HOŠGELDUM – BOŠNJAČKOJ AKADEMIJI NAUKA I UMJETNOSTI

9
92

Danas, 09. juna 2011. god. osnovana je ”Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti”. Nakon milenijumskog, hiljadugodišnjeg postojanja, nakon toliko vjekova bivstvovanja, Bošnjaci, naorod bošnjački konačno osniva svoju sopstvenu Akademiju nauka i umjetnosti – BANU.

Bošnjaci su jedini evropski narod koji do danas nije imao svoju sopstvenu Akademiju nauka i umjetnosti. Zdravom umu je teško i zamisliti kako je moguće da jedan evropski narod, u ovom slučaju Bošnjaci, ni dan danas nema svoju televiziju, nema svoj radio, nema svoju dnevnu novinu… a eto tek sad osniva svoju Akademiju nauka i umjetnosti.

Ja, kao Bošnjak musliman ponosan sam, ushićen sam zbog toga što doživjeh i ovo da današnji Bošnjaci konačno osnovaše svoju Akademiju nauka i umjetnosti. Ponavljam ovo: današnji Bošnjaci. Jer, historijski posmatrano, nije bilo tako davno kad su Bošnjacima sebe nazivali i bosanski katolici i bosanski pravoslavci. Međutim, kroz samo stotinak godina i jedni i drugi su, zbog dugotrajne nacionlističke propagande od zapadnih susjeda i istočnih komšija, napuštili, izdali… svoje bošnjaštvo, odrekli se svojeg bošnjaštva i postali to što su danas. Današnji Bošnjaci su samo nastavili svoje hiljadugodišnje bošnjačko nacionalno imenovanje i evo danas osnivaju i svoju nacionalnu, svoju bošnjačku Akademiju nauka i umjetnosti.

Utemeljivači BANU-a su:

1. prof. dr. Ferid Muhić,
2. prof. dr. Mustafa Cerić,
3. muftija Muamer ef. Zukorlić,
4. prof. dr. Dževad Jahić,
5. prof. dr. Muhamed Filipović,
6. prof. dr. Lamija Hadžiosmanović,
7. prof. dr. Ðenana Buturović,
8. prof,. dr. Ibrahim Pašić,
9. prof. dr. Omer Nakičević,
10.prof. dr. Ismail Čekić,
11.prof. dr. Džemaludin Latić,
12.književnik Alija Džogović,
13.prof. dr.Šerbo Rastoder,
14.akademski slikar Mehmed Slezović,
15.prof. dr. Hasnija Muratagić – Tuna,
16.prof. dr. Ejup Ganić,
17.književnik Nedžad Ibrišimović,
18.prof. dr. Omer Ibrahimagić,
19. akademski slikar Muradin Dino Trtovac,
20. prof. Ervin Sinanović i
21. ekonomsita Haris Hromić.

Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti, kako je najavljeno iz osnivačkog odbora, imat će dvojno sjedište, odnosno neki organi će biti u Sarajevu, a neki u Novom Pazaru. Osnivačkoj skupštini bošnjačke Akademije nauka i umjetnosti, koja će se održati na Internacionalnom univerzitetu u Novom Pazaru, prisustvovat će eminentna imena iz bošnjačke nauke i umjetnosti sa prostora BiH, Sandžaka, okruženja i dijaspore.

“Ovo će biti historijski dan za bošnjački narod i bošnjačku naciju u cjelini. Osnivanjem BANU ostvarićemo našu težnju za dobijanjem važnog stuba sopstvenog opstanka, očuvanja identiteta i afirmacije sopstvene vrijednosti i sopstvenog identiteta” naglašava predsjednik Incijativnog odbora, muftija Islamske zajednice u Srbiji Muamer ef. Zukorilić. On je posebno naglasio da će “prostor djelovanja akademije biti Bosna i Hercegovina, Sandžak i bošnjačka dijaspora”, kao i to


Odakle Šaćiru Filandri pravo da preko srpskih medija ospori osnivanje Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti

da će to biti ”elitna, nadgranična akademija svih Bošnjaka svijeta, koji će biti predstavljeni kroz najkvalitetnije ljude iz oblasti nauke i umjetnosti”. Među učesnicima današnje osnivačke skupštine bošnjačke Akademije nauka i umjetnosti bit će reis-ul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Mustafa ef. Cerić kao predsjednik Senata Akademije, akademik Muhamed Filipović kao i više poznatih bošnjačkih pojedinaca iz redova nauke i umjetnosti. Presjednik bošnjačke Akademije nauka i umjetnosti bit će prof. dr. Ferid Muhić, podpresjednici će biti prof, dr. Dževad Jahić i prof. prof. Lamija Hadžiosmanović.

