Duda Balje: Strah Beograda od ‘velike Albanije’ je realan

Duda Balje je, odlukom Centralne izborne komisije Kosova, dobila novi, četvrti mandat u Skupštini Kosova, gdje će biti jedan od tri zastupnika iz reda bošnjačke manjine, zajedno s Bahrimom Šabanijem iz Koalicije Vakat i Emilijom Redžepi iz Nove demokratske stranke.

Za Bošnjake Kosova, njih oko 32.000, ulazak Dude Balje u novi saziv parlamenta znači nastavak borbe za bolji život u toj zemlji, u kojoj su Bošnjaci, u velikoj mjeri i zahvaljujući njenom angažmanu, dobili pravo na izučavanje bosanskog jezika u školama širom Kosova, za šta se Duda Balje, dok je bila dio Koalicije Vakat, borila.

No, poboljšanje statusa Bošnjaka na Kosovu bit će samo jedna tema za ovu zastupnicu, pošto Kosovo, gdje je Pokret Samoopredjeljenje Albina Kurtija odnio ubjedljivu pobjedu na nedavnim izborima, čekaju mnogobrojni unutrašnji i vanjskopolitički izazovi, prije svih rješavanje problematike odnosa sa Srbijom, s kojom dosadašnji čelnici Kosova, uprkos angažmanu Evropske unije i SAD-a, nisu uspjeli približiti stavove.

Duda Balje, koja je na preliminarnim konsultacijama rekla da će, kao i ostali bošnjački zastupnici, podržati izbor Kurtija za premijera te njegove bliske saradnice Vjose Osmane za predsjednicu Kosovca, u razgovoru za Al Jazeeru je govorila o Bošnjacima na Kosovu, ali i svim iskušenjima koje čekaju Kurtija i njegove saradnike.

“Nastavit ću onako kako sam radila do sada. Moj fokus bit će podijeljen na dva jednako važna dijela. Prvi je – čovjek kao dio naše zajednice, njegovi problemi s kojima se susreće svaki dan, a to su socijalni status, porodica, obrazovanje, infrastruktura u našim krajevima i zdravlje. Drugi je – naš nacionalni status na Kosovu, održanje naše kulture, tradicije i jezika“, kaže Duda Balje.

• Kakav status trenutno imaju Bošnjaci na Kosovu? Da li ste zadovoljni i u kojim segmentima postoji prostor za njegovo poboljšanje?

– Bošnjaci Kosova dijele sudbinu svih Kosovara, s jedne strane, a s druge imaju svoje specifične probleme. Dio smo naše države, vrlo važan, prisutni smo politički i na lokalnom, i na državnom nivou, imamo obrazovanje na svom jeziku, dobre zakone, ali i probleme s njihovom implementacijom. Sa mjesta na kojem se nalazimo svakodnevno vodimo bitku za prioritete.

• Pokret Samoopredjeljenje je odnio ubjedljivu pobjedu na izborima. Može li se procijeniti kakav će smjer zauzeti nova vlast i kojim putem će povesti Kosovo, s naglaskom na problematiku odnosa sa Srbijom?

– Problem koji Kosovo ima sa Srbijom je višegodišnji i završit će međusobnim priznavanjem. Dosadašnji pokušaji s pregovorima nisu bili uspješni, ali Kurti ima poseban stav o tom pitanju. Smatra da nije prioritetno za našu državu da se s pregovorima nastavi odmah. Vidjet ćemo u periodu koji dolazi razvoj situacije, planove i pritiske Evrope i Amerike.

• Čija će podrška biti važnija Kosovu u pokušaju da riješi problem sa Srbijom, evropska ili američka? Ko može najviše pomoći Kosovu?

– Najvažnije je da mi kao država imamo stav prema ovoj temi. Pomoć je dobrodošla sa obje strane. Evropa pokušava pomoći već duže vrijeme, ali zbog kompliciranosti odnosa, za sada bez uspjeha.

• Znači li ubjedljiva pobjeda Pokreta Samoopredjeljenje i kraj unutrašnjih podjela među Albancima na Kosovu? Tačnije, može li se desiti da Kurti i njegova partija naiđu na prepreke među političkim protivnicima iz reda Albanaca?

– Podjela na poziciju i opoziciju je, u neku ruku, normalna stvar. Kurti ima glasove za formiranje vlade, sada su u pregovorima za glasanje o predsjedniku države.

• Kakav bi mogao biti stav nove vlasti prema formiranju zajednice srpskih opština? Zbog čega je čelnici Kosova smatraju problematičnom?

– Formiranje zajednice srpskih opština se kod nas definira kao stvaranje države u državi, jer srpski predstavnici žele veću samostalnost i povezanost zajednice tih opština s Beogradom. Sa druge strane, vlast na Kosovu im nije spremna dati ništa više prava u poređenju s ostalim opštinama.

• Rašireno je poređenje te moguće zajednice opština s bh. entitetom Republika Srpska? Je li primjer RS-a možda razlog što Kosovo ne želi jednu takvu zajednicu?

– Republika Srpska je vrlo loš primjer i vrlo često se kod nas spominje u negativnom kontekstu.

• Kurti je do sada često odbacivao sve mogućnosti teritorijalne razmjene sa Srbijom. Je li se nešto promijenilo?

– Mislim da on nije promijenio mišljenje vezano za to. Razmjena teritorije teško da može biti opcija.

• Međusobno priznanje Srbije i Kosova je nešto o čemu se dvije strane do sada nisu uspjele nimalo približiti. Koliko je realno očekivati da nova vlast na Kosovu na političkom polju izbori sporazum koji će to podrazumijevati?

– Priznavanje će se desiti prije ili kasnije. Druga opcija, realno, ne postoji. S [predsjednikom Srbije Aleksandrom] Vučićem ili bez njega, Kosovo je samostalna država i to je proces koji više niko ne može vratiti.

• Kako tumačite sve glasnije izjave iz Srbije o opasnosti od formiranja ‘velike Albanije’?

– To je realan strah. To je ideja koja egzistira već više godina. Definirana je kao radikalna, ali sada s Kurtijem sve više oživljava.

• Kako biste ocijenili trenutne odnose Kosova i Bosne i Hercegovine, posebno zbog činjenice da nepriznavanje Kosova od Bosne i Hercegovine predstavlja prepreku za poboljšanje svake vrste odnosa?

– Odnosi, praktično, ne postoje, zbog viznog režima, problema, nezainteresiranosti… Za nas, Bošnjake Kosova, to je veoma bolno. Pokušala sam u posljednjim danima pred izbore promijeniti stvari, ali bez uspjeha. Poslala sam u Bosnu i Hercegovinu zvanično pismo za otvaranjem ureda za vezu, kakvu imamo u Beogradu i u Grčkoj, koja, isto tako, nije priznala Kosovo kao nezavisnu državu, ali bez uspjeha. Gospodin [predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad] Dodik je to u svom stilu odbio. Mislim da je pogrešno shvatio moj zahtjev, jer nisam tražila da Bosna i Hercegovina prizna nezavisno Kosovo, već da olakšamo svakodnevne probleme ljudi. No, nastavit ću se boriti za to.