Mettraux: Da je Milošević presuđen za genocid, BIH bi lakše dobila proces protiv Srbije

0
9

Svijet – Dr.Guenael Mettraux je svjetski poznat advokat u oblasti krivičnog, međunarodnog i ratnog prava. Dr.Mettraux je našoj javnosti “zapeo” za oko nakon što je bio angažovan u predmetu generala Sefera Halilovića u Den Haagu koji se završen oslobađajućom presudom. Potom, dr.Mettraux je bio dio advokatskog tima koji je izborio oslobađajuću presudu i za bivšeg ministra unutrašnjih poslova Ljubeta Boškoskor a zati i hrvatskog generala Ante Gotovine. Trenutno zastupa Hezbollah, ima predmete širom svijeta te je odvojio svoje vrijeme da objasni našim čitaocima kakve su šanse da BiH dobije spor protiv Srbije za agresiju na Republiku BiH.

Dana 26. februara 2017., puni se deset godina od kada je Međunarodni sud pravde u Hagu odbacio tužbu Bosne i Hercegovine protiv Srbije i Crne Gore za genocid, a istovremeno je to i krajnji rok do kada se može tražiti revizija Presude. Kakve su mogućnosti da se traži revizija Presude pitali smo jednog od najboljih svjetskih stručnjaka za međunarodno pravo, dr. Guenael Mettrauxa.

Razgovarala: Medina Delalić/BNN

Dr. Guenael Mettraux je kao branilac pred Međunarodnim sudom za bivšu Jugoslaviju zastupao generala Sefera Halilovića, bivšeg ministra unutrašnjih poslova Makedonije Ljubu Boškoskog i, u Žalbenom postupku, generala Hrvatske vojske, Antu Gotovinu. Bio je konsultant u predmetima pred Međunarodnim krivičnim sudom u Hagu, sudovima u Kambodži, Specijalnim tribunalom u Libanonu, kao i savjetnik brojnih nevladinih organizacija. Član je Komisije za nadzor stanja ljudskih prava Evropske unije. Dr. Mettraux je i gostujući profesor na univerzitetima u Holandiji i Švicarskoj, a do sada je objavio knjige „Međunarodni zločini i ad hoc tribunali“, „Perspektive nimberškog suđenja“ i „Zakon komandne odgovornosti“ koja je nagrađena od Američkog društva za međunarodno pravo. Član je uredničkih kolegija nekoliko časopisa koji se bave međunarodnim pravom.

Kakve su pravne mogućnosti da Bosna i Hercegovina traži reviziju Presude Međunarodnog krivičnog suda (ICJ) u predmetu Tužbe BiH protiv Srbije i Crne Gore za genocid?

Pravno, Statut i Pravila Međunarodnog krivičnog suda daju mogućnost da država traži reviziju Presude.

Da li Zahtjev za obnavljanje postupka podrazumijeva nove dokaze, dokumente i slično?

U skladu sa članom 61 Statuta Suda, Zahtjev za reviziju Presude može se tražiti jedino onda kada je baziran na otkrivanju novih činjenica čiji je sadržaj važan, a koje su u vrijeme kada je Presuda donesena bile nepoznate Sudu. Također, strana koja traži reviziju treba dokazati da te činjenice ranije nisu bile prezentirane, ne zbog nehata, već zbog nekog drugog razloga.

Koji uslovi trebaju biti zadovoljeni da bi se Presuda revidirala?

Postoji nekoliko uslova: prvi, otkrivanje novih, veoma važnih činjenica, drugi, da one nisu bile poznate sudu i državi koja traži reviziju u vrijeme kada je prvobitna Presuda donesena, a razlog izostavljanje tih činjenica, odnosno zašto prilikom suđenja nisu prezentirane, mora biti razumno objašnjen. Drugim riječima, to ne može biti bilo koja nova činjenica. Ona mora biti važna i značajna. Sud može široko tumačiti ove kriterije koje sam pomenuo. Moguće je i da traži detaljnije objašnjenje zašto nova činjenica ili činjenice ranije nisu prezentirane, da li zato što su bile nepoznate u vrijeme suđenje ili nisu bile prezentirane zbog nemara ili nekih drugih legitimnih razloga. Također, Zahtjev za reviziju mora biti napravljen najmanje šest mjeseci od otkrivanja novih činjenica i konačno Zahtjev za reviziju se može podnijeti u roku od deset godina nakon donošenja Presude. Drugim riječima, ako je država otkrila nove činjenica, ima šest mjeseci da uloži Zahtjev za reviziju od momenta otkrivanja ovih novih činjenica, ali nakon isteka 10 godina od donošenja Presude, to više ne može biti urađeno.

Mnogo ljudi u BiH je očekivalo da će ICJ 2007., presuditi u korist Bosne i Hercegovine po tužbi za genocid. Šta nije bilo u redu, gdje su Bosanci „promašili“ poentu tokom izlaganja svog predmeta?

Ne mislim da su neke velike greške napravljene. Jer, genocid je lakše dokaziv kod individualne krivične odgovornosti nego u slučaju odgovornosti država, što ovakve sudske procese čini komplikovanim. Šta više, manjak presuda za genocid – u vrijeme  donošenja Presude po tužbi Bosne i Hercegovine – visoko rangiranim političkim i vojnim srbijanskim liderima, učinio je da je dokazni postupak pred ICJ bude još teži. Da je srbijanski predsjednik Slobodan Milošević, recimo, bio presuđen za genocid u vrijeme donošenja Presude po tužbi BiH protiv Srbije, ICJ bi imao veoma važan dokaz na koji bi se mogao osloniti prilikom donošenja svoje Presude. Procedure ICJ nisu postavljene na način da se dokazuju detaljne činjenične postavke, dakle ne ide se u detalje, to je stvar koju je lakše raditi u kontekstu individulanih krivičnih procedura.

Koliko politika ima uticaja na presude Međunarodnog krivičnog suda?

ICJ ima dobru reputaciju zbog svog integriteta i neovisnosti. Ali, treba imati na umu da je to sud država, sud za države i sa državama i u tom smislu, treba biti svjestan političke realnosti, kao i činjenice da je Statut Međunarodnog suda pravde aneks Povelje Ujedinjenih nacija, čiji je integralni dio.

Kakve su šanse da BiH zahtjeva reviziju procesa, odnosno Presude?

To može zavisiti od kvaliteta novih činjenica. Standard je veoma visok i, kao što sam pomenuo, veoma je teško dokazivati detaljne činjenice pred ICJ. Osim toga, zločin genocida je đavolski teško dokazati. Izuzev ako postoje krucijalni dokazi koji sada mogu pokazati, na primjer, planiranje genocida na najvišem državno-političkom nivou u Srbiji. Ne bih bio previše optimističan. Ali, mislim da bi bosanska Vlada ukoliko bi se odlučila na takav korak i tražila reviziju Presude, trebala imati na umu velike finansijske izdatke takvog procesa, što znači plaćanje advokata i slično, političke posljedice – jer to može stvoriti nove tenzije i može komplicirati regionalne odnose u budućnosti, kao što dalje može frustrirati žrtve. Jer, može se desiti da i ako bi se tražila revizija proces ponovo ne bude dobijen, a to će svakako biti dodatni izvor frustracije za žrtve. Historija onog što se desilo na prostorima bivše Jugoslavije je već opširno opisana u presudama drugih sudova, posebno ICTY-a. Mislim da sada historičari, pisci, političari i drugi trebaju pisati kompletniju i detaljniju historiju. Države mogu pomoći ove procese tako što će otvoriti svoje arhive istraživačima i boriti se protiv pokušaja nacionalista da revidiraju činjenice i historiju.

(bosnjaci.agency)

Pogledajte vijest na izvornom sajtu:

Mettraux: Da je Milošević presuđen za genocid, BIH bi lakše dobila proces protiv Srbije


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.