Purpurno crvene ili žute boje, jedre, sočne i ukusne, trešnje su voće rasprostranjeno po cijelom svijetu i broje preko 900 sorti. Jedu se svježe, koriste se za izradu džema, kompota, kolača, likera…
Ipak, ovo voće najzdravije je i najukusnije sirovo, jer kada se termički obrađuje, gubi veliki dio arome, boje i slatkoće.
Prilikom kupovine treba voditi računa o tome da je plod čvrst, neoštećen i što više crven. Peteljke svježeg ploda su zelene, nikako tamne ili smeđe. Ukoliko želite da traju duže, treba ih neoprane spakirati u plastične vrećice, i u hladnjaku čuvati najduže dva do tri dana.
Trešnje treba jesti što više jer su jako ljekovite. Po šalici posluživanja trešnje sadrže zanemarivih 85 kalorija i vrlo malo masnoća, ali su zato bogate bjelančevinama, ugljikohidratima, vitaminima A i C, a u nešto manjim količinama ima vitamina B1, B2, B3 i B6. Sadrže dosta folne kiseline, kalcija, kalija, željeza, magnezija i cinka.
U narodnoj medicini lijek su za giht i artritis, a poznavatelji tvrde da je 20 trešanja deset puta djelotvornije od aspirina. Znanstvenici iz Michigana dokazali su da imaju i izuzetno anti-infekcijsko djelovanje, kao i da kao bogata riznica antioksidanasa usporavaju djelovanje uzročnika starenja. Trešnje pomažu i kod bolesti srca, a imaju i antikancerogena svojstva koja potječu od flavonoida izokvercina i kvercina.
Osim toga, elaginska kiselina snažan je antioksidans koji sprječava oštećenje DNK stanica, a samim time smanjuje mogućnost obolijevanja od raka. Trešnje se mogu jesti u neograničenim količinama jer ne iritiraju želudac.
Sjajan su izvor bora, koji u kombinaciji s kalcijem i magnezijem povoljno djeluje na zdravlje kostiju i njihovu gustoću.
Međutim, trešnje nikako ne treba jesti prije ručka, jer mogu usporiti izlučivanje želučanih sokova za probavu, što posebno može otežati probavu mesa.
(ljepotaizdravlje.hr)
