Sarajevo – U posljednje vrijeme dolazi do sve učestalijih napada na bosanski jezik i bh. pisce, ali i na Bošnjake kao narod. O tome ko i zašto želi degradirati postojanje bosanskog jezika govorio je gost Novog dana prof. dr. Sanjin Kodrić sa Filozofskog fakulteta u Sarajevu.
U RS se i dalje vodi rasprava o bosanskom jeziku, a nekim učenicima je u knjižice upisan kao jezik bošnjačkog naroda. O primjeni bosanskog jezika kroz historiju, prof. dr. Kodrić je kazao: “Dilema između bosanskog i tzv. bošnjačkog jezika je politička konstrukcija i stvarne, naučne dileme tu nema. Kada je riječ o historijskoj upotrebi bosanskog jezika, on ima jezički, upotrebni kontinuitet jednako kao i svaki drugi, odnosno hrvatski i srpski jezik i, naučno-filološki gledano, nije i ništa ne može biti sporno u nazivu bosanski jezik. Navest ću jedan primjer. Prvi štampani listovi u BiH javljaju se 1866. godine, a jedan od njih je i list ‘Bosna’. U prvom broju ‘Bosne’ kao naziv jezika spominje se isključivo bosanski jezik. Priča o bosanskom jeziku nije samo aktuelna priča, to je znatno duža priča koja ima svoj kontinuitet.”
Na pitanje zbog čega omalovažavanje i negiranje jezika je odgovorio: “To traje već stoljeće i po do dva i trebalo bi nam puno vremena za detalje, ali, u najkraćem, danas su u pitanju politički, aktuelnopolitički i dnevnopolitički razlozi, a osnove su ideološke. Negiranjem imena bosanski jezik ne negira se samo jezik, već se negira i država i njegovi govornici. Negira se cijeli jedan narod i njegovo pravo na njegov jezik i identitet, a u političkom smislu je to snažna i negativna poruka“.
Govorio je i o Meši Selimoviću kojega mnogi smatraju srpskim piscem.
“Postoji veliki broj autora koji se posmatraju i u okvirima hrvatske književnosti, i to je također staro pitanje, a začinje se isto tako u 19. stoljeću. Riječ je o tzv. nacionaliziranju muslimana, odnosno njihovu privlačenju na srpsku ili hrvatsku nacionalnu stranu. U tom smislu je moguće da je Selimović srpski, a Mak Dizdar hrvatski pisac. Takvo što je praksa koja ima svoj historijski kontinuitet, a zadatak bosnistike je da posmatra i razumijeva djelo ovih pisaca u okvirima bošnjačke i bosanskohercegovačke književnosti. Kada govorimo kojoj književnosti pripada jedan pisac, mi naučnici to ne govorimo da bismo se svađali ko je čiji. Nauka nije da stvara probleme, već da objašnjava procese i pojave“, komentarisao je Kodrić.
Više pogledajte u videu.
Izvor: N1
Pogledajte vijest na izvornom sajtu:
Nema se sta gledati. Vuk Karadzic sa Hrvatima otisao u Bec i napravio sprski jezik a Hrvati svoj. Posto su saradjivali ostalo je da su jedni druge dopunjavali. Tisucu je srpska rec a Hrvati je koriste itd… Vuk Karadzic je pravio srpski po uzoru na jednu struku Nemackog koja je bila popularna a nikada nije zazivela. Ta struja je trebala da pojednostavi Nemacki ali zbog tradicije se odustalo. Sada bi Nemacki bio 10 puta laksi. Vuk koji se druzio sa njima zajedno sa Hrvatim su resili da tako nesto naprave u novoj verziji jezika. To je prava istina.
Bosanci su se u to doba iskljucivo vezivali za Tursku pa nisu razumeli ove promene, zato su jedni trcali Srbima a drugi Hrvatima zavisno ko je imao cije korene.
Ali na kraju krajeva to je sve smesno. Nastanak novog Srpskog i novog Hrvatskog je baziran na nacionaliznu 19 veka koji je krenuo u Francuskoj. Srpski i Hrvatski pa i danas Bosanski su u 99% isti jezici. To je jezik juznih slovena, ali sta bi se desilo da Hrvati , Srbi ili Bosanci kazu da pricaju Jugoslovenskim? Pa svako bi onda pitao kako si ti Srbin a ne postoji srpski jezik?
Danas se mnogo vise razlikuju Skotski Engleski ili Australijski Engleski od Engleskog pa niko ne pravi pitanje oko toga. Sramota je sto svima isti deda i isti jezik, samo niko ne zeli da se odrekne svog. Danas smo dosli do toga da cak i Crnogorci imaju svoj jezik. Na kraju ce i Tutin da ima svoj jezik a Sjenica svoj.
Meho@ to si dobro rekao ali u situaciji kakva jeste bosanski bi trebao biti ravnopravan sa ostalim juznoslovenskim jezicima. Jedino bi oni sa ilirskim pedigreom trebali oziveti svoj jezik cime bi njihova superiornost 🙂 u odnosu na ostale divljake sa karpata dosla do punog izrazaja.