BIH – Medresa je tokom skoro pet stoljeća postojanja i rada prešla put od privatne vjerske do respektabilne srednjoškolske ustanove u BiH
Gazi Husrev-begova medresa u Sarajevu danas obilježava 476. godišnjicu neprekidnog odgojno-obrazovnog rada. Tim povodom novinari agencije Anadolija posjetili su ovu, najstariju odgojno-obrazovnu instituciju u Bosni i Hercegovini, i razgovarali s njenim profesorima i učenicima.
Profesor matematike i fizike Jusuf Čikić, koji skoro 20 godina radi u medresi kaže da, iako je fond časova iz matematike relativno mali, đaci ove medrese godinama postižu zavidne rezultate na fakultetima. Čikić je također kazao da se medresa može pohvaliti velikim brojem uspješnih učenika među kojima je i đak kojeg zovu „Blistavi um“, a koji trenutno doktorira matematiku u Firenci u Italiji.
„To je rezultat jednog posebnog načina obrazovanja. Medresa je posebna škola, najbolja u kojoj sam radio zato što ima sistem koji se nažalost u drugim školama polako gubi, a to je sistem u kojem se mora učiti i poslije škole“, dodao je Čikić.
Za učenika drugog razreda Gazi Husrev-begove medrese, Zeničanina Faruka Pašalića, medresa je jedan vid porodične tradicije.
„Gazi Husrev-begovu medresu sam upisao zato što su moji roditelji završili ovu medresu, kao i moj brat i sestra. Medresa je škola koja svojim učenicima omogućava da uspiju u različitim naukama“, kazao je on.
Njegov brat i sestra su nakon medrese upisali Elektrotehnički, odnosno Mašinski fakultet, što dokazuje da medresa nije škola u kojoj se uči samo o vjeri, mada je to prioritet.
„Mi u medresi provodimo 24 sata, i sve ono lijepo što nam se dešava vezano je za internat ove medrese“, kazao je on.
Profesor arapskog jezika u Munir Ahmetspahić u ovoj ustanovi radi od 1979. godine.
„Prije rata u BiH medresa je bila privatna vjerska škola, van sistema, u sklopu Islamske zajednice, i mi smo djelovali kao vjerska škola“, kazao je Ahmetspahić. On je također podsjetio da je tadašnji program bio prilično skučen, nije bilo predmeta kao što je Matematika, Fizika, Filozofija.
„Škola je tada trajala pet godina, a mi smo bili kreatori samog programa u sklopu Islamske zajednice, i sve je bilo na nama, čak smo pisali i udžbenike. Kada sam ja došao, shvatio sam da treba nešto promijeniti“, dodao je on.
Do određenih promjena u sistemu rada medrese došlo je tokom 80-ih godina prošlog stoljeća, kaže Ahmetspahić. Prema njegovim riječima, medresa, u vrijeme kada je on počeo raditi, nije bila priznata kao srednja škola.
„Kada sam davne 1969. godine završio medresu, u mojim papirima je pisalo da sam završio osnovnu školu“, ispričao je Ahmetspahić. Međutim, on je dodao da se medresa iz onog vremena ne može porediti sa medresom danas.
Osnivač unuk sulatana Bajazita II
Gazi Husrev-begova medresa je jedna od rijetkih u svijetu koja u kontinuitetu radi od 1537. godine. Njen osnivač je unuk osmanskog sultana Bajazita II, najznamenitiji namjesnik i dobrotvor Bosne Gazi Husrev-beg, čija vakufnama čini trajnu organizacijsku i programsku osnovu rada ove škole.
Priznanja Kavazoviću i Smajloviću
Medresa je do današnjih dana iznjedrila mnogo istaknutih ličnosti koje su u povijesti odigrale značajnu ulogu u opstanku i razvoju Bosne i Hercegovine.
Na svečanoj akademiji koja će biti održana u povodu jubileja rada ove srednjoškolske ustanove, pored ostalog, bit će dodijeljena posebna priznanja za afirmaciju ove odgojno-obrazovne ustanove njezinim svršenicima Husein ef. Kavazoviću, reisu-l-ulemi Islamske zajednice u BiH, i Husejinu Smajloviću, načelniku Općine Zenica.
(AA)
