Svijet – Grčka je Briselu dostavila listu novih reformi, a građani glavnog grada vjeruju u pozitivan odgovor.
Grčka je Briselu dostavila listu novih reformi, kako bi dobila dodatna četiri mjeseca za program kreditne pomoći, koji ističe 28. februara. Odgovor iz Brisela ne očekuje se prije utorka, kada će ministri finansija eurozone održati videokonferenciju kako bi razmijenili stavove.
Građani Atine, ali i evropska tržišta kapitala očekuju pozitivan odgovor. Lista s novim ekonomskim reformama grčke ekonomije stigla je u Brisel. Detalji o kojim se mjerama tačno radi još nisu poznati, ali su zvaničnici iz Atine ranije objavili da će nove mjere biti usmjerene na probleme poput utaje poreza i jačanja javnog sektora.
Na ulicama Atine vlada optimizam. Građani su uvjereni da će Brisel prihvatiti nove mjere i tako Grčku spasiti od bankrota te potencijalnog napuštanja eurozone.
“Moraju prihvatiti nove mjere, kako bi naša ekonomija stala na noge. Ukoliko se ove mjere ne prihvate… propali smo. Ako naša Vlada ne prihvati uslove koje joj Evropa nameće, jednog dana ćemo jednostavno biti izbačeni iz Unije… u to nema sumnje”, istakao je penzioner Nikos.
‘Na redu je Italija’
“Nisam zabrinut. Brisel će prihvatiti naše zahtjeve, jer, nakon nas, dolazi Italija, tako da ne mogu dozvoliti da nas jednostavno izbace iz eurozone”, smatra taksista Kyriakos Braimis.
Optimizam se proširio i na evropska tržišta kapitala. Indeks frankfurtske berze DAX u ponedjeljak ujutros je poslovanje počeo s novim rekordom. Ali, raspoloženje investitora je kratkotrajno, budući da se rješenje Grčkog pitanja još ne nazire.
“Još prošle sedmice postojali su strahovi za Greksit. Sada su postigli kompromis koji nikako ne ide naruku Grcima. Za četiri mjeseca imat ćemo ponovo isti problem. Ali, navikli smo se na činjenicu da je kupovina vremena ključna za opstanak, tako da to tržišta sad maksimalno koriste”, zaključio je investitor na Frankfurtskoj berzi Robert Halver.
Grčka ekonomija je po svojim indikatorima daleko ispod prosjeka eurozone. Stopa nezaposlenosti u eurozoni iznosi 11,4 posto, dok je u Grčkoj ta stopa više nego duplo veća. Od početka krize u eurozoni, ekonomija se smanjila za četvrtinu, a država duguje 175 posto svega što proizvede tokom godine dana.
Dug od 320 milijardi eura pokazao se neodrživim i ukoliko se Grčkoj i odobre nova četiri mjeseca, sudeći na osnovu posljednje četiri godine, to neće značiti mnogo.
(Al Jazeera)
