Sarajevo ̶ Bošnjačka nacionalna fondacija će u subotu, 13. juna 2015. godine, održati javnu raspravu na temu „AKTUELNI TRENUTAK BH. GRANICA“
Rasprava će se održati u ul. Štrosmajerova 1, u Sarajevu sa početkom u 11 sati.
Moderator i uvodničar prof. dr. Suad Kurtćehajić sa uvodničarom prof. dr. Antonom Jekauc.
Teze za javnu raspravu:
- Preko šest stotina godina traje pravo Bosne nad Sutorinom.
- Granice Bosne i Hercegovine sa dva izlaza na more utvrđene su Berlinskim kongresom 1878. godine.
- Sa dva izlaza na more Bosna i Hercegovina ulazi u Kraljevinu SHS 01.12.1918.
- Dva izlaza na more Bosna i Hercegovina potvrđuje i Predsjedništvo AVNOJ-a 24.02.1944. godine.
- Crnogorska Narodna skupština protivno AVNOJ-u 02.09.1945. godine uključuje Sutorinu u svoj sistem.
- Od Đure Pucara je traženo da ne postavlja pitanje Sutorine.
- Od bošnjačkog člana PredsjedništvaBakira Izetbegovića i predstavnika bosanskohercegovačke vlasti se isto to traži.
- Đuri Pucaru je nad glavom bio Đilas i drugi crnogorski komunisti.
- Bošnjački član Predsjedništva Bakir Izetbegović i naši predstavnici vlasti se ponašaju kao da im je Milo nad glavom.
- Svi historijski argumenti su na strani Bosne i Hercegovine.
- Crna Gora za ovih pola godine nije ponudila nijedan dokaz o vlasništvu nad Sutorinom.
- Nezavisnošću Bosne i Hercegovine i Crne Gore pitanje Sutorine poprima mnogo veći značaj.
- Badinter je bio savjetodavno a ne obavezujuće tijelo Evropske zajednice.
- Bosna i Hercegovina je priznata u AVNOJ-evskim granicama jer se Badinter do priznanja nije bavio pitanjem granica.
- Predstavnički dom i Ustavopravna Komisija tog doma su ignorirali mišljenja stručnjaka na javnoj raspravi jer im nisu odgovarala. Stručna rasprava nakon toga bila je farsa da bi se stekao utisak da je struka rekla da pitanje Sutorine ne treba otvarati. Pritom su pozvani uglavnom nepravnici koji su tumačili pravne kategorije a uskraćeno je prisustvo stručnjacima Inicijative.
- Državna komisija Bosne i Hercegovine za granice je u više navrata utvrđivala prijedlog državne granice bez kvoruma.
- Prilikom odlučivanja o Denisovoj rezoluciji o Sutorini samo su tri poslanika dala obrazloženje zašto su protiv iako ih je sedamnaest je glasalo protiv.
- Argumentaciju za Rezoluciju dalo je svih sedam zagovornika prihvatanja Rezolucije.
- Državna teritorija kao objekat prava u svim zemljamaje najjače zaštićena I suverenost nad njom pripada narodu.
- Ne može niko od stranih političara izvršiti ozbiljan pritisak da odustanemo od prava na povrat Sutorine jer smo mi izrazili želju da se tocivilizacijski riješi pred Internacionalnim sudom pravde u Hagu. Taj sud su i stvorile najmoćnije zemlje svijeta da bi se rješavli sporovi mirnim putem.
- Vraćanjem Sutorine Bosna i Hercegovina bi došla u potpuno drugačiji geopolitički položaj.
- Odricanje od tog prava naših predstavnika vlasti ukazuje da mi nemamo državnike ni vizionare već foteljaše i dnevne političare.
- Zaključak je da se raspiše referendum o pitanju Sutorine na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine ili da se zamrzne ratifikacija dok ne budemo imali i Prijedlog ugovora o državnoj granici sa Hrvatskom kako nam se ne bi desilo da napravimo nepopravljivu štetu za Bosne i Hercegovine.
Novi problem koji nam se pojavljuju jeste pitanje Neuma, aerodroma Bihać (Željava) Kostajnica i slično. Naši predstavnici vlasti nemaju kapacitet što je zabrinjavajuće da nijedno od ovih pitanja riješe na zadovoljstvo građana i u korist Bosne i Hercegovine.
(BNF)
