Politika ratnih zločina u Siriji

1
24

Postoji potreba za izvještavanjem zasnovanom na dokazima o potencijalnim zločinima više nego za političkim optužbama.

Nakon gotovo pet godina brutalnih borbi u Siriji, pitanje ratnih zločina ponovno se pojavilo nakon uništavanja dvije bolnice na sjeveru države.

Upečatljivi snimci bombardiranih zdravstvenih ustanova pokrenuli su oluju optužbi među nekoliko ključnih sudionika sukoba. Odgovornost za ratne zločine je vidljiva po svom odsustvu do danas, no ključno je da mehanizam globalne pravde bude iskorišten kako treba, da utječe na poteze boraca danas i da pomogne liječenju Sirije sutra.

Da bi se ovo desilo, aktuelna oružana utrka u optužbama mora biti fokusirana na praktičnu akciju prema odgovornima.

Iz UN-a upozoravaju da „namjerno usmjereni napadi“ na bolnice i ljekarske jedinice predstavljaju ratni zločin i generalni sekretar UN-a Ban Ki-moon potvrdio je kako napadi krše međunarodno pravo.

Turska je bila direktnija o ruskoj odgovornosti i tvrdila kako je stalna članica Vijeća sigurnosti kriva za „očiti ratni zločin“.

U međuvremenu je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov kazao kako „oni koji daju takve izjave, ne mogu ih pojačati konkretnim dokazima“.

Ciljanje bolnica

Ljekari bez granica (MSF), čija je bolnica pogođena, nisu otkrili sirijskim vlastima svoju tačnu lokaciju jer su se plašili da će biti napadnuti. Sada, kad je bolnica uništena, sirijski ambasador pri UN-u imao je drskost da opiše humanitarnu agenciju kao „obavještajni“ ogranak Vlade Francuske.

Istovremeno, ruski predsjednik Vladimir Putin je nastavio svoju politiku potpunog negiranja napada na civile u akcijama njegove države, kazavši kako Rusija „kategorično odbija takve izjave“.

Ovo nije prvi put da je zdravstvena ustanova u Siriji pogođena. Tačnije, prisutan je egzodus ljekara iz ove države u kojoj su zgrade i vozila, koja navodno imaju zaštitu, mete razaranja.

Prepune improvizirane bolnice sada rade u podrumima Halepa i više liče na skloništa od zračnih udara.

Kako navodi Sirijsko-američko ljekarsko udruženje, prošla godina je bila rekordna po broju napada na zdravstvene ustanove. Prosječno je svaka dva ili tri dana jedna bila na udaru.

Može li ovaj posljednji napad na zdravstvo u Siriji biti okidač sa ponovnu uspostavu zakona rata u sirijskom sukobu?

Činjenica da je UN prestao brojati broj poginulih u Siriji 2014. godine ne ide u korist onih koji se nadaju pozivanju na odgovornost za Sirijce koji će tek biti ubijeni.

Međutim, ukoliko mehanizam kojim se dokazi potencijalnih ratnih zločina mogu sakupljati i obrađivati od strane kredibilnih igrača, to bi moglo poslati jasnu poruku onima koji naređuju zračne udare na bolnice i prilično sigurno provjeriti da li će to uraditi u budućnosti.

Moć dokaza

Jedan primjer smo već vidjeli kada se moć dokaza ratnih zločina pojavila u obliku prošvercanog rada sirijskog vojnog fotografa poznatog samo kao „Caesar“. Hiljade njegovih fotografija, koje su se s vremenom našle i na izložbi u hodnicima UN-a, pokazuju realnost tmurne sudbine onih čiji su životi okončani u režimskim zatvorima.

No, do dana današnjeg niko nije odgovarao za zločine koje je Caesar otkrio. Ne smijemo zaboraviti kako je većina stvari u infrastrukturi ratnih zločina nastala nakon Drugog svjetskog rata.

Danas je sirijska kriza dodala još brojki na najveće izbjegličko raseljavanje od posljednjeg globalnog rata. Ratni zločini bi trebali biti spriječeni i kažnjeni, no oni se dešavaju u Siriji bez ikakve odgovornosti.

Činjenica da se sada govori o tim zločinima je pozitivan korak, ali postoji opasnost da će oni biti korišteni kao opravdanje za dalju eskalaciju, a ne za ono što je prvobitno bio naum.

Postoji potreba za izvještavanjem zasnovanim na dokazima o potencijalnim zločinima više nego za političkim optužbama kroz žestoku retoriku. Ovomjesečni napadi na bolnice bi trebali biti povod da nezavisni istražitelji dobiju mandat od međunarodne zajednice i da im se dozvoli siguran pristup kako bi sakupili dokaze o tome šta se desilo. To bi bio način isticanja novog pristupa ovom sukobu.

Jednog dana – uskoro, nadamo se – rat u Siriji će biti okončan i ljudi koji preostanu morat će se suočiti sa svim što se desilo. Bez prave odgovornosti prema svemu što se desilo u prošlosti, izazovi budućnosti će biti daleko teži.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera

Pogledajte vijest na izvornom sajtu:

Politika ratnih zločina u Siriji


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

1 komentar

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.