Novi Pazar – Predstavnik Turističke organizacije Husein Memić rekao je danas da je Novi Pazar tokom 2011. godine posjetilo za četvrtinu više turista u odnosu na prethodne godine.
Memić je radiju Sto plus rekao da je Novi Pazar izgradnjom velelepnog trga Isa-Bega Ishakovića i Pešacke zone znatno proširio svoju turističko-ugostiteljsku ponudu.
„Izgradnjom ovih celina Novi Pazar je vratio duh čarsiji koja je bila simbol ovog grada. Pešacka zona, trg i kafići su bili prepuni turista u zimskom i letnjem peridu, a profit ugostitelja je porastao i do 50 odsto. U 2011. godini imali smo najveći broj manifestacija u istoriji grada kojima je prisustvovalo nekoliko hiljada ljudi. Dobili smo više atraktivnih lokacija za organizaciju velikih manifestacija, organizovan je i javni doček Nove godine, uz veliki broj turista. Novi Pazar je učestvovao zajedno sa Turističkom organizacijom na sajmu Turizma u Beogradu, zahvaljujući kojem je došao veliki broj turista iz Turske, Slovenije, Izraela i Japana“, kazao je Memić za Sto plus.
On je ocijenio da turizam pored poljoprivrede u Novom Pazaru predstavlja glavnu ekonomsku potporu, ne samo za ovaj grad već i za cio region.
Memić je izrazio očekivanje da će Novi Pazar u 2012. godini upotpuniti turističku ponudu izgradnjom info-centara, etno restorana, suvenirnice, prilaznih puteva do turističkih objekata i da će postati nezaobilazna turistička destinacija za mnoge domaće, ali i strane goste.
Izvor: RadioStoPlus.com
Aferim!
Impresivni rezultati. Nije mi poznato (osim Zlatibora) da je neki grad u Srbiji zabeležio tako visok rast.
Na dobrom ste putu.
Dobar put je da se Sandžak potpuno usmeri u razvoj poljoprivrede, ugostiteljstva & turizma. Ujedno, to je dobar put i za celu Srbiju.
U tom cilju je nedavno i osnovan PPUT, Pokret poljoprivrede, ugostiteljstva & turizma Srbije.
(Pogodite ko je izabran za lidera ugostiteljstva?)
Cilj je da se najpre modernizuje ugostiteljstvo a zatim reformiše turizam. Modernizovano ugostiteljstvo i reformisani turizam koriste organski lokalno proizvedene poljoprivredne proizvode i na taj način utiče na razvoj te delatnosti. Poljoprivrednici vole kada proizvode za poznatog kupca, a eliminacijom posrednika se smanjuju cene. Vole i tras roba – tras pare, što se kod nas podrazumeva.
Sandžak može da razvija svoj turizam, a može da bude deo i logistika mnogim drugim turističkim centrima.
Može ako izgradi takav školski sistem, takozvanog karijernog obrazovanja u oblasti ugostiteljstva, gde polaznici uče i nauče da rade na svim pozicijama, od pripreme, kuvanja do serviranja hrane.
Bez odgovarajuće obuke i tržišno orijentisanih menadžera kuhinja & restorana, nebi moglo, bezbelji.
Suprotno od ovog “Šuvarovog” kafansko-menzaškog programa, gde se upinju da ih “obrazuju” a o poslu habera nemaju.
To isto važi za mnogobrojne fakultete koji štancuju “menadžere” i njima debljaju spiskove nezaposlenih “stručnjaka”.
Troškovi rada u hotelima se kreću od 30 do 40% od prometa. Plaćaju one koji rade, a biraju najbolje.
Isto tako, Sandžak kao logistika za snabdevanje sirovinama (mesom). Umesto sirovog mesa, da dobijaju vakuum upakovane i pasterizovane komade, spremne za griliranje, sotiranje ili na vrelom kamenu pečene ispred gostiju.
I za troškove materijala izdvajaju od 30 do 40% od prometa, a kad kupuju, kupuju najbolje i najjeftinije.
Bujrum, ko im ponudi najbolje kadrove i sirovine, oni od njega i kupe.
Logično, zar ne?
Logično je i šta nam je raditi, zar ne?