°% Bošnjaka u dijaspori nije vezano za džemate i druga bošnjačka udruženja što je dodatna opasnost da njihovi potomci u drugoj ili trećoj generaciji izgube svoj nacionalni identitet, odnosno da preuzmu identitet većinskog naroda zemalja u kojima žive.
Zbog toga je donijet zaključak da se u narednom periodu kroz sve segmente organiziranja mora mnogo više raditi kako bi se preduprijedio scenari kojim može doći do gubljenja ili asimiliranja bošnjačkoga naroda u zemljama Zapadne Evrope. “Poštovati tuđe ali njegovati svoje” zajednička je poruka učesnika tribine. 
SANA
Da nije BDZa mi u dijaspori nebismo imali od kogs sta dacujemo iz prve ruke. Oni jedini se staraju i brine o nama.