Objedinjavanje akademija danas pred poslanicima Odbora za zakonodavstvo

0
0

Crna Gora – Vlada je usvojila ovaj prijedlog zakona 1. decembra prošle godine i uputila ga u skupštinsku proceduru uz obrazloženje da će njime biti objedinjen sav naučni potencijal Crne Gore.

Prijedlog zakona je izazvao burne reakcije naučnih, političkih i drugih krugova, od podrške do potpunog odbacivanja ponuđenih riješenja. Te reakcije se nijesu stišale ni dan prije početka rasprave.

Iz Crnogorske akademije je ocijenjeno da je predloženi zakon konfliktan i da krši ustavna načela, zbog čega smatraju da mora biti promijenjen po hitnoj proceduri. To mišljenje ne dijeli DPS, objašnjava član Odbora Luiđ Škrelja.

Nepomirljivi stavovi

– Vidim nezadovoljstvo dijela akademika koji smatraju da je trebalo da budu ovlašćeni predlagači zakona što je, po mom mišljenju, diskutabilno. Što se mene tiče, a i ostalih članova Odbora iz DPS-a, ovaj prijedlog zakona apsolutno nema osnova koji upućuje da nije u skladu sa Ustavom i pravnim sistemom, što je i nadležnost ustavnog odbora – rekao je Škrelja za Radio Antenu M.
Zamjenik predsjednika Odbora Velizar Kaluđerović iz Socijalističke narodne partije ocijenio je da Vlada tim dokumentom pokušava da ograniči nadležnosti Crnogorske akademije.
– Bez ikakve dileme glasaću protiv toga da je predloženi zakon u skladu sa Ustavom i pravnim poretkom. Njime se na puno mjesta gazi ustavno načelo o autonomiji univerziteta i autonomiji nauke i umjetnosti, koja je jedna od nasušnih potreba u svakoj državi. Prosto je neprihvatljiva i neshvatljiva potreba Vlade, kao predlagača zakona, da u predloženom zakonu o CANU detaljno definiše što su njene nadležnosti i veoma omeđi djelokrug njenog rada, što jednostavno nije u skladu sa činjenicom da se radi o ustanovi najvišeg naučnog i umjetničkog dometa – kazao je Kaluđerović.

Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović ranije je najavio da će potpisati predloženi zakon o CANU ako u Skupštini bude usvojen u tekstu koji nema unutrašnju koliziju normi.

Vujanović je istakao da je njegova nadležnost u proglašenju zakona da kontroliše da li su u jednom zakonu dvije norme u koliziji i da treba sačekati da bude usvojen u Skupštini da se vidi da li će biti amandmanskih izmjena koje bi mogle izmijeniti njegovu suštinu sadržaja.

– Ako bude usvojen prijedlog zakona u ovom sadržaju, prema ovome što sam vidio, ne vidim unutrašnju koliziju. Ako zakon bude sačuvao ovaj sadržaj, nemam nikavog razloga da ga ne potpišem – rekao je on.

Vujanović je saopštio da on ne ocjenjuje da li je zakon u skladu sa Ustavom ili međunarodnim ugovorima i da li su ispoštovani međunarodni standardi i da to rade Ustavni sud i druge institucije.

CANU protiv

Crnogorska akademija nauka je u više navrata isticala da Ministarstvo nauke nije uvažilo nijedan njihov prijedlog, a njen predsjednik Momir Đurović je nakon usvajanja prijedloga zakona na sjednici Vlade 1. decembra prošle godine kazao da se radi o dokumentu koji „Crnu Goru vodi u bezumlje i mrak“.
Iz Crnogorske akademije su pozvali poslanike da se „odupru pritisku izvršne vlasti“ jer se, kako se navodi u saopštenju ove intitucije, „ostalo pri rješenjima koja suštinski narušavaju karakter i autonomiju Akademije“.
Iz CANU su ocijenili da je predloženi zakon suprotan Ustavu jer se, kako kažu, narušava ustavno načelo jednakosti građana i načelo autonomije naučnih ustanova.
– To važi naročito za izbor novih članova, raspolaganje sredstvima, unutrašnju organizaciju, način evaluiranja naučnog i umjetničkog rada –  kaže se u saopštenju.
„Nacionalne akademije po svom karakteru nijesu mjesto integracije naučnog potencijala već najstrože selekcije“.
U CANU smatraju da predložena rješenja mogu dovesti do toga da ukupan broj članova Akademije ne bude primjeren intelektualnim i društvenim resursima Crne Gore.
– Integracija političkom voljom kroz oktroisano članstvo, kako je predloženo zakonom, može da ima samo suprotan efekat – kazali su u CANU.
Predsjednik Dukljanske akademije nauka i umjetnosti Božidar Nikolić je ranije u nekoliko navrata saopštio da prijedlog zakona o CANU ni u jednom elementu nije neustavan.

DANU

– Zakon omogućava da se po prvi put u Crnoj Gori u jednoj instituciji nađu svi naučni radnici koji će raditi za dobrobit zemlje. Novi  zakon legitimiše postojanje neke nove crnogorske akademije nauka i umjetnosti, jer je dosadašnji Zakon o CANU neustavan – rekao je Nikolić.

On je  za Pobjedu juče kazao da članovi Odbora za ustavna pitanja i zakonodavstvo treba rade zakonom predviđene aktivnosti.

Očekujem da će oni u skladu sa ustavnim opredjeljenima Crne Gore donijeti odluku – rekao je Nikolić.

Stav premijera

Premijer Igor Lukšić je, podsjetimo, nakon usvajanja prijedloga zakona na sjednici Vlade  saopštio da zakon afirmiše CANU kao krovnu instituciju i da otvara prostor da se objedine svi naučni potencijali u Crnoj Gori.

Prijedlog zakona u potpunosti na sistemski način rješava to pitanje – rekao je Lukšić, izrazivši razočarenje „tvrdokornošću određenih pozicija“.

Polemike o proceduri

Najviše polemike, podsjetimo, u javnosti je bilo oko procedure prelaska članova Dukljanske akademije nauka i umjetnosti u CANU. Član 31. prijedloga zakona koji kaže „da su članovi DANU dužni da dostave određenu dokumentaciju, koja treba da bude verifikovana na sjednici Skupštine CANU“ je tumačen na razne načine.

Članovi obje akademije o tome imaju oprečna mišljenja, neki smatraju da će akademici DANU po automatizmu preći u CANU, a drugi da treba poštovati proceduru i svakog člana ponaosob ,,ocijeniti“.

Komentarišući prijedlog zakona u dijelu koji se tiče procedure prelaska članova DANU u CANU, ministarka nauke Sanaja Vlahović je ranije izjavila „da član 31 jasno kaže da su članovi DANU dužni da dostave određenu dokumentaciju, koja treba da bude verifikovana na sjednici Skupštine CANU.“

– Ako se potvrdi da su dokumenta validna i da je izbor prošao u DANU, onda taj član može ući u Crnogorsku akademiju – rekla je Vlahović.

Rektor UCG Predrag Miranović smatra da je zakonodovac ostavio prostor za različita mišljenja.

– Da li se čin verifikacije na kraju završava formalnim glasanjem Skupštine CANU, čime bi se čuvala njena autonomija ili je taj čin samo formalno konstatovanje činjenica bez glasanja – zapitao je Miranović.

Po proceduri, sada su na potezu poslanici koji će prvo kroz matični odbor ocijeniti ustavni osnov ovog prijedloga, a potom u plenumu, odlučivati o sudbini zakona. U suprotnom, ukoliko prijedlog zakona dobije negativno mišljenje, povlaći se iz procedure i vraća predlagaču, u ovom slučaju Vladi.

Mitrić: Da li u CANU znaju šta znači lex specialis

1.Neuobičajeno je da CANU kao najviša naučna državna instutucija zvanično daje saopštenje putem plaćenog oglasa, što po meni najbolje govori o njihovom naučnom ugledu u sopstvenoj državi i među sopstvenim crnogorskim narodom.

2. Zašto CANU koja je osnovana odlukom državnih organa Crne Gore i koja je finansirana od države, nema podršku u svojoj rodnoj zemlji za svoje argumente, već traži pomoć od stranih akademija nauka i umjetnosti, koje su uzgred ublažile svoja reagovanja umnogome kada su dobili obavještenja od Ministarstva nauke.

3.Plaćenim saopštenjem, u CANU, pokazuju šta ne znaju o interesima države na polju nauke, o zakonodavnoj djelatnosti države, o ustavnom sudstvu i nadležnosti i da li Ustavni sud može uopšte ulaziti u motiv zakonodavca prilikom razmatranja ustavnosti nekog zakona ili ne može.

4. Da li u svom sastavu imaju pravnika koji bi bili kompetentni da putem pravne analize dođu do ustavno pravne sadržine ustavnog instituta autonomije naučnih institucija. Da su se bavili tim pitanjem ne bi pominjali član 75. Ustava koji jamči autonomiju Univerziteta i naučnih institucija, jer navodno je ovim zakonom o CANU taj član Ustava povrijeđen, jer narušava navodno autonomiju CANU.

Osnovno je pitanje da li sa ovim zakonom o CANU njoj sužava ili onemogućava ili ne daj bože zabranjuje rad na naučnim projektima od interesa za cijelu državu i građane Crne Gore ili se jednostavno ovim zakonom zadovoljavaju interesi države koji su prepoznati na naučnom planu.

5. Da li u CANU misle da su u Dukljanskoj akademiji nauka i umjetnosti sve sami čobani.

Devedeset pet odsto članova DANU su nosioci najvišeg državnog priznanja iz oblasti nauke i umjetnosti i više od 90 odsto članstva DANU ima zvanje redovnog profesora Univerziteta Crne Gore.

6. Da li u CANU misle da je moguće da se o budućem zakonu može njegova pravilnost ocjenjivati u odnosu na Statut CANU ili se Statut ocjenjuje u odnosu na zakon ili Ustav.

Da li u CANU znaju šta znači lex  specialis, odnosno norme specialis u okviru jednog zakona kao što je ovaj, a koji imaju temporalni karakter i koji zbog temporalnosti-(ograničenog trajanja odnosno važenja za jednu situaciju), da li se uopšte ustavnost tih normi može ocjenjivati.

Ministarka je već rekla sve što je imala

Portparolka Ministarstva nauke Milena Milunović Pobjedi je juče saopštila da je stav ministarke nuke da izjave medijima tim povodom ne daje dok se cijela procedura u parlamentu ne završi. Sve što je imala da kaže na tu temu ministarka je rekla.

Uključio se i Amfilohije (Radović)

U polemiku oko prijedloga zakona, osim CANU, DANU, političara, profesora, analitičara uključila se i Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori.  Mitropolit SPC Amfilohije (Radović) je na dočeku pravoslavne nove godine izjavio da „država Crna Gora tlači i ponižava ustanove kao što su Crnogorska akademija nauka i crkva“.

Predsjednik CANU Momir Đurović je da bi opstruirao donošenje ovog zakona išao po pomoć čak u Beograd.

Izvor: Pobjeda.me

Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.