BIH – Povodom ostavke pape Benedikta XVI dosadašnji reisu-l-ulema i sadašnji predsjednik Svjetskog bošnjačkog kongresa, dr. Mustafa Cerić je 28. februara 2013. god. dao intervju novinarki Stéphanie Le Bars uglednog francuskog dnevnika “Le Monde”, kojeg sa izvjesnim korekcijama u prijevodu, Bošnjačka informativna novinska agencija (BINA) prenosi u cijelosti.
Le Monde, 28. februar 2013.
CRKVA NAKON BENEDIKTA XVI
___________________________________________________________________________
„ Na kraju je, njegova nesretna rečenica o islamu, u Regensburgu proizvela pozitivnu energiju“
Muslimanski teolog Mustafa Cerić pravi nijansirani bilans međureligijskog dijaloga pod pontifikatom Benedikta XVI
Mustafa Cerić, dosadašnji vrhovni poglavar islamske zajednice u Bosni i Hercegovini od 1993. do 2012. smatra da
„zajednicama treba dati razloge da žele suživot “.
Razgovor
————————————–
Mustafa Cerić je obnašao dužnost vrhovnog poglavara Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini od 1993. do 2012. god. Predvodio je muslimansku delegaciju za vrijeme prvog islamsko-katoličkog foruma koji je održan u Rimu 2008. godine, tokom kojeg je susreo papu. Taj susret je uslijedio nakon reakcije 138 muslimanskih intelektualaca na pokrenutu polemiku u govoru Benedikta XVI u Regensburgu (Njemačka) sugerišući vezu između nasilja i islama. Gospodin Cerić je također jedan od saradnika Kraljevskog instituta za islamsku misao Aal Al-Bayt, sa sjedištem u Amanu (Jordan).
Le Monde: Obilježen govorom iz Regensburga, pontifikat Benedikta XVI je bolje rekavši loše započeo u oblasti islamsko-katoličkih odnosa. Dokle se došlo u tim odnosima sa islamom sedam godina nakon te polemike ?
Cerić: Nakon kritika koje su uslijedile poslije konferencije u Regensburgu, papa se izvinio za svoje riječi, i može se reći da je ta nesretna rečenica o islamu, na kraju, proizvela pozitivnu energiju.
Te riječi su ustvari potakle 138 muslimanskih intelektualaca da potpišu pismo tražeći od pape i od kršćana da zajednički rade na odnosima zasnovanim na miru i pravdi kroz ljubav prema Bogu. Benedikt XVI je potom otišao u Tursku, pa čak i u džamiju Al-Aqsa, u Jerusalemu. Pokazao je da je otvoren za dijalog.
Utoliko smo bili više iznenađeni njegovim polemičnim riječima jer smo mislili da bi se taj pontifikat mogao porediti sa pontifikatom Ivana Pavla II koji je snažno pokrenuo odnose sa muslimanskim svijetom. Ivan Pavao II je posjetio mnoge muslimanske zemlje. Očekivalo se da će Benedikt XVI biti također otvoren za ta pitanja.
Međutim, ovaj papa koji je veliki teolog, revnosni pastor, tradicionalni čovjek, je intelektualac. A ponekad veliki intelektualci teško promišljaju izvan njihovog vlastitog okvira misli.
La Monde: Međutim, još jedanput, u konačnici, ova neočekivana kriza je donijela više dijaloga.
Katolički dužnosnici, vjernici, u Africi, a isto tako u Evropi, zabrinuti su razvojem muslimanskog fundamentalizma širom svijeta. Šta im poručujete?
Cerić: Strah je bolest našeg vremena. Svi se boje sviju. Istina je da treba ozbiljno shvatiti debate koje se vode danas u muslimanskom svijetu o slobodi, religiji i odnosima (islama) sa državom.
S druge strane, muslimani imaju svoje vlastite strahove naspram kršćanske evangelizacije koja pristiže u razne zemlje. Netolerancija i strah se šire kod onih koji nisu sigurni u svoj vlastiti identitet, koji nemaju povjerenja u svoju vlastitu kulturu, koji žive u izvjesnom obliku nesigurnosti.
Niko nema monopol nad strahom, niko nema monopol nad patnjom, niko nema monopol nad istinom.
Da bi se prevazišli ti strahovi i to nepovjerenje, potrebno je da se više otvore jedni prema drugima. Različitim zajednicama treba dati razloge da žele suživot. Dvadeset prvo stoljeće mora postati stoljeće međureligijskog dijaloga. Nema alternative. To nisu agresivni koji hoće dominaciju, već oni koji znaju biti kooperativni, oni koji shvataju nužnost suživota.
Očekujemo od budućeg pape da ostavi vrata dijaloga otvorena. Sa svoje strane, budući papa treba da računa na muslimane koji su najviše uključeni u takvu saradnju, koja je uslov mira.
Le Monde: U svojim odnosima sa muslimanskim svijetom, Vatikan sistematski insistira na potrebi da se u tim odnosima promovira vjerska sloboda. Kako je u muslimanskom svijetu takvo poimanje bilo primljeno?
Cerić: Sloboda je osnovna vrijednost za ljudsko dostojanstvo. Nadati se je da će se izvući pouka od Vatikana koji u svojoj povijesti nije oduvijek branio vjersku slobodu, ali je naučio da podržava težnje ka slobodi. Nema alternative za vjerske slobode.
Le Monde: Kakvog papu biste poželjeli da zamjeni Benedikta XVI?
Cerić: Jednog jakog papu koji će biti moralni uzor i to ne samo za kršćane.
(SBK)
Aferim,nas dozivotni reis dr.mag Mustafi Cericu.Njegov stil razmislanja i govora je jedinstven i uokviren sirokom lepezom pogleda na sadasnju situaciju,ostao je nenadmasan i recit i ako bogda takav ce uvijek biti .Aferim!