Omer Talović muzičar iz Priboja otklonio delemu o nastanku čuvene sevdalinke

1
2991

omer talovicPriboj – Nakon višedecenijskih dilema i polemika o tome kako je i gdje nastala najpoznatija pjesma sevdalinka „Kafu mi draga ispeci“  neobičnu priču o ovoj pjesmi, čija popularnost traje preko 12 decenija, ispričao nam je muzičar Omer Talović (67) iz Priboja.

Talović dokumentuje da pjesma „Kafu mi draga ispeci“ ima čak pet svojih verzija, a da je on izvornu „pljevaljsku“ verziju ove pjesme čuo prvi put od svoje majke Nure Talović, koja je rođena davne 1903.- godine. Inače, Talović je čuvenu sevdalinku „Tamburalo u tamburu momče“ prvi javno otpevao 1980. godine, zapanjio muzičke stručnjake i sa njome na takmičenju RTS osvojio „Prvi glas Srbije“, a nakon što je za ovu pesmu potom snimilo više poznatih pevača, uradio i notni zapis i aranžman koji se i danas koriste.

Pjesma „Kafu mi draga ispeci“ ima svojih čak pet verzija. Pjesmu sa izvornim nazivom „Kahvu mi draga ispeci“ prvi je snimio Edo Ljubić, poznat kao kralj jugoslovenskog swing sevdaha, za jednu stranu produkcijsku kuću. Ljubić je veći dio života proveo u Santa Barbari u SAD, on je ovu pjesmu snimio u istoj melodijskoj varijanti kao i Cune Gojković, istina u nešto sporijem tempu.

Posle njega, ovu pjesmu je snimio i Zaim Imamović, njegova verzija je napribližnija notnom zapisu Ludviga Kube, a „Pljevaljski tamburaši“ su takođe snimili pjesmu „Kahvu mi draga ispeci“, kao i Imamović, približno Kubinom notnom zapisu. Tu verziju je doslovce na isti način pjevala i moja majka Nura Talović, naravno uz male nijansirane razlike, što je ipak četvrta verzija ove pjesme.

Naravno, pjesmu je javnosti možda na najbolji način plasirao Predrag Cune Gojković, koji je petu verziju pjesme „Kafu mi draga ispeci“ snimio u februaru 1962. godine u aranžmanu Branka Belobrka. Cune ovu pesmu peva kao i Ljubić u sporijem tempu, priča Talović, koji nedvosmisleno tvrdi i dokazuje da je riječ o – narodnoj pesmi. Talović kaže da je ipak, ponajviše zahvaljujući sjajnom pevaču Cunetu Gojkoviću, pjesma „Kafu mi draga ispeci“, postala pjesma za sva vremena i za nezaborav! Istina, šezdesetih godina prošlog vijeka ovu pjesmu snimio je i Pribojac Zehbo Pekušić, tvrdeći da je on autor pjesme „Kafu mi draga ispeci“, Omer Talović nedvosmisleno negira, jer je riječ o – narodnoj pjesmi koja ima čak pet svojih verzija.

Prije nešto više od godinu dana u domu Omera Talovića obrela se grupa studenata beogradskog Fakulteta muzičke akademije, Odsek etnomuzikologa, na čelu sa poznatim profesorom Sanjom Radinović, dr etnomuzikologije. Oni su boravili u Prijepolju u okviru „Ljetnje umjetničke škole“, a o Omeru Taloviću im je ispričao njihov domaćin Slavoljub Pušica, direktor Muzeja u Prijepolju.

Bili su fascinirani Omerovim znanjem preko tri hiljade narodnih izvornih pjesama, ali i literarurom etnomuzikologije koju on posjeduje, a nema je čak ni ovaj fakultet niti druge institucije u Srbiji. Omer je održao toliko nadahnuto i sjajno predavanje o izvornoj narodnoj muzici da ovih dana Katarina Milosavljević, koja se kao student obrela na Omerovom predavanju o etno muzici, radi magistarski rad pod nazivom – „Pjevanje Omera Talovića“.

autor: Damir Bjelopolja | izvor: Vesti


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

1 komentar

  1. da je samo ova pjesma…………..

    Na hiljade je primjera velikosrbskih falsifikata.

    Aleksa santic je bosnjacke narodna balade potpisivao kao svoje pjesme. Neki su vukovi falsifikati tragikomicni. Recimo u pjesmi „Lijepa Fata icindiju klanja“, priuceni vuk je umijesto FATA upisao KATA, ali je sve drugo ostavio isto, pa je ispalo „Lijepa KATA icindiju klanja“

    Falsificirao je vukajlo dje god je stigo, mijenjao bosnjacka i muslimanska imena licnosti u pjesmama i pricama i upisivao srpska: Ajkuna – Andjelija (u epskim pjesmama), Mejra – Mara (Bosa Mara Bosnu pregazila), Mujo – Jovo (Vjetar ruzu niz polje tjerase), Hajdar – oj zor!!? (Poljem se vija Hajdar delija), Alija Djerzelez – sveti Nikola (u narodnim legendama), mijenjao imena kazivaca i pjevaca, i sl.

    Srbska faslfikatroska propagnada je od “Nizamskog rastanka” napravila “mars na Drini” ili recimo od safetovog kola:

    https://www.youtube.com/watch?v=zSL0lioGUMk

    “gocino kolo”

    https://www.youtube.com/watch?v=BURFUjlr46M

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.