Njemačka – Poštovani čitaoci u nastavku vam donosimo intervju sa Admirom Atovićem, konzulom BiH u Frankfurtu. Admir Atović je rođen 1976.godine u Sarajevu gdje je završio osnovnu školu a potom gimnaziju u njemačkom gradu Bonnu.
U periodu od 1992-1994.g. aktivno je učestvovao u odbrani države gdje je zadobio teške tjelesne povrede od kojih se dugo liječio u Njemačkoj. Nosilac je i nekoliko ratnih odlikovanja. Pravnik je po struci a od prošle godine ponovo je u Njemačkoj, na mjestu konzula BiH u Frankfurtu. Radi se o jednom zaista velikom patrioti kojeg sa zadovoljstvom predstavljamo čitaocima portala Islamske Zajednice Bošnjaka u Njemačkoj.
Razgovarao: Zenahir Mraković
Gospodine Atović, koliko dugo ste konzul BiH u Frankfurtu? Jeste li prvi put na službi u Njemačkoj i kakvi su vaši dosadašnji utisci o ovoj zemlji?
1.novembra 2012. godine sam stupio na dužnost konzula iz reda Bošnjačkog naroda i imam veoma visoko mišljenje o zemlji primateljici, posebice glede genocidnog rata u nedavnoj historiji Bosne i Hercegovine, kada je SR Njemačka prihvatila na stotine hiljada izbjeglih, ratom ojađenih, Bosanaca i Hercegovaca. I nakon mog ranjavanja u Sarajevu, ova država, ovaj grad, grad Frankfurt, je bio moj domaćin. Skoro dvadeset godina kasnije u grad koji me primio u stanju kome, me prima, samo ovaj put kao konzula BiH.
U mnogim oblastima imamo veoma istaknutu saradnju između SR Njemačke i BiH, i ta saradnja kontinuirano raste. Ja sam već radio u diplomatsko-konzularnom predstavništvu BiH, u gradu Bonn-u, tako da mogu napraviti paralelu između tih devedesetih godina i danas, te se usuđujem reći da saradnja i povjerenje dvaju zemalja, već puštaju jake i zdrave korjene.
Znate li tačne podatke o broju građana naše zemlje koji koriste usluge konzulata u Frankfurtu?
Broj građana koji koriste usluge konzulata u Frankfurtu je između 65.000-80.000, mada napominjem da dosta građanja Republike Hrvatske i Republike Srbije koji koriste pasoš drugih država na osnovu bilateralnog sporazuma o mogućnosti posjedovanja dvojnog državljanstva, koristi usluge ovog konzulata, najčešće kod dobivanja punomoći, nasljedničkih izjava, testamentuma itd.
U jednom razgovoru prije ste mi kazali kako planirate pokrenuti i određene procese kojima bi olakšali komunikaciju naših građana sa konzulatom. O čemu se tačno radi i dokle se s time došlo?
Podnešen je zahtjev prema Ministarstvu vanjskih poslova BiH u Sarajevu, kako od strane Ambasade BiH u Berlinu tako i od GK BiH u Frankfurtu za izradu nove WEB stranice, poboljšana je telefonska komunikacija popunjavanjem upražnjenih radnih mjesta namještenika, a u narednom periodu se planiraju i Dani otvorenih vrata gdje će građani moći postaviti, sva za DKP relevantna, pitanja kao i biti upoznati sa radom ovog konzulata. Nadalje, u narednom periodu se planiraju i Konzularni dani na područjim koja jurisdikciono pokriva ovaj konzulat, a koja su razdaljinski znatno udaljena. Nadasve, broj građana koji imaju potrebu, radi bolesti, invalidnosti, nepokretnosti, itd., za tzv. mobilnom stanicom, izlazak na teren konzularnog službenika, se obavlja u rekordnom roku.
Šta će biti težište vaših aktivnosti u narednom periodu? Čemu želite posvetiti posebnu pažnju u vašem radu na poziciji konzula BiH u Frankfurtu?
Težište je na tome da građani budu zadovoljni radom i uslugom, kako mene tako i mojih kolega, a posebno ćemo obratiti pažnju na brzinu, efikasnost i profesionalnost u poslovima koje obavljamo.
Imali smo priliku vidjeti vas i na mnogim kulturnim svečanostima u našem regionu. Dakle, primjetno je da imate i drugih aktivnosti, mimo onih standardnih konzularnih poslova?
Moj zadatak je prevashodno da budem na usluzi našim građanima i da razvijam odnose saradnje i prijateljstva SR Njemačke i Bosne i Hercegovine. Do sada, pokušavam, koliko to dopuštaju moje stalne aktivnosti, da prisustvujem svim za BH građane bitnim događanjima. Posebice izdvajam veliki događaj polaganja kamena temeljca za budući Islamski centar u Mainz-u, koji zaista bezpoštedno podržavam, a krajnji cilj mi je da ljudi pronađu put jedni prema drugima, put ka zajedništvu. Treba da računamo jedni na druge, a ne da samo živimo jedni pored drugih.
Projekti u oblasti kulture, kao i svim privrednim i društvenim segmentima između SR Njemačke i Bosne i Hercegovine bit će nam prioritet u radu i na taj način ćemo nastojati da unaprijedimo saradnju.
Suština našeg posla je da svačiji problem ili zahtjev razmotrimo i pokušamo da pomognemo u njegovm rješavanju.
Shvatio sam da je diplomatija zanat. Jedno specifično zanimanje. Lično ne bih se u njoj ugodno osjećao, a da ne pokušam na jedan školski način savladati taj zanat.
Da li ste u međuvremenu uspostavili kontakte sa njemačkim vlastima i drugim privrednim i kulturnim subjektima u ovom gradu i kakva je vaša saradnja sa njima?
Saradnja je na jako visokom nivou, pogotovo uzimajući u obzir da dosadašnje kolege na ovoj poziciji nisu bili vični njemačkom jeziku, što je u zemlji primateljici od krucijalnog značaja. Svaki naš prijedlog koji je baziran na dobrom projektu, Njemci dočekuju sa velikim odobravanjem. U januaru 2014. godine gradić Grossenkneten želi me imenovati za počasnog građanina njihovog grada, što me čini posebno ponosnim. Tako da moju prvu godinu službe u SR Njemačkoj, glede saradnje sa njemačkim vlastima i drugim relevantnim njemačkim institucijama, mogu ocjeniti kao vrlo uspjelom, s moje tačke gledišta.
Na području koje pokriva konzulat BiH u Frankfurtu djeluje velik broj bosanskih udruženja. Kakva je vaša saradnja sa tim udruženjima i kako ocjenjujete njihov rad?
Upoznat sam sa radom bosanskohercegovačkih udruženja na ovom području. Bosanskohercegovačka diplomatska predstavništva mogu, žele i pomoći će u njihovom radu. Načini su različiti. Jedna od stvari je upravo i to sastajanje, učešće, rad i praćenje rada bosanskohercegovačkih udruženja. Naime, dobra informisanost o potrebama građana Bosne iHercegovine ovdje od najveće je važnosti, što bi to u određenom trenutku ili narednom periodu bilo potrebno učiniti. Ne radi se o potrebi u smislu nametanja ideja, već zaista o konkretnoj potrebi Bosanaca i Hercegovaca ovdje. Je li ona na razini jezika i obrazovanja u dopunskoj školi za djecu, je li ona u zadovoljavanju kulturnih potreba kao što su organizacije izložbi, koncerata, dovođenje pozorišnih predstava… Naravno, sve u onim finansijskim okvirima koji su nam na raspolaganju. Svakako u skladu s mogućnostima pokušat ćemo i pomoći.
Primjetan je vaš angažman na okupljanju uspješnih bosanskih privrednika i stručnjaka raznih profila kao i pokušaju da se oni aktivnije uključe u sve što je korisno za naš narod i državu. Možete li nam reći nešto više o tome?
Da, smatram da se, kao što sam već istakao, moramo osloniti jedni na druge. Jedan od načina je da spojim ljude koji su uspješni u poslovima koji obavljaju. Od ljudi koji rade na građevinskim poslovima, preko ljekara i inžinjera. Vjerujem da u vremenu akutne nezaposlenosti u BiH, je veći sevab zaposliti jednog bh građanina, porodičnog čovjeka, nego Poljaka, što je čest slučaj s našim poduzetncima. Pa i ako skuplje platimo, znamo da smo otrgli jednog našeg sugrađanina iz kandži socijalne nesigurnosti, a time i ojačali državu.
Kako gledate na trenutnu političku situaciju u Bosni i Hercegovini, posebno u kontektstu popisa stanovništva?
Žao mi što je politička situacija ovakva kakva jest, jer ona šteti svim građanima, a posebno mladim ljudima. Želio bih da Bosna i Hercegovina postane prosperitetna država, da napreduje u ekonomskom, političkom i kulturološkom pogledu, da se postigne kompromis između političkih elita, kompromis koji će riješiti pitanje preuređenja Federacije BiH, kao i provedbu odluke Sejdić-Finci. Želio bih u dogledno vrijeme vidjeti Bosnu i Hercegovinu kao članicu euroatlantskih integracija, te kao državu čiji su građani zadovoljni životnim uvjetima u njoj. Popis u Bosni i Hercegovini ima višestruki značaj, posebno zbog ratnih događaja. Rezultati popisa pokazat će i da etnička slika Bosne i Hercegovine više nije onako šarena kakva je bila do rata. Dok se u većini drugih država popis koristi za istraživanje i planiranje razvoja, popis u Bosni i Hercegovini je primarno političko pitanje.
(IGBD)
