Obnova Stare čaršije u Novom Pazaru će morati čekati bolja vremena

Projekt od posebnog kulturno-historijskog i društvenog značaja jeste obnova Stare čaršije sa konverzijom njenih dijelova u pješačke zone. Novi Pazar je do sedamdesetih godina dvadesetog vijeka imao neprocjenjivo vrijednu čaršijsku jezgru čiji je osnovni oblik nastao još prilikom osnivanja grada, dakle preko 550 godina. Planski i sistematično komunistički režim je decenijama uništavao ovu jezgru pretvarajući Novi Pazar u grad bez autentičnog obličja i arhitektonskih osobenosti koje su davale pečat identitetu ne samo Novoga Pazara već cijeloga Sandžaka. Zato je neophodno uložiti maksimalne napore da se makar djelimično povrati ruho nekadašnje arhitektonske fizionomije Novoga Pazara, ne ugrožavajući postojeće vitalne objekte.

Projekt obnove Stare čaršije išao bi u slijedećim etapama:

• Pretvaranje dijela ulice 1. maja od Altun alem džamije do Arap džamije u pješačku zonu. Ovaj dio spada u jednu od najstarijih mahala Novoga Pazara i prvih urbanih jezgra sa razvijenom infrastrukturom i obrisima čaršije, o čemu svjedoči i njegova današnja enormna frekventnost uprkos tome što se nalazi u urbanističkome haosu. Zato je važno sačuvati njegov duh i povratiti mu prijašnji izgled i namjenu preobrazivši ga u pješačku zonu.
• Rekonstrukcija dućana i magaza. Oronuli i već pri iščeznuću višestoljetni dućani i magaze u užoj gradskoj jezgri moraju se rekonstruirati i vratiti nekadašnji izgled čime se otvara mogućnost za očuvanje i obnavljanje zanatskoga esnafa koji je također na rubu egzistencije.
• Obnova Gazi Isa-begovog hamama. Ovaj hamam je najstariji objekt ove vrste na Balkanu, izgrađen prilikom osnivanja Novoga Pazara i spada u najznačajnije kulturno-historijske spomenike u širem regionu. Komunističke vlasti su ga otele Islamskoj zajednici i decenijama uništavale njegov prvotni izgled ne ulažući ništa da ga zaštite od propadanja. U procesu privatizacije pokušali su ovo vakufsko dobro dodatno oskrnaviti prodajući ga privatnim licima. Kako bi sačuvala njegovu prvotnu namjenu, Islamska zajednica je učinila napore da ovo vakufsko dobro iznova kupi, očuva u zatečenom stanju i vrati ga narodu. Neophodna je temeljita rekonstrukcija kako bi Gazi Isa-begov hamam povratio prvotnih izgled i namjenu, te u pravom smislu ostao jedan od temeljnih simbola Novoga Pazara i Sandžaka.
• Obnova Žitnog trga. Žitni trg u Novome Pazaru predstavljao je žilu kucavicu čaršije. Neophodno je ovom danas umnogome izmijenjenom prostoru vratiti nekadašnji izgled i rekonstrukcijom oživjeti dućane i magaze koji su nekada postojali na njemu.
• Obnova Tijesne čaršije. Jedan od prvih urbanističkih kompleksa koji je uništen u Novome Pazaru jeste Tijesna čaršija porušena 1947. godine pod izgovorom da je “najmarkantniji simbol feudalizma i azijatske zatucanosti”. Tijesna čaršija se nalazila na prostoru od današnjeg Sebilja do Lučnih zgrada. Na tome se prostoru nalazilo oko stotinu radnji i dućana ispresijecanih uskim sokacima sa središnjom stazom kojom je tekao jaz čiste vode. Tijesna čaršija se mora obnoviti sa svim što je činilo njenu nekadašnju fizionomiju i pretvoriti u javno koristan trgovački prostor sa posebnom namjenom očuvanja kulture i tradicije Novoga Pazara i Sandžaka.
• Obnova Gradskoga bedema sa Askerli džamijom. Novopazarska tvrđava izgrađena nakon pohoda i pustošenja ovog kraja od strane Eugena Savojskog zadugo je bila jedan od glavnih simbola Novoga Pazara i Sandžaka. Tvrđavski kompleks danas pretvoren u gradski park djelimično je sačuvan i rekonstruisan, mada veći dio bedema i unutrašnjih objekata odavno ne postoje. Potrebno je temeljito i sveobuhvatno rekonstruirati nekadašnju tvrđavu, obnoviti bedeme koju su sa sve četiri strane opasavali i povratiti sve građevine koje su bile unutar njih. Od posebne je historijske i kulturološke važnosti obnoviti i Askerli džamiju koja se nalazila u središtu tvrđave

OBNOVA SJENIČKE TVRĐAVE

Sjenička tvrđava sa džamijom izgrađena je u prvoj polovini XVII stoljeća. Više puta je u ratovima i osvajanjima rušena i oporavljana. Cijeli kompleks očuvao se do kraja Drugog svjetskoga rata, kada su ga komunističke vlasti do temelja porušile i na njegovome mjestu izgradile školu 12. decembar. Obnova kompleksa Sjeničke tvrđave sa džamijom predstavlja strateški važan projekt koji će se izvoditi u fazama i povratiti autentičnost ovog zdanja od neprocjenjive historijske i kulturološke vrijednosti.

OBNOVA MUSALE, HISARDŽIKA I JUSOVIĆA KULE U PRIJEPOLJU

Prijepolje je najznačajnji grad zapadnoga Sandžaka. Smješten na dionici nekadašnjeg carskog puta Istanbul-Novi Pazar-Sarajevo predstavljao je važno čvorište, što mu je omogućavalo i kontinuirani razvoj. Neki od važnih kulturno-historijskih spomenika ovoga kraja sačuvani su, ali Musala, tvrđava Hisardžik i Jusovića most još uvijek čekaju priliku da povrate svoju nekadašnju namjenu.

Musala iz XVI vijeka predstavljala je jedinstven kompleks na širem balkanskome prostoru, sa posebno kamenim zidom opasanim haremom, dvokrilnom kapijom, šadrvanom, mihrabom natkrivenim polukupolom, mimberom natkrivenim višestranom piramidom, mejtašom za klanjanje dženaze, alejom jablanova i drugim pratećim rekvizitima. Ovaj monumentalni kompleks porušen je 1957. godine odlukom Narodnog odbora Općine Prijepolje koji ga otima od Islamske zajednice i ustupa „Elektromontaži“ za izgradnju magacina i radionica. Potrebno je prijepoljsku Musalu, kao jedinstven objekat ove vrste na Balkanu, u potpunosti rekonstruisati i vratiti je njenoj izvornoj namjeni.

Srednjovjekovna tvrđava Hisardžik smještena je u istoimenom selu nadomak Prijepolja, sa prvim spominjanjem u historijskim izvorima 1444. godine, ali i intencijama da potiče iz znatno ranijeg perioda. Njena namjena bila je osiguravanje dijela bosanskoga puta koji je povezivao Sjenicu i Prijepolje. Uz do danas sačuvane dijelove ove tvrđave potrebno je rekonstruisati cjelokupni kompleks sa citadelom na vrhu, zapadnom i istočnom kulom spojene bedemom, južno utvrđenje sa trećom kulom i osmatračnicama, džamijom i isposničkim ćelijama.

Ostaci Kule Jusovića nalaze se na lokalitetu Osoje na putu Prijepolje-Pljevlja. Ovu nekadašnju kameno-ćerpičnu četvorokatnu kulu bratsva Jusovića s kraja XVIII i početka XIX vijeka potrebno je temeljito rekonstruisati i kao kulturno-historijski spomenik uvrstiti u spomeničku mapu Sandžaka i Srbije.

RAZVONJI PROJEKTI U OBLASTI TURIZMA

Veoma važan privredni potencijal u Sandžaku jeste turizam. Turističke grane čije potencijale treba razvijati jesu: planinski turizam, seoski turizam, banjski turizam i vjerski turizam.

• Razvoj planinskog turizma najvažnije uporište ima u planini Goliji, koja ima sve potencijale da se razvije u veliki planinski turistički centar. U tom pogledu potrebno je izgraditi svu neophodnu infrastrukturu, staze, žičare, hotelske smještaje i druge prateće objekte koji su neophodni za ovaj vid turističke destinacije.
• Seoski turizam: Pešter i Komaran imaju najveće mogućnosti za pretvaranje u internacionalne turističke destinacije sa različitim sadržajima. U tom pogledu, neophodno je izgraditi više etno sela sa svom pratećom infrastrukturom, kao i obogatiti faunu, što će pogodovati ljubiteljima lova.
• Jezerski i riječni turizam: Na Gazivodama i Sjeničkom jezeru potrebno je izgraditi nekoliko pješčanih plaža i drugih pratećih sadržaja sa smještajnim kapacitetima. Rijeke Ibar, Lim i Uvac sa svojim kanjonima i prekrasnim krajolicima omogućavaju razvoj sportskoga turizma, naročito regata, kajakaštva i sl.
• Banjski turizam: Novopazarska, Rajčinovića i Pribojska banja predstavljaju važna i već prepoznatljiva lječilišta. Potrebno je obnoviti postojeće banjske komplekse i izgraditi niz novih sadržaja, akva parkova i dr. koji će privući veći broj domaćih i stranih turista.
• Vjerski turizam: Obzirom na tradiciju i kulturne slojeve, Sandžak je važno čvorište razvoja vjerskoga turizma. U te namjene potrebna je dodatna afirmacija muslimanskih i ortodoksnih vjersko-kulturnih objekata i njihova prezentacija domaćoj i međunarodnoj javnosti.