Alergični ste na polen, patite od migrena, zubi su vam užasni. Bojite se da će i vaše dijete imati iste probleme? Šta će možda naslijediti od vas, a šta ipak neće?
Genetsko naslijeđivanje dobijamo od oba roditelja – pola od majke, a pola od oca. U spiralnom molekulu koji nazivamo DNK “zapisane” su sve informacije koje su potrebne organizmu da bi preživio i prilagodio se okolini. Ali, naši roditelji putem svog DNK mogu nam prenijeti i niz pogrešnih informacija, odnosno nedostatke svojih gena. Ipak, to ne znači da će dijete, na primjer, nositi naočare jer ste vi kratkovidi, nego samo da postoji ta vjerovatnoća.
Nepravilna ishrana i nedovoljno fizičkih aktivnosti često pospješuju ili ubrzavaju pojavu bolesti. Od velike važnosti je da pedijatru odmah kažete da li se u porodici ponavlja ista tegoba, jer je u tom slučaju prevencija od osnovne važnosti.
ALERGIJA
Kako se naslijeđuje: Ukoliko su oba roditelja alergična, vjerovatnoća da će se ona pojaviti i kod djeteta je oko 60 posto, ako je samo jedan roditelj alergičan, rizik je oko 40 posto, ali ako u porodici nema ove tegobe, šanse su manje i padaju na 10 posto.
Pored nasljednih sklonosti, ove neprijatno oboljenje može biti izazvano i nizom drugih faktora, na primjer učestalim kontaktom s alergenima (materije koje izazivaju alergiju), načinom života (gradsko stanovništvo češće oboljