Nesanica izaziva depresiju, a gadgeti ukradu sat sna na dan

0
31

Nesanica izaziva depresiju, a gadgeti ukradu sat sna na dan

Od nesanice patite ako vam treba više od 30 minuta da utonete u san i ako se budite 30 minuta ranije nego inače, upozorava prim. dr. sc. Pavao Krmpotić.

Svaki četvrti stanovnik Hrvatske pati od nesanice, a među njima je čak 85 posto onih koji se bore s kroničnim nesanicom. Ako dulje ne spavate dovoljno, izgubljeni sati sna se gomilaju te se stvara dug prema spavanju. Pritom slabe pamćenje i sposobnost učenja, koža ubrzano stari, opada seksualna želja, kilogrami se gomilaju, a povećava se i rizik od prometnih nesreća.

– Živimo u tzv. ‘24-satnom društvu’, stalno su nam dostupni sadržaji na medijima te si svaki dan ukrademo jedan sat spavanja. Tako nastaje dug prema spavanju koji, ako ste zdravi, možete nadoknaditi preko vikenda, dok ljudi koji pate od nesanice moraju konstantno imati strogi raspored i higijenu spavanja – objašnjava dr. sc. Pavao Krmpotić, neurolog i voditelj Centra za poremećaje spavanja Klinike za psihijatriju Vrapče.

Od nesanice, nastavlja, češće pate ljudi koji rade u smjenama, mladi koji su zbog interneta pomaknuli odlazak na spavanje u rane jutarnje sate, oni koji su pod stresom ili u većim životnim poteškoćama.

Ipak, ako zbog razmišljanja o problemima ili zbog bolesti ponekad ne možete zaspati, još niste među 26 posto Hrvata koje muči nesanica.

– Nesanica se manifestira poteškoćama usnivanja, prosnivanja ili sna koji ne odmara i ne oporavlja. Od nesanice patite ako vam treba više od 30 minuta da biste utonuli u san, kao i ako imate poteškoće održavanja spavanja te se budite tri ili više puta tijekom noći. Simptom nesanice je i prerano jutarnje buđenje, primjerice ako se budite 30 ili više minuta ranije nego obično – pojašnjava prim. Krmpotić.

Posljedice nespavanja se, upozorava, osjećaju već i nakon samo jedne neprospavane noći, a ako nesanica traje dulje od dva mjeseca, velike su šanse da prijeđe u kronično stanje.

Sklonost ozljedama na radu i prometnim nesrećama, poteškoće s učenjem, bolesti srca, visok krvni tlak, dijabetes, depresija, gubitak seksualne želje, beživotna koža bez sjaja, smanjena sposobnost prosuđivanja i gomilanje kilograma…, samo su neke od posljedica nesanice. Nenaspavanost usporava vrijeme reakcije, stoga sjednete li za upravljač automobila pospani, budite svjesni da činite istu pogrešku kao da vozite pod utjecajem alkohola. Primjerice, ako u komadu ne spavate 24 sata, reakcije će vam biti usporene kao da u krvi imate 0,9 promila alkohola. Stoga ne čudi podatak da je gotovo svaka treća prometna nezgoda u Hrvatskoj nastala zbog umora ili pospanosti vozača, a čak 87 posto takvih nesreća završava tragično.

Nedovoljno spavanja i loša kvaliteta sna povećavaju i rizik od nezgoda i ozljeda na poslu. Radnici koji su se žalili na pospanost imali su znatno više ponovljenih ozljeda na radu, pokazalo je američko istraživanje. Spavanje ima i vrlo važnu ulogu u razmišljanju i učenju, pa nekvalitetno spavanje tijelu ne omogućuje oporavak. Pritom je onemogućen odmor neuronima, a to se negativno odražava na pažnju, budnost, koncentraciju, razmišljanje i rješavanja problema, a sve to otežava učenje. Tijekom noći ciklusi spavanja imaju i važnu ulogu u učvršćivanju sjećanja, stoga se, ako se ne naspavate dovoljno, nećete moći sjetiti što ste učili tijekom dana.

– Prema procjenama stručnjaka, čak 90 posto ljudi koji pate od nesanice istodobno ima i neke druge zdravstvene tegobe. Uglavnom je riječ o gastrointestinalnim problemima, glavoboljama i dijabetesu – tvrdi dr. Krmpotić. No premalo sna može izazvati ozbiljne zdravstvene probleme te povećati rizik od visokog krvnog tlaka, srčanih bolesti, srčanog i moždanog udara, nepravilnog rada ili zatajenja srca.

Kako biste izbjegli neugodne nuspojave manjka okrepljujućeg sna, dr. Krmpotić savjetuje – idite spavati i ustajte uvijek u isto vrijeme. Nakon podneva izbjegavajte kavu, zeleni i crni čaj te kola napitke i ne vježbajte šest sati prije odlaska na spavanje. Iselite TV iz spavaće sobe, ne rješavajte ozbiljne probleme prije spavanja i ne čitajte u krevetu. Prije spavanja je dobro popiti šalicu mlijeka ili pojesti mali mliječni obrok. Ako se problemi sa spavanjem pojave, u prva ih dva tjedna možete pokušati ublažiti nekim biljnim preparatom, no ako smetnje potraju, obratite se liječniku.

Nesanica je ubojica libida

I muškarci i žene kojima manjka sna te su zbog toga napeti i nemaju energije, imaju zamjetno manje interesa za seks, tvrde stručnjaci. Kod muškaraca koji pate od apneje tijekom spavanja krivac za pad libida je i niska razina testosterona, pokazala je studija objavljena u američkom časopisu Journal of Clinical Endocrinology & Metabolism.

Začarani krug pospanosti

Nesanica je nekad prvi simptom depresije koji se javlja kad drugi znakovi još i nisu prisutni, kaže dr. Krmpotić. Ljudi koji pate od tjeskobe i depresije noću spavaju manje od šest sati, a to potvrđuje da nesanica i depresija jedna drugu hrane, jer manjak sna pogoršava simptome depresije, a depresija otežava uspavljivanje.

Koža gubi sjaj, tamni i stari

Uz kronični manjak sna koža gubi sjaj, pojavljuju se sitne bore i tamni podočnjaci. To je zato što tijelo proizvodi više kortizola koji razgrađuje kolagen, protein koji koži daje mekoću. Uz nedovoljno sna, tijelo oslobađa premalo hormona rasta koji u mladih potiče rast i razvoj, a u odraslih pomaže povećati gustoću kože i ojačati kosti.

Mozak ne prima signal da je sit

Ljudi koji noću spavaju manje od šest sati imaju 30 posto veći rizik od pretilosti od onih koji spavaju devet sati. Studije usmjerene na vezu između sna i peptida koji reguliraju apetit pokazale su da je kraće spavanje povezano s povećanjem razine grelina, hormona koji stimulira glad, te snižavanjem leptina koji mozgu šalje signal da smo siti.

prim. dr. sc. Pavao Krmpotić

Koja je prava doza spavanja

Odrasla osoba treba 7-8 sati sna. Izuzetak su tzv. habitualni kratkospavači kojima je, da se odmore, dovoljno tri sata spavanja te dugospavači kojima treba 10-12 sati sna, no oni čine samo nekoliko postotaka stanovništva, kaže dr. Pavao Krmpotić.

Nove preporuke stručnjaka američke Nacionalne zaklade za spavanje

  • Novorođenčad (0-3 mjeseca): 14-17 sati (prije je bilo 12-18)
  • Djeca (4-11 mjeseci): 12-15 sati (prije je bilo 14-15)
  • Mala djeca (1-2 godina): 11-14 sati (prije je bilo 12-14)
  • Predškolska djeca (3-5): 10-13 sati (prije je bilo 11-13)
  • Djeca školske dobi (6-13): 9-11 sati (prije je bilo 10-11)
  • Tinejdžeri (14-17): 8-10 sati (prije je to bilo 8,5-9,5)
  • Mlađi odrasli (18-25): 7-9 sati (New Age kategorija)
  • Odrasli (26-64): 7-9 sati
  • Starije osobe (65+): 7-8 sati (New Age kategorija)

Izvor: 24sata.hr

 


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.