BIH – U Londonu će biti održana izložba pod nazivom “Pravedni musliman” gdje će biti izložene fotografije 70 muslimana, među kojima se nalaze i muslimani iz Bosne i Hercegovine, koji su pomogli Jevrejima u Drugom svjetskom ratu, kao i životne priče o njihovim herojskom djelima.
“Među pravednima se nalazi i porodica Hardaga iz Bosne koja je pružila utočište za jevrejsku porodicu Kavilio kada su njemačke snage okupirale Bosnu 1943. godine”, piše britanski BBC.
Međutim, u tekstu se navodi kako je samo pola stoljeća kasnije, odnosno tokom rata u BiH, jevrejska porodica Kavilio spasila muslimansku porodicu Hardaga.
“U uvjetima neprekidnog granatiranja Sarajeva, porodica Kavilio je zamolila tadašnjeg predsjednika BiH da im dozvoli da svoje nekadašnje spasitelje odvedu u Izrael, na sigurno”, navodi se u tekstu.
Na izložbi je dokumentovana priča bosanskih muslimana koji su uložili velike napore kako bi zaštitili jevrejsku tradiciju, nesebično se brinući o sarajevskoj Hagadi, unikatnom spisu o oslobađanju Jevreja iz egipatskog ropstva.
Original, koji je u posjedu Zemaljskog muzeja, nastao je u Španiji u drugoj polovini 14. vijeka odakle je s velikim progonom Jevreja iz Španije počeo i njezin put do prostora Balkana.
“Kada je nacistički zvaničnik u vrijeme Drugog sjetskog rata došao da zaplijeni Hagadu, dvojica ljudi su je prokrijumčarili preko kontrolnih nacističkih punktova i odnijeli u jedno selo iznad Sarajeva. Muslimanski imam ju je skrivao ispod poda džamije sve do okončanja rata”, piše BBC.
Tokom rata u BiH, od 1992. do 1995. godine, profesor Enver Imamović i još nekoliko srpskih policajaca su se izložili snajperskim hicima, kako bi došli u muzej i uzeli Hagadu, koju su potom smjestili u trezor Nacionalne banke, gdje je ostala sve do kraja rata.
Direktor Udruženja “Faith Matters” Fiyaz Mughal izjavio je da će izložba inspirisati mlade sljedbenike obje religije da zajedno istražuju saradnju dviju zajednica.
Mughal napominje da će izložba životnih priča o saradnji između muslimana i Jevreja razbiti predrasude o historijskim neprijateljstvima ove dvije vjerske skupine.
Koordinator izložbe rabin Natan Levy je kazao da je izložba unikatan most između dvije zajednice kojim se mogu zajedno kretati, a da se pri tome ne dijele.
“I ja i Fiyaz smo, svako u svojim vjerskim izvorima, pronašli poruku koja glasi ‘Ko god spasi jedan život, kao da je spasio čitavo čovječanstvo'”, kazao je Levy za BBC.
Cilj izložbe je da se podsjeti na ulogu muslimana koji su pomogli Jevrejima da se spase od holokausta, što bi moglo inspirisati nova istraživanja o primjerima saradnje između muslimanskih i jevrejskih zajednica.
(Bosnjaci)
nisu svi jevreji isti, evo vidis da su se ovi sarajevski oduzili Bosnjacima 1990-ih.
I bosanski muslimani su spašavali Jevreje od holokausta??????
A U ISTO DOBA….
Jevreje su Ubijali i Izterali 930 bosnjaci iz Palestine 1948.
Bošnjači iz Palestine.
ruševine su napušteni i postupno nestao pod pijeskom akumulirala u vjetar. Više od šest stoljeća kasnije, 1878, skupina muslimanskih izbjeglica iz Bosne su naselili Turci u Palestinu, ali su bili protjerani u ratu 1948
Kad arheolozi posjetio u drugoj polovici devetnaestog stoljeća, formirana skup “Cezareja” ruševinama pune romantike, koja se udostoji slike Victor Guerin, dok je Emmanuel Guillaume Rey analizirao je već, arhitekture 23. To je oko Vrijeme je prvi objavio knjigu u Parizu, Osmansko Carstvo našla dužan domaćin nakon Berlinskog kongresa (1878), koji je izgubio posjed bosnjacki izbjeglica muslimani iz te zemlje, mala kolonija ribara ” Bosnjaci iz Qisariya” osnovana u “Cezareji”, odvija na ostacima zavjesa i kulama grade moderne kuće. Ovo naselje ubrzo je također smjestiti povećano stanovništvo, pridruzili se Arapi.
U Februar 1948 tijekom prve faze izraelskog rata za neovisnost, narod “Bosnjaci iz Qisariya” su protjerani od strane Hagane, a kuće su srušene. Početkom 1950-ih, program poravnanja i iskopa osnovana. Od tada, ekipe su cvale na licu mjesta, srednjovjekovnih zidina je bila očišćena, a iskopana pod vodstvom Abrahama Negev, istraga intenzivirala, bilo podvodnih istraživanja kako bi pronašli tragove herodinske luku ili zemljište iskopavanja pronaći različite faze okupacije grada.
Iin 1884 a communty wass estalbished bi Bushnaks (Muslim inmigrants form Bosnia) who builded a smal fisheng vilage. Teh vilage declene iin economic importence occured wehn a railwai wass builded bipassing teh port, rueneng theit livelihod. Qisaria had a populaion of 930 Muslims (BOSNJACI) adn 30 Christiens iin 1945. Iin 1944/45 a total of 18 dunums of vilage lend wass unsed fo citrus adn benenas, 1,020 dunums wire unsed fo cireals, hwile 108 dunums wire irigated or unsed fo orchards.
U Qisariya nema vise 930 Muslims BOSNJAKA ostalo je samo (“The Bosnien moskwue”) BOSNJACKA DZAMIJA…
Histroy
Affter teh occupatoin of Bosnia-Herzegovena bi teh Austro-Hungarien empier iin 1878, Bosnien Muslims apperhensive of liveng undir Christien rulle emmigrated to lends admenistered bi teh Ottomen Empier. Most emigrents druing htis timne adn teh piriod direcly affter teh anneksation of Bosnia iin 1908 setled iin parts of waht is now modirn Turky, hwile a smaler numbir setled iin Siria, Palestene, Lebenon, Jorden. Bosnien Muslim inmigrants setled iin Caesaera (Qisaria) iin 1878 whire tehy builded two moskwues, joeneng otehr Muslim inmigrants form Morrocco,Algiria, Crimea, teh Caucasus, adn Turkesten. Theese Slavic speakeng inmigrants eventualli assimiliated inot teh Arab populaion of Palestene. Hwile smoe Bosnien Palistinians, liek otehr Palistinians, leaved druing teh eksodus of 1948, otheres remaned. Theit descendents live iin vilages iin waht is now northen Isreal, theit hertiage erflected iin teh Arab surname of Bushnak.
“. Doseljenje bošnjački imigranata na područje Palestine ostavilo je snažnu asocijaciju naevropsku kompleksiju među domaćim stanovništvom, tako da se danas riječ”Bušnak” u Palestini koristi označavajući “lijepog” ili “čovjeka svjetle puti”….