Jedemo hljeb koji dodirne 40 ruku

1
6

Srbija, Sjeverni Sandžak – Vekna prije prodavnice prođe sigurno kroz ruke 15 ljudi, a u maloprodaji bar još petoro, kaže pekar Zoran Grubanoski.

Prvi dodir s hljebom koji će se naći na našem stolu ima ratar. Drugi je radnik koji je žanje, a treći je tovari na kamion za put do silosa.

Slijede radnici koji skladište žito. Peti je mlinar koji melje žito, njegov kolega ga pakuje u džakove, a tu je i radnik koji ih utovara za prevoz do pekare. Tamo se broj ljudi koji dodirnu hljeb poveća na 15.

– Istovarivač stavlja brašno na plastične palete, odakle ih uzima pekar zadužen da ga prosije i umjesi hljeb. Druga osoba radi na mašini delilici, a hljeb onda stavljaju u tunelsku peć. U manjim sistemima proizvodnje postoji i elfer, čovek koji ubacuje hljeb u peć i vadi ga, a još jedna osoba je zadužena za hlađenje. U većim sistemima najteži dio posla ima radnik na tzv. auspuhu koji pakuje hljeb. Nakon toga, jedna osoba stavlja hljeb u gajbe, a druga ih nosi do kamiona – objašnjava Grubanoski, potpredsjednik Unije pekara Srbije.

Hljeb se kombijima i kamionima prevozi do prodavnica, gdje se povećava broj osoba koje su dotakle naš hljeb.

Automatizovana proizvodnja
– Proizvodnja hljeba je automatizovana i uključuje nekoliko faza: pripremu sirovina, zames, oblikovanje tjesta, fermentaciju, pečenje i pakovanje. Hljebovi se pakuju u odgovarajuću ambalažu i sortiraju u korpe za transport. Jedna osoba rukavicama pakuje proizvod od izlaska iz pećnice do ubacivanja u korpe – kaže Katarina Kresojević iz BPI.

– Iz pekare nam dovoze hljeb svojim kombijem. Njihovi radnici, obično dvojica, pretovaraju hljeb iz njihove u naše korpe. Sami ostave hljeb u poseban kontejner ispred prodavnice. Spakovan je u prljave plastične gajbe, a sve stoji otvoreno. Druga pekara isporučuje hljeb u nešto boljim uslovima, bar ga napola pokriju kesama – kaže prodavačica iz jedne beogradske radnje.

Iz kontejnera radnik prenosi hljeb na drvenu policu i stavlja ga u kese ako ih je proizvođač poslao. Kupci sami uzimaju hljeb ili ih uslužuje prodavac. Dvadeseti u nizu koji dotakne naš hljeb je kasir.

– Svjesni smo da higijena nije zadovoljavajuća, ali se, nažalost, tako radi u većini prodavnica. Mi i naplaćujemo i pakujemo hljeb, a u međuvremenu sječemo i suhomesnate proizvode. Peremo ruke nekad na pola sata, a nekad ne stignemo ni dva sata – priča naša sagovornica.

Grubanoski dodaje da je nešto drugačije kod porodičnih zanatskih radnji, koje vode bitku na tržištu.

– Svaki član porodice radi više poslova. Dok jedan član mjesi, peče i vadi hljeb, drugi rukavicama uslužuje mušterije i naplaćuje – kaže on.

(Blic)


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

1 komentar

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.