U Bijelom Polju počelo sa obilježavanjem genocida u Šahoviću

Bijelo Polje – U subotu, 8. novembra t.g. u Centru za kulturu u Bijelom Polju povodom 90. godišnjice od srpsko-crnogorskog genocida nad Bošnjacima Šahovića i cjelokupne Vranješke doline, u organizaciji Bošnjačkog nacionalnog vijeća u Crnoj Gori održan je memorijalni skup na kojem su govorili akademici dr. Ferid Muhić, predsjednik BANU, dr. Šerbo Rastoder, te predsjednik BKZ-a i direktor Instituta za istraživanje genocida dr. Admir Muratović, izaslanik Muftijstva sandžačkog i dr.

Moderator skupa Osman Nurković, predsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća u CG, na samom početku se izvinio zbog nesporazuma sa BKZ-om Bijelo Polje, jer je i ova organizacija od ranije istim povodom zakazala termin za isti dan u 19 sati, ali koji su zbog bošnjačkog nacionalnog jedinstva otkazali i pozvali svoje članove i simpatizere da prisustvuju skupu koji organizira BNV u CG. Nurković je rekao da će BNV kod nadležnih institucija pokrenuti incijativu za izgradnju spomen obilježja, kao i da jedna od ulica u Bijelom Polju ponese naziv Huzeir age Derovića, koji je jedan od najzasluženijih Bošnjaka u ovom gradu koji je spriječio širenje zločina genocida na ostale djelove Bijelog Polja, a vjerovatno i šire.

Predsjednik BKZ-a dr. Admir Muratović, koji je ujedno bio u ulozi izaslanika Muftijstva sandžačkog, prenio je prisutnima selame od muftije Muamera Zukorlića, na čije pominjanje imena od strane prisutnih u sali propraćeno je burnim aplauzom. On je također selamio skup od njegovog komšije koji je potomak žrtava genocida iz Šahovića. Selameći učesnike skupa predsjednika BANU akademika Ferida Muhića i člana BANU Šerba Rastodera, dr. Muratović je između ostaloga naglasio, da je ovaj zločin genocida koji se desio u miru i zato mu daje posebnu težinu. On je u ime BKZ-a podržao inicijativu koju je u ime BNV u CG najavio uvodničar i moderator skupa Osman Nurković; radi se pored ostalog o organizaciji naučnog skupa koji će do detalja razjasniti genocid u Šahovićima.

Dr. Šerbo Rastoder je javno rekao da on i njegov kolega Muhić večeras ne bi bili tu da su postojala dva skupa. U nastavku obraćanja iznio je niz značajnih historijskih podataka do kojih je došao o pokolju nevinih Bošnjaka u Šahovićima.

9.novembra prije 90 godina započet je pokolj odnosno genocid nedužnog muslimanskog življa u selima Šahovića i Pavinog Polja. Oko 2000 komšija Srba i Crnogoraca krenulo je da se osveti za pogibiju Boška Boškovića, načelnika kolašinskog okruga, koga su, kako je nedvojbeno utvrđeno, likvidirale crnogorske komite za šta su neosnovano optuženi Bošnjaci.

Pokolju je prethodilo razoružavanje muslimanskog stanovništva kao i igra sa taocima, koji su takođe izmasakrirani, što govori o dobro isplaniranom zločinu sa motivom etničkog čišćenja…

Poslije dvodnevnog masakriranja i bjekstva preživjelih, kako ništa ne bi podsjećalo na muslimane, porušene su džamije a naziv mjesta Šahovići kasnije je prekršten u Tomaševo. Od tadašnjih 1580 muslimanskih domaćinstava nakon toga nijedno nije ostalo na tom području. Po istom scenariju po kom su bili uništeni muslimani u Šahovićima i Pavinom Polju trebala je ista sudbina da zadesi i bjelopoljske muslimane.

Poslije dvodnevnog masakriranja i bjekstva preživjelih, kako ništa ne bi podsjećalo na Muslimane, porušene su džamije a naziv mjesta Šahovići kasnije je prekršten u Tomaševo. Od tadašnjih 1580 muslimanskih domaćinstava nakon toga nijedno nije ostalo na tom području. Po istom scenariju po kom su bili uništeni Muslimani u Šahovićima i Pavinom Polju trebala je ista sudbina da zadesi i bjelopoljske Muslimane.

Uhapšeno je 45 najuglednijih Bjelopoljaca koje je trebalo likvidirati a potom nastaviti sa uništavanjem preostalog muslimanskog gradskog stanovništva među kojim je, potpuno zaplašenom i dezorijentisanom, već nastala prava panika. Jedan od najuglednijih Bjelopoljaca, Huzeir-aga Dervović, uspio je da ubijedi glavnokomandujućeg oficira da ga oslobodi kako bi se u Beogradu sastao sa tadašnjim predsjednikom Vlade Kraljevine SHS Nikolom Pašićem. Dervović uspijeva da izdejstvuje oslobađanje zatočenih Bjelopoljaca uz obećanje da će svi muslimani iz Bijelog Polja glasati za Pašićevu Radikalnu stranku i da će urgirati da i muslimani iz drugih sandžačkih srezova učine isto samo da se ne dozvoli dalji pokolj sandžačkih muslimana. Također je obećao da će raditi na iseljavanju muslimana iz bjelopoljskog kraja u Tursku. Na narednim parlamentarnim izborima zaplašeni bjelopoljski muslimani, kao i u drugim krajevima Sandžaka, strahujući od novog nasilja glasaju za vladajuću stranku. Nakon toga, Dervović se u Carigradu susreo i sa Kemalom Ataturkom koji je odredio jedno selo u Turskoj za preseljenje bjelopoljskih muslimana (do koga, makar ne u planiranom obimu, ipak nije došlo). Prisebni Huzeir-aga Dervović uložio je mnogo da spasi svoj narod. Prodao je sve svoje dućane u Solunu i nešto od imovine u Skoplju te predao Pašiću za spas muslimanskog naroda u Bijelom Polju, nastojeći da otkloni opasnost od prijetećeg uništenja muslimana u tom kraju.

Dr. Rastoder je također naglasio da je sramno za Bijelo Polje što nema mezar obilježje Huzeir age Dervovića. Sramno je što nema ni jedna ulica njegovo ime i prezime. I posebno naglasivši da su Bjelopoljci prepadnuti bili prošli put kada je govorio na ovu temu.

Posebno je inspirativan i nadahnut govor održao akademik Ferid Muhić, koji je naglasio da ne bi bio ovdje da su bila dva skupa, i zahvalio se što su organizatori imali razumijevanja. Akademik Muhić je naglasio da se ovaj datum ne smije politizovati, i bez obzira na razlike u mišljenjima Bošnjaci moraju tada biti jedinstveni. Također je naglasio: – Niko od nas Bošnjaka nema pravo oprostiti kao što nemamo pravo zaboraviti, a u svemu drugom moramo iznalaziti načina za pomirenje. Oprostiti tuđi život je kao da opraštamo tuđa potraživanja, što nemamo pravo, a to ostaje za Sudnji dan između dželata i žrtve, istakao je on.

– Bošnjaci su dosta bili pod strahom; vrijeme je da izađu sa te pozicije pa makar malo i pokisli.
U nastavku je istakao da Srbi i nakon preko 500 godina Boja na Kosovu i dandanas tu bitku veličaju i slave, a od Bošnjaka traže da zaborave genocide koji su se desili nad njima. Bošnjaci ne smiju zaboraviti!
Akademik Muhić je također naglasio da su Bošnjaci dosta bili ispod strehe, sakriveni, vrijeme da malo izađu pa makar i pokisli.

Živjećemo jedni pored drugih, ali tako da mi znamo šta su nam oni uradili, a oni također da znaju i priznaju to. Svako nipodaštavanje zločina je spremanje za drugi zločin.

Akademik Muhić je naglasio da Bošnjaci moraju uspraviti glave, jer samo sagnute glave sablja siječe, uspravne neće. A mi sagnemo glavu i nadamo se da ćemo je sačuvati. Dželat kada odsijeca glavu moraš da je sagneš… dakle, Bošnjaci, uspravite, odnosno podignite glave, jer mi smo najčistiji narod na ovim prostorima.

Bilo je primjetno od značajnih ličnosti na skupu su prisustvovali dr. Asim Dizdarević, reis Rifat Fejzić, hafiz Abdurrahman Kujević, pomoćnik Sandžačkog muftije za južni Sandžak koji je inače najzasluženiji za incijativu koju je u dogovoru sa muftijom Zukorlićem predložio BKZ-u Bijelo Polje i BNV u CG da se skupovi objedine što su istakli Muhić i Rastoder, da bi otkazali dolazak da to nije prihvaćeno. Zatim na skupu su bili Hazbija Kalač, predsjednik BKZ u CG, poslanik BS iz Bijelog Polja Kemal Zoronić, Suljo Mustafić i drugi. Isto tako primijećeno je da je izostao potpredsjednik crnogorske vlade Rafet Husović.

(bosnjaci)