U Srbiji se beleži sve manje profesionalnih bolesti, ali su ordinacije u radno vrijeme pune ugroženih. Stres koji izaziva posao teško se dokazuje
IAKO podaci posljednjih godina pokazuju da je sve manje radnika sa profesionalnim oboljenjima, situacija na terenu odaje da nas razne boljke vezane za posao i te kako pogađaju. Među 56 zvanično priznatih profesionalnih bolesti, najveći broj je onih koje su vezane za proizvodnju, a s druge strane, nema oboljenja izazvanih problemima koje more gotovo svakog zaposlenog – stresom.
I dok država zatvorenom listom profesionalnih bolesti pokušava da uštedi, čini se da bi novac bilo najbolje uložiti u prevenciju i edukovanje radnika kako da sami zaštite zdravlje na poslu.
– Sva patološka stanja nastala u vezi sa zanimanjem radnika klasifikovana su u šest velikih grupa – kaže za „Novosti“ dr Aleksandar Milovanović, specijalista medicine rada i direktor Instituta za medicinu rada i radiološku zaštitu Srbije „Dr Dragomir Karajović“:
bolesti uzrokovane hemijskim faktorima
bolesti uzrokovane fizičkim dejstvom (buke i vibracije)
bolesti uzrokovane biološkim faktorima (AIDS, hepatitis B i C, tuberkuloza, importovane tropske bolesti)
bolesti pluća
bolesti kože
maligne bolesti
Prema Milovanovićevim riječima, danas beležimo mnogo manje profesionalnih bolesti nego osamdesetih godina, jer je industrija desetkovana. Novi menadžmenti u privatizovanim firmama često na štetu radnika „zaobilaze“ propise, pa zapoljšavaju na određeno vrijeme i otpuštaju prije nego što radnici dođu u situaciju da se razbole zbog rizičnog radnog mjesta.
Naša lista profesionalnih bolesti je zatvorenog tipa za razliku od lista u nekim zemljama, gdje je dovoljno da se samo kod jednog radnika dokaže da je nastupila bolest kao posledica obavljanja posla, da se ona prizna kao profesionalna. Zato, razvijene zemlje poput Švajcarske, Nemačke, Švedske imaju i po nekoliko puta više profesionalnih oboljenja od nas, iako mi koristimo mnogo zastareliju i prljaviju tehnologiju. Na primjer, na Institutu još ima pacijenata koji leže zbog trovanja olovom, a u Nemačkoj su posljednji slučaj imali prije Drugog svjetskog rata.
– Kolika god da je odgovornost poslodavca da obezbedi odgovarajuću zaštitu na radu, radnici moraju da ispoštuju propisane uslove i da se štite, inače im se eventualno oboljenje neće priznati kao profesionalna bolest – dodaje dr Milovanović. – Ali, naglasak bi morao da bude na prevenciji bolesti, i dobrom prosvetnom radu sa zaposlenima.
Dobra prevencija može značajno da utiče na sporije napredovanje bolesti ili njenu potpunu eliminaciju. Ako radnik uredno nosi čepiće za uši, produžiće zdravlje kohlearnog nerva i prolongirati javljanje profesionalne gluvoće, ako nosi adekvatnu zaštitu neće oboleti od posledica jonizujućeg zračenja.
– Dinar uložen u preventivu štedi 16 dinara u kurativi – zaključuje dr Milovanović. – Tek ćemo videti posledice toga što je služba medicine rada bespotrebno izmeštena i isključena iz tog preventivnog rada sa zaposlenima.
Situaciju u našoj privredi, gdje se sve manje proizvodi, a sve više radi na mjestima koja podrazumevaju mnogo svakodnevnog stresa, višečasovno sedenje i repetitivne pokrete, ne prati menjanje liste profesionalnih bolesti. Posljedice stresa, koji mnogim radnicima zadaje glavobolje i smatraju ga najvećim neprijateljem na poslu, imaju veoma male šanse da ikada kod nas uđu na listu profesionalnih oboljenja.
– Stres, naročito višegodišnji, zaista može da bude okidač nekih bolesti, ali je veoma teško utvrditi da li je to stres vezan za posao ili za neki drugi segment života zaposlenog – kaže dr Milovanović. – Teško je dokazati da li je posao odgovoran što je neki menadžer zbog stresa na poslu dobio psorijazu. Slično važi i za bolesti koje nastaju kao posledica dugotrajnog sedenja za računarom. Na primjer, bolest video-terminala čine razne degenerativne bolesti lokomotornog aparata, diskopatije, cerihobrahijaligije, diskusi vratnog i lumbalnog dela, skolioza, kifoza, problemi s vidom, kao i sindrom karpalnog tunela, koji se, ako je posledica repetativnih pokreta, priznaje kao profesionalna bolest.
Svakodnevni stres, strah od gubitka posla, borba za opstanak u vreme krize i sve veći zahtevi koji se za male plate postavljaju pred radnike, i te kako mogu da ostave traga.
– Nažalost, nemamo podatke iz epidemioloških studija, ali iz naše kliničke svakodnevne prakse mogu da kažem da u poslednjih pet-šest godina primećujemo tendenciju porasta broja pacijenata koji imaju psihičke probleme zbog stresa na poslu – dodaje dr Milan Latas, psihijatar Instituta za psihijatriju Kliničko centra Srbije. – Javljaju se ljudi s raznim problemima, od klasičnog mobinga, koji je sve učestaliji, preko straha od gubitka posla i snalaženja na radnom mjestu. Viđamo veliki broj pacijenata koji su uplašeni za sebe, za svoju porodicu i budućnost. Oni mnogo brinu i razmišljaju, iscrpljuju se, dekoncentrisani su, neispavani, hronično umorni, a neki od njih ponekad zaista i razviju neki psihološki problem povezan sa stresom, neki zbog iscrpljenosti kasnije dobiju depresiju.
Zbog tih problema radnici često zaista ne obavljaju svoj posao kako treba, strah im još više raste i ulaze u začarani krug iz kojeg je teško izaći bez profesionalne psihološke pomoći. Oba sagovornika „Novosti“ naglašavaju da je važnost preventivnih pregleda ključna i da bi tu praksu što prije trebalo vratiti u firme.
– Ranije su postojali sistematski preventivni pregledi koji su osim laboratorijskih analiza uključivali i razgovor sa psihijatrom i psihologom – kaže dr Latas. – To je davalo mogućnost da se pronađu pojedinci koji su pod visokim rizikom za stres, i da se na vrijeme reaguje. Nekad smo u staroj Jugoslaviji imali mnogobrojne preventivne aktivnosti koje su pomagale da se radnici lakše nose sa izazovima posla i manje ga stresno doživljavaju – od radničkih sportskih igara, odmora, do banjskih lečenja za radnike. Danas smo prinuđeni da sami nađemo načine da se relaksiramo, da povedemo računa o svom fizičkom i psihičkom zdravlju. Danas ovde samo strane kompanije organizuju treninge za redukovanje stresa, što je dobar korak da se spreče bolesti kao posljedica stresa i izgaranja na poslu.
(Novosti)
