BIH – Koalicija organizacija civilnog društva “Prvi mart” uputila je na adrese državnih institucija, ambasada i stranih misija, međunarodnih i domaćih nevladinih organizacija, analizu postupanja institucija entiteta Republike Srpske prema povratnicima koji obnavljaju prebivalište u prijeratnim općinama prebivališta.
U analizi je obuhvaćen pregled sistemskog i sistematskog kršenja Zakona o prebivalištu i boravištu Bosne i Hercegovine, slobode kretanje, slobode informiranja, slobode izbora prebivališta, posebno imajući u vidu da pomenute činjenice upućuju na kršenje ljudskih prava i osnovnih sloboda zagarantovanih Ustavom BiH.
Također, navodeni su i dokazi institucionalne diskriminacije građana koji pripadaju povratničkoj populaciji, posebno skrećući pažnju javnosti na ravnodušnost nadležnih institucija na navedeno ponašanje službenika u entitetu RS-a.
U analizi se zaključuje da lokalne policijske stanice u entitetu RS-a djeluju protivno Zakonu o prebivalištu i boravištu BiH, te s tim u vezi sve navedene činjenice upućuju na to da je osnov za pogrešno tumačenje prava i pogrešno utvrđivanje činjenica na terenu, zapravo rezultat izvaninstitucionalnih pritisaka političkih struktura.
Ovom prilikom građanska koalicija „Prvi mart“ uputila je poziv na snažniju institucionalnu kontrolu procesa registracije, značajnije učešće nadležne Agencije (IDDEEA) na nadzor zakonitosti procesa, te utvrđivanje odgovornosti lokalnih komandira i drugih službenih lica, a u vezi sa pitanjem zloupotrebe službenog položaja i mogućeg povezeivanja sa višim strukturama koje su naredile ovakvo postupanje.
Detalje u vezi s pomenutom analizom možete pročitati u nastavku:
KOALICIJA ORGANIZACIJA CIVILNOG DRUŠTVA „PRVI MART“
ANALIZA POSTUPANJA INSTITUCIJA ENTITETA REPUBLIKA SRPSKA PREMA POVRATNICIMA KOJI OBNAVLJAJU PREBIVALIŠTE U PRIJERATNIM OPĆINAMA PREBIVALIŠTA
Prošlo je skoro osam mjeseci od lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini, te kampanje mobilizacije i registracije povratnika na prostorima doline rijeke Drine, a policijske strukture nastavljaju sa pritiscima na građane koji su se registrirali u tom periodu u Srebrenici, Bratuncu, Višegradu, te drugim mjestima ove regije.
Službena lica iz lokalnih policijskih struktura ne ograničavaju svoje akcije na provjere ranijih prijava, već je utvrđen i uzorak ponašanja i postupanja kojim se usporavaju nove registracije, odnosno ponovna uspostava statusa prebivališta za lica koja su prognana sa ovim prostoru tokom etničkog čišćenja i genocida koji je počinjen u periodu između 1992. i 1995. godine.
Nakon uspješnog zagovaranja donošenja Zakona o pravima lica koja se vraćaju iz Kantona Sarajevo u svoja prijeratna prebivališta u entitetu Republika Srpska, kojim je zagarantirana zaštita stečenih prava iz socijalne, boračko-invalidske i zdravstvene zaštite, brojni građani koji faktički žive u Srebrenici, Bratuncu, Zvorniku, Višegradu, Rogatici i Foči, tek sada pristupaju registraciji prebivališta.
Prije donošenja ovog rješenja, strah da će zdravstvenu zaštitu morati tražiti u susjednoj Republici Srbiji ili da će izgubiti stečena prava iz socijalne zaštite, bio je ključni kamen spoticanja u legalizaciji njihovog statusa povratnika na prostore sa kojih su protjerani u ratu.
Dok se istovrsna zakonska rješenja očekuju u Tuzlanskom, Zeničko-dobojskom, Posavskom, Srednjebosanskom i Unsko-sanskom kantonu, posljednje procjene upućuju da bi između 20 i 35 hiljada povratnika moglo prijaviti prebivalište u RS, gdje cifra varira od uspješnosti implementacije novih zakona, razlike u finansijskim opterećenjima u vezi sa promjenom prebivališta, kao i od drugih faktora kakvi su neposredno vezani za izbore, poput formiranja Zajedničke liste za povratak.
Sve ovo, uz najmanje 62 000 glasova koji su na prošlim Općim izborima glasali za stranke koje okupljaju povratnike, te činjenicu da se već sada može vidjeti da će 2014. godine doći do najvećeg stepena mobilizacije dijaspore za glasanje putem pošte zabilježene u posljednjih 15 godina, predstavlja veliki rizik za ostanak na vlasti SNSD-a, uz njihovog partnera Srpsku demokratsku stranku, koja javno zagovara platformu institucionalnog obračunavanja sa povratničkim organizacijama koje vode proces registracije i mobilizacije povratnika.
Brojevi govore da bi uz jedinstvo povratnika i formiranje Zajedničke liste, multietničke snage okupljenje oko koalicije orgranizacija civilnog društva “Prvi mart”, mogle postati druga po rezultatu politička opcija na narednim Općim izborima sa prostora entiteta Republika Srpska (imajući u vidu da je na prošlim izborima SDS kao druga snaga iza SNSD-a osvojila oko 138 000 glasova). Isto bi dalo prostora za kreiranje koalicije progresivnih snaga iz Federacije i RS-a, koje bi ugrozile interese SDS-a i SNSD-a, te bile konačni pokretač reformskih procesa na putu evropskih integracija Bosne i Hercegovine.
Prvi pokušaj napada na kampanju koalicije organizacija civilnog društva “Prvi mart” bilo je nastojati prikazati aktiviste ove organizacije kao radikalne i nacionalistički orijentirane, premda isto nije imalo uporišta, kako se ključna poruka “Prvog marta” zasniva na građanskom konceptu, zaštiti ljudskih prava, izgradnji multietničkog društva kao i činjenici da u svojim nastupima, aktivisti nikada nisu pretendovali na “preglasavanje srpskih bošnjačkim glasovima”, već isključivo stvaranje uslova u kojem tzv. “entitetsko glasanje” neće biti kočnica reformskih procesa. Tome svjedoči i činjenica da nikada nije postojala “strategija”, kako SDS-ova analiza “Prvog marta” tvrdi, o preuzimanju mjesta srpskih delegata u Domu naroda PS BiH.
Nakon ovog neuspjeha, institucije i mediji u RS-u pokušali su ubijediti javnost te međunarodne faktore da su aktivnosti “Prvog marta” usmjerene na fiktivnu registraciju, premda je utvrđeno da je u većini slučajeva bilo riječ o faktičkoj, a u manjini –slučajevi registracije lica kao preduslova za ostvarivanje prava na donaciju za povratak. No, ono što je indikativno za priču o poništavanju prebivališta, jeste činjenica da se MUP RS-a praktično ograđuje od postupanja lokalnh policijskih stanica.
Poslije pokretanja prekršanjih postupaka pred Osnovnim sudom u Srebrenici, koji su na kraju obustavljeni, a navodi službenih lica Policijske stanice Srebrenica odbačeni, strategija lokalnih policijskih stanica se fokusirala na prevenciju nove registracije, dok je sa ranije registriranim svojevrsnu institucionalnu “borbu” nastavila kroz utvrđivanje poništenja prebivališta za ranije registrirane.
“Terenske provjere” su preuzete kao mjera preventivnog djelovanja, u odnosu na ranije retroaktivno utvrđivanje tzv. “istinitosti prebivališta”. Naime, prema zabilježenim slučajevima iz Bratunca, Srebrenice i Zvornika, policija zbog terenske provjere, koja nema utemeljenje u Zakonu o prebivalištu i boravištu Bosne i Hercegovine, a posebno predstavlja kršenje posebnih odredbi vezanih za olakšani pristup prijave prebivališta za povratnike (Član 20. -Zakon o prebivalištu i boravištu Bosne i Hercegovine), usporava proces novih prijava, zbog čega registracija prebivališta i izdavanja ličnih dokumenata umjesto zakonskog roka od 15 dana često traje i do 30 dana.
S tim u vezi, Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine, nije preduzela nikakve inspekcijske mjere, niti postupila u skladu sa kaznenim odredbama Zakona o ličnoj karti državljana Bosne i Hercegovine, koji predviđa da se novčanom kaznom u iznosu od 200 KM do 1.000 KM kazni odgovorno lice u nadležnom organu za prekršaj ako odmah ili najkasnije u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva za izdavanje lične karte ne izda ličnu kartu podnosiocu zahtjeva ako je utvrdeno da ima pravo na ličnu kartu, uključujući raseljena lica koja prijavljuju boravište i povratnike u mjesta njihovog prebivališta prije sukoba, odnosno ne izda podnosiocu zahtjeva potvrdu o prijemu zahtjeva u slucaju kada nije odmah izdao licnu kartu podnosiocu zahtjeva (Član 36.).
Ono što je u posebnom interesu koalicije “Prvi mart” je i da utvrdi koji je osnov postupanja službenih lica, te je zatražen odgovor MUP-a RS. Prema službenom odgovoru Ministarstva unutrašnjih poslova RS-a, utvrđeno je da su poništenja prebivališta u najvećem broju vršena u općinama sa značajnom povratničkom populacijom građana nesrpske nacionalnosti kao što je Srebrenica (294), Foča (87), Višegrad (12), Novo Goražde (21) i Vukosavlje (28). Pored ovih poništenja su vršena u većem broju još samo u Istočnom Drvaru i Istočnom Mostaru, pograničnim općinama RS-a, gdje se brojevi od 20-30 prijava, mogu čak utjecati i na uzimanje dva mandata u lokalnim općinskim vijećima, a za te općine vjerujemo da su motivi stranački obračuni političkih subjekata u lokalnoj zajednici.
U postupku utvrđivаnjа zаkonitosti prijаve prebivаlištа dokаze pribаvljа i izvodi orgаn po službenoj dužnosti, а kаo dokаz može poslužiti svаko dokаzno sredstvo nа podlozi kojih se utvrđuje činjenično stаnje i rješаvа uprаvnа stvаr, kako stoji u odgovoru MUP-a. Jasno je da ovdje MUP RS-a prenosi odgovornost za netačno utvrđeno činjenično stanje na lokalne policijske stanice. S tim u vezi, dolazimo o zaključka da su lokalne policijske stanice na pogrešan način tumačile propise, zbog čega je broj poništenja dostigao toliki broj u Srebrenici, nesrazmjeran drugim općinama.
Isto potvrđuju odluke o obustavi prekršajnog postupka pred Osnovnim sudom u Srebrenici, za lica koja su odjavila prebivalište iz Srebrenice, budući da su službena lica PS Srebrenica koristila isti osnov i argumentaciju za njih, kao i za lica kojima je poništeno prebivalište. Slična postupanja u Bratuncu i Višegradu, ukazuju na prepisivanje pogrešnog recepta. Ovdje je potrebno izvršiti pritisak na MUP RS-a da se jasno očituje, te s tim u vezi uputi naredbu lokalnim policijskim stanicama.
Problem poništenja prebivališta u Srebrenici je njen konačni rezultat. Naime, na osnovu činjenice da službena lica nisu upoznale lica kojima su poništena prebivališta sa samim rješenjem o poništenju prebivališta, otklonjena je mogućnost žalbe, te su ista u međuvremenu postala pravosnažna. Među licima koja su nam se žalila na postupanje PS Srebrenica, ima i onih koji ponovno prijavljuju prebivalište, upravo zbog ovih poništenja.
Na kraju, zaključujemo da lokalne policijske stanice djeluju protivno Zakonu o prebivalištu i boravištu Bosne i Hercegovine, te protivno Zakonu o ličnoj karti državljana Bosne i Hercegovine.
Sve upućuje na to da je osnov za njihovo pogrešnog tumačenja prava i pogrešno utvrđivanje činjenica na terenu, rezultat izvaninstitucionalnih pritisaka političkih struktura, čime je MUP RS izbjegava odgovornost za učinjenu štetu te kontinuirana kršenja građanskih i političkih prava povratnika.
Ono što je zabrinjavajuće jeste činjenica da će se odnosi u ovim općinama zaoštravati, te da će nastavak pritiska na povratnike, rezulitrati općom frustracijom, te podizanjem međuetničkih tenzija.
Mi, u ime koalicije “Prvi mart” pozivamo na snažniju institucionalnu kontrolu procesa registracije, značajnije učešće nadležne Agencije (IDDEEA) na nadzoru zakonitosti procesa, te utvrđivanje odgovornosti lokalnih komandira i drugih službenih lica, a u vezi sa pitanjem zloupotrebe službenog položaja i mogućeg povezivanja sa višim strukutrama koje su naredile ovakvo postupanje.
(Bosnjaci)
