Povodom 1. februara – Dana novinara Sandžaka, Bošnjačko nacionalno vijeće organiziralo je tribinu pod nazivom: “Redakcija na bosanskom jeziku pri RTS-u – Izazovi i perspektive”. Tribina je okupila brojne učesnike, među kojima su svoje izlaganje imali Tomislav Žigmanov, ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, Lidija Georgijev, urednica rubrike za nacionalne manjine pri RTS-u, Salahudin Fetić, direktor Sandžak televizije, dr. Sead Šemsović, potpredsjednik BNV-a, dr. Ahmed Bihorac, član Izvršnog odbora Vijeća, Indira Hadžibulić, potpredsjednica Odbora za informisanje BNV-a, te Amela Bajrović, novinar.
U uvodnom dijelu prisutnima se obratila predsjednica BNV-a dr. Misala Pramenković. Poželjela je dobrodošlicu svima, uz poruku da se, koliko god da je poteškoća na putu novinarskog djelovanja, novinarska etika mora sačuvati.
“Pitanje prava informisanja na maternjem jeziku je jedno od osnovnih prava zagarantirano Ustavom i zakonom R. Srbije. Dok je na terenu, kada su u pitanju neke nacionalne manjine, situacija nešto drugačija. Kada je u pitanju sama primjena ustavnih i zakonodavnih akata, možemo reći da oni nisu implementirani podjednako i pravedno prema svim nacionalnim manjinama. U ime BNV-a želim čestitati novinarima i novinarkama u Sandžaku ovaj datum. Koliko god da imate izazova i poteškoća sa kojima se suočavate, morate biti svjesni da je čuvanje novinarske etike jedan od najvažnijih elemenata vašeg djelovanja”, kazala je predsjednica BNV-a dr. Misala Pramenković.
Ministar Tomislav Žigmanov prvi je govorio na spomenutu temu. Istakao da informisanje bošnjačkog naroda na svom, maternjem jeziku, predstavlja interes i za državu.
“Pravo na informisanje je četvrto pravo nacionalnih manjina. Svako pravo, pa i ovo, se ostvaruje institucionalnim angažmanima. Postoji čitava lepeza razgranate mreže medija u kojima se isto tako može ostvariti ovo pravo. Suština je da to nije stvar privatne želje, već da je to Ustavom i zakonom zagarantovano pravo. Primat je u informisanju. Kvalitet tih prava mjeri se kroz objektivnost, nepristrasnost i pravovremenost. Informisanje na maternjem jeziku pospješuje kulturu određene manjinske zajednice. Informisanje bošnjačkog naroda na svom, maternjem jeziku, nama predstavlja interes i svakako da ćemo raditi na tome da se u potpunosti implementira”, kazao je ministar Tomislav Žigmanov.
Lidija Georgijev, urednica rubrike za nacionalne manjine pri RTS-u govorioa je na spomenutu temu. Ono što je za sada intencija RTS-a, dodaje ona, jeste zajednička redakcija manjinskih naroda.
“Postoji nešto što se zove “Rubrika za manjinske jezike”. Ja sam posao na RTS-u dobila upravo vodeći emisiju na manjinskom, bugarskom jeziku. Put bilo koje nacionalne manjine do ostvarenja ovog prava je dug i nije lagan iz nekoliko razloga. Ono što je, za sada, intencija RTS-a, jeste, ustvari, zajednička redakcija za sve manjine. Koliko je to dobro ili nije – o tome možemo diskutovati. To nije problem samo vaše nacionalne manjine, već i drugih nacionalnih manjina. Mislim da ima prostora i otvorenosti od strane RTS-a”, kazala je Georgijev.
Direktor Sandžak televizije Salahudin Fetić ističe da je televizija na čijem je čelu skoro deset godina jedina koja je registrirana i cijeli svoj program producira na bosanskom jeziku. Kao takva ima dragocjeno iskustvo i može dati veliki doprinos u implementaciji istog i na Javnom servisu RTS-u.
“Rečenica koleginice Georgijev da su neki stavovi od ranije “prošlost” me jako raduje. To je već nekoliko koraka unaprijed. Sandžak TV ima kompletan svoj program i produkciju na bosanskom jeziku. Tako je registrovana kod privrednih organa i eto dokaza da možete zvanično bez problema registrovati mediji koji svoj program emituje na bosanskom jeziku. U Sandžak TV sam, u aprilu, deset godina. Najveći problem jeste kadar. Mi smo u tom smislu iskoristili katedru bosanskog jezika Internacionalnog univerziteta gdje smo jedno ili dvosemestralno pohađali nastavu i kurs na bosanskom jeziku i dobili sertifikate za to. Mislim da će se u RTS-u, ukoliko bude došlo do toga, mislim da je to prvi problem sa kojim će se susresti iz te redakcije. Mislim da je tu naše iskustvo dragocjeno”, kazao je Salahudin Fetić.
Dr. Sead Šemsović, potpredsjednik BNV-a, u svom je obraćanju istakao da finansiranje Javnog servisa RTS-a treba obavezati iste da pruže prostor za informisanje na bosanskom jeziku.
“Zajedničko finansiranje Javnog servisa kao platforme informisanja obavezuje iste da obezbijede prostor gdje će Bošnjaci imati prilike da promovišu sebe kao narod i svoju kulturu”, kazao je dr. Šemsović.
U svom izlaganju dr. Ahmed Bihorac je podvukao da se lako može doći do rješenja svih tzv. prepreka ukoliko postoji dobra volja.
“Meni je bilo žao kada se 2019. godine čula vijest da redakcija RTS-a negira bosanski jezik. Posebno u državi koja se zalaže za demokratiju. Kažu: “Lako ćemo, ako jesmo ljudi”. Mislim da je prvi veliki korak dobra volja. Treba inicirati i aktivirati naše političke predstavnike u Beogradu. Imamo ministre, državne sekretare i tu trebamo ujediniti snagu po ovom pitanju”, kazao je dr. Bihorac.
Predsjednik Odbora za informisanje pri BNV-u je predstavio brošuru sa temom historijata Sandžaka, na kojoj je Odbor radio u prethodnom periodu i obuhvatio historiju tradicionalnih medija u Sandžaku. Brošura je dizajnirana i iz razloga što na internetu ima vrlo malo informacija na ovu temu, što može predstavljati problem za buduće generacije koje će svakako internet koristiti za glavni izvor informacija, pa je za ovakvim dokumentom koji će uskoro biti dostupan i u digitalnom formatu, postojala potreba i zbog arhive BNV-a. Omerović se zahvalio svim kolegama koji su uzeli u učešće i kreiranju brošure i najavio očekivanje da će se informacije u skorijem vremenu dopunjavati.
Moderator tribine bila je novinarka Amela Bajrović, inače dobitnica nagrade “Amir Dautović” za izuzetni doprinos kulturi suživota s naglaskom na afirmaciju bošnjačke tradicije i bosanskog jezika kroz novinarstvo, nauku, umjetnost i obrazovanje.
SANA – Hamza Škrijelj
View this post on Instagram