Ehhhh, ali moj Dobri Bošnjo, ne bi bio to što jes’ kad u svojim redovima ne bi imao one koji su vazda spremni da potegnu ono fatalno ”što to on a ne ja…, što to oni a ne mi…” Tako se evo oglasio i jedan od naših alimli, učenih inasana, prof. Šaćir Filandra i pohitao da nikome drugome do ”Glasu Srpske” izjavi, rastabiri kako on ”osporava legitimitet M. Zukorliću da osniva jednu takvu instituciju”. Uz to nadodade kako će to, po njemu, ”biti marginalna” institucija, „“Po nastanku je marginalna, jer dolazi sa margina nacije, iz Novog Pazara, druge države. Po dometima je marginalna zato što ne postoji saglasnost unutar bošnjačke intelektualne zajednice i vlasništvo je nekolicine ljudi, a ne intelektualaca…”

Paaaa, Šaćire, bolan ne bio. Paaaa, imade li ikakva druga đerida, ikakva druga novina na bijelu dunjaluku kojoj si mogao kazati sve ovo nego nađe baš to, za Bosnu i Bošnjake, dušmansko glasilo. Veliš, Šaćire, da „ne postoji saglasnost unutar bošnjačke intelektualne zajednice“ o osnivanju naše Akademije nauka i umjestonosti. Znači li to da oni koji danas osnivaju našu Akademiju ne pripadaju našoj, bošnjačkoj intelektualnoj zajednici?

Šaćire, bolan ne bio. Posebno je uvrjedljiva, ponižavajuća, za insana koji se u alime, u obrazovane ljude ubraja, sramna konstatacija kako naša bošnjačka Akademija nauka i umjetnosti „dolazi sa margina nacije, iz Novog Pazara, druge države…“ Znači, Šaćire, po tebi svi Bošnjaci koji ne žive u tvojem sokaku, u Sarajevu… svi su oni na „margini nacije“. Kako i ja i milioni drugih Bošnjaka pripadamo toj tvojoj sramnoj „margini“ onda nas zanaima da li ovo znači kako se naša bošnjačka Akademija nauka i umjetnosti može osnovati, može postojati, može raditi… samo u tvojoj avliji?

Šaćire, bolan ne bio. Neka naša bošnjačka Akademija nauka i umjetnosti koja se danas osniva u Novom Pazaru postoji samo dvadeset četiti sahata, neka postoji samo do slijedećeg petka ostat će zapisano, zapamćeno da su Bošnjaci konačno jednom formirali svoju Akademiju nauka i umjetnosti, odnosno da su Bošnjaci jednom konačno postavili kamen temeljac za zgradu institucije čije djelovanje će biti najbolji garant opstanka nacionalnog, kulturnog i svakog drugog identiteta Bošnjaka, odnosnosno opstanka Bošnjaka kao naroda.

No, nama Bošnjacima nikad nije manjkalo „Šaćira“ i hasli ih se do Dana sudnjega nećemo osloboditi. Zbog toga avazaom koji nebo para uputimo jedno hošgeldum, jedno gromoglasno dobro nam došla naša bošnjačka Akademijo nauka i umjetnosti. Jer, znak je to konačnog spajanja, uvezivavanja, stapanja… bošnjačkog nacionalnog, kulturnog, vjerskog… bića koje su svakovrsni dušmani vjekovima rastrzali. Rastrzali i rastrzali ali mu dohakati nisu mogli. Neće to moći ni kojekakvi Šaćiri.

Autor: Ferid Šantić

Izvor: Bosnjaci.net


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

9 KOMENTARI

  1. Igore bode ti oči naše okretanje Sarajevu a ne smeta ti okretanje srba iz Bosne i Kosova Beogradu,vaše vam je normalno a naše vam se ne sviđa.Mijenjajte vašu vjekovnu pristrasnost prema svemu vašem odnosno odbojnost prema svemu našem,Valja se jer je zemlja moja koliko i vaša i obrnuto.

  2. E moje budale bolje bi vam bilo da se okrenete ka Srbiji a ne ka Sarajevu gdje vas gledaju ko seljake i hoce da vas otjeraju odatle.To vam govorim jer i sam zivim u Sarajevu i znam sta misle o vama Sarajlije.

    • pokusali smo mi dosta puta da se okrecemo ka srbiji al oni nama , ledja okrecu a za sarajevo znas igore , inace mi sandzaklije smo snalazljiv narod, i od nista napravimo nesto, i tu ima ljubomore kao uvijek, i srbima sa kosova bi mnogo bilo bolje da se vrate na kosovo nego da zive po barakau srbiji.

    • E moje magare, igor 83, neznamo mi sta nam valja nego cemo slusat jednog upisanka da nas savjetuje.
      Gledaj ti tvoju sanu i uzivaj u prelijepom Sarajevu.

      • Mene taj sanu ne interesuje kao i vecinu naroda, ali smatram da je organizovanje banu bez saglasnosti drzave u kojoj zivite cista provokacija i cisto politicka akademija a ne naucna i zbog toga se protivim, a takodje i provokacije sa bilo cije strane ne podrzavam i ja tebe nisam vrijedjao pa se bar izrazavaj kulturno i civilizovano.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.