Nakon 17 godina održan Drugi simpozij o bosanskom jeziku

1
15

BiH – U Sarajevu je 12. i 13. marta održan Drugi simpozij u bosanskom jeziku pod nazivom Istraživanje, normiranje i učenje bosanskog jezika – dosadašnji rezultati, potrebe i perspektive. Simpozij je organizirao Institut za jezik Univerziteta u Sarajevu.

Organizator je postavio pred sebe zadatak, s jedne strane, da ovaj Simpozij bude platforma za otvorenu i naučno utemeljenu razmjenu mišljenja o različitim aspektima istraživanja, normiranja i učenja bosanskog jezika, a s druge strane, želio je ukazati na izostalu podršku i nebrigu društvenih struktura o pitanju bosanskog jezika.

Samoj ceremoniji otvaranja Simpozija prisustvali su zvaničnici iz političkog i javnog života, Damir Mašić, federalni ministar za nauku i obrazovanje, prof. dr. Ugo Vlaisavljević, prorektor Univerziteta u Sarajevu, te Sifet Kukuruz, pomoćnik ministra za obrazovanje. Oni su u svojim obraćanjima ukazali na važnost ovakvog skupa te uputili čestitke Organizatoru Simpozija.

Skupu se u ime Organizatora obratio i direktor Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu dr. sc. Alen Kalajdžija. Naglasio je da je cilj Simpozija bio da se jasno i glasno pošalje poruka javnosti, kako mislimo, govorimo i pišemo bosanski, te da je bosanski jezik neodovojivi dio našeg intelektualnog bića, nacionalnog identiteta, kulturnog integriteta te naša moralna obaveza. Naglasio je da je ipak potrebno malo više dobre volje i svijesti o važnosti očuvanja maternjeg jezika. Pored te svijesti kao narod moramo biti opredijeljeni za sistemske i institucionalne mehanizme zaštite našeg kulturnog identiteta. Institut za jezik Univerziteta u Sarajevu u skladu sa svojim uistinu ograničavajućim materijalnim, stručnim i infrastukturnim resursima pružit će svaku vrstu naučne i stručne podrške u oblasti bosanskog jezika. Poznato je da društvena zajednica ne daje dovoljno podrške ovoj jedinstvenoj naučnoj ustanovi na području na Bosne i Hercegovine, što ne znači da podrške uopće nema, ona je tu, prisutna je, ali ona u ovom trenutku nije dostatna.

Učešće na Simpoziju uzelo je 47 stručnjaka iz lingvističkih, filoloških i srodnih oblasti na kojem su iznesena nova i zanimljiva zapažanja o raznim aspektima koji su u vezi s istraživanjem, normiranjem i učenjem bosanskog jezika.

Referati koji su podneseni na Simpoziju ukazali su na činjenicu da je jezik najvažniji i najefikasniji instrument komunikacije koji je na raspolaganju čovjeku. Zahvaljujući jeziku kao komunikacijskom alatu ljudi su u mogućnosti prenositi ili dijeliti informacije i znanja, iskustva i opažanja, osjećaje i misli.
 
Osim te primarne funkcije, pojedini referati razmatrali su jezik u smislu nacionalnog značaja, pritom naglašavajući njegovu simboličku dimenziju u kontekstu identiteta, odnosno sociolingvističkog identiteta pojedinca. U vezi s tim je iznesen općenit zaključak, da je jezik bitna komponenta nacionalnog identiteta čovjeka i osnovni parametar kulture, te da su u nacionalnom jeziku naše domovine sadržana sva iskustva i sve vrijednosti  koje su naslijeđene iz dugogodišnje tradicije bosanskohercegovačke jezičke zajednice.

Na kraju skupa, doneseni su zaključci koji se odnose na one problemske tačke kojima će se u narednom periodu baviti naučno i stručno osoblje iz oblasti lingvistike. Donesen je i zaključak koji se odnosi na vremensku dinamiku održavanja simpozija o bosanskom jeziku.


Izvor: Four.ba


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

1 komentar

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.