Fakultet islamskih nauka, nekadašnji Islamski teološki fakultet, je osnovan 29. septembra 1977. godine kao rezultat strateških aktivnosti Islamske zajednice (IZ) na edukaciji vjerskog kadra za prostore Balkana i Evrope. Kao liderska institucija visokog islamskog obrazovanja u Evropi, u 40 godina svoga rada Fakultet je promovirao više od 1100 profesora islamske teologije, islamske vjeronauke, imama i hatiba, nastavnika i odgajatelja.
Nastavno naučno vijeće Fakulteta islamskih nauka nizom manifestacija obilježava ovaj jubilej, od kojih posebno mjesto zauzima Međunarodna konferencija “Rethinking Islamic Education in Europe/Islamsko obrazovanje u Evropi”, koja je održana u periodu od 14. do 16. septembra na Fakultetu islamskih nauka.
Njenom otvaranju su prisustvovali najviši zvaničnici Islamske zajednice, na čelu sa reisu-l-ulemom, dr. Huseinom ef. Kavazovićem, dekanom FIN-a dr. Zuhdijom Hasanovićem, brojnim profesorima ovog fakulteta, stranim predavačima, studentima i intelektualcima.
Želja organizatora je da istraže mjesto islamskog obrazovanja u Evropi te kako ono može ostvariti svoje trenutne i buduće potencijale, te načine i procese pomoću kojih se može unaprijediti na različitim nivoima u raznim evropskim društvima. Glavni cilj konferencije je da na jednom mjestu okupi naučnike, istraživače, i obrazovne radnike kako bi razgovarali o pitanjima, izazovima i prilikama vezanim za islamsko obrazovanje u Europi.
Renomirani predavači iz jedanaest zemalja
Učestvovalo je 25 izlagača (Anas Al-Shaikh-Ali, Enes Karić, Tuba Isik, Mirza Mahan, Fahimah Ulfat, Amena Shakir, Beddy Ebnou, Elmira Akhmetova, Kenan Musić i dr.) iz jedanaest zemalja (SAD, Malezija, Turska, Velika Britanija, Njemačka, Belgija, Austrija, Ukrajina, Bugarska, Finska, Bosna i Hercegovina). Svoje će radove izložiti na sedam panela o različitim temama, počev od zadataka islamskog obrazovanja u Evropi, pa do konteksta izučavanja islamskih znanosti širom Evrope.
Organizator konferencije je Fakultet islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu u saradnji s Međunarodnim institutom za islamsku misao iz Virginije (SAD), Fakultetom islamskih nauka Univerziteta u Istanbulu, Fakultetom islamskih i humanističkih nauka Međunarodnog univerziteta u Maleziji, te Centrom za napredne studije iz Sarajeva.
Reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović je izjavio da je najvažnije pitanje s kojim se susreću evropski muslimani upravo njihova svijest o međusobnoj saradnji i upućenosti jednih na druge. Islamsko obrazovanje je, po njegovim riječima, jedan od glavnih kanala transmisije cjelovite slike svijeta što je muslimani grade na vrelima iz kojih crpe spoznaju o sebi.
Kavazović: Najvažnije pitanje s kojim se susreću evropski muslimani jeste upravo njihova svijest o međusobnoj saradnji i upućenosti jednih na druge [Ustupljeno Al Jazeeri]
„Poznata je istina da se ništa na ovom svijetu ne može utemeljiti bez čovjeka kao što se ništa ne može sačuvati bez institucija i ustanova. To ujedno otvara niz pitanja kao što su: ‘Koji je naš koncept i vizija, šta su naši ciljevi i koje su vrijednosti i vrela na kojima počiva naš evropski muslimanski identitet?“, naglasio je reisu-l-ulema.
Istog dana je u hotelu Evropa u Sarajevu održana i svečanost uručenja posebnog priznanja Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu od strane Asocijacije muslimanskih društvenih znanstvenika sa sjedištem u Velikoj Britaniji (AMSS UK) za poseban doprinos u radu na obrazovnom i naučnom planu.
Zajedničkim snagama do obrazovnih uspjeha
Dr. Zuhdija Hasanović, dekan FIN-a, je u izjavi naglasio značaj održavanja ove konferencije kao bitnog sadržaja kojim se obilježava jubilej Fakulteta. Podsjetio je da je ova konferencija samo nastavak sličnog seminara održanog prošle godine, ali na jednom širem nivou sa ciljem da se, uz uspostavljanje kontakata i saradnje među obrazovnim ustanovama, snažnije skrene pažnja na mogućnosti i potencijale islamskog obrazovanja u Evropi.
„Očekujemo da ovo bude kontinuiran proces saradnje, i da ova uvodna okupljanja prerastu u fazu inicijacije aktivnosti koje vode ka ujedinjavanju obrazovnih sistema, uspostavljanju zajedničkih studijskih programa, boljoj razmjeni studenata i nastavnog osoblja“, izjavio je dr. Hasanović.
Dr. Ahmet Alibašić, profesor na FIN-u te direktor Centra za napredne studije, je izrazio zadovoljstvo interesovanjem za ovu konferenciju i kvalitetom prispjelih radova. Nada se vrlo plodnoj diskusiji u naredna dva dana i dogovoru oko kontinuirane saradnje sa obrazovnim institucijama iz Evrope.
„Internacionalizacija je jedan od ciljeva kantonalnog Ministarstva obrazovanja i jedan od zadataka postavljenih pred Univerzitet, tako da držimo da je i na tom nivou prepoznata važnost i da je ova Konferencija najbolji vid ostvarivanja tražene internacionalizacije. Današnja nauka, ako nije razmijenjena i ako nije međunarodno verificirana, to obrazovanje i znanje nema neku vrijednost. Od ove Konferencije očekujemo da upoznamo kolege i da razmijenimo iskustva, a da potom sami inoviramo i preuzmemo pozitivna iskustva i ne zapadamo u iste greške“, istakao je dr. Ahmet Alibašić.
Jedna od učesnica na Konferencije je i prof. dr. Shuruq Naguib, sa Univerziteta u Lancasteru. Izlagat će na temu prezentacije islama u Velikoj Britaniji. Jedan od razloga zbog kojih je zainteresovana za ovu Konferenciju jeste rad na istraživačkom projektu: ‘Representing Islam on Campus’ i jedan dio projekta se odnosi na načine na koji se islamske nauke podučavaju i istražuju na univerzitetima u Velikoj Britaniji, koji su mahom sekularni, ali izučavamo i islamske koledže. Domet projekta je ograničen, jer se odnosi na Britaniju.
„Došla sam ovdje kako bih saznala kako se islamske nauke podučavaju u drugim krajevima, i kako u različitim evropskim zemljama pristupaju islamskim znanostima. Posebno u Njemačkoj, gdje je u procvatu islamska teologija kao oblast istraživanja. Naučni radovi, posebno vezani za islamsko visoko obrazovanje, su mi veoma zanimljivi, i nadam se da ću u martu ili aprilu iduće godine u Britaniji organizovati radionicu o islamskim studijama i da ću pozvati neke od učesnika ove konferencije kako bi ponudili komparativnu sliku iz svog okruženja i konteksta u Evropi. Dolazak u Bosnu je posebno zanimljiv, jer Bosna daje posebnu dimenziju muslimanima u Evropi. Ovdje sam da učim, ali i me kao muslimanku zanima kako različiti konteksti oblikuju izučavanje islamskih znanosti“, izjavila je dr. Naguib.
Izvor: Al Jazeera
Pogledajte vijest na izvornom sajtu:
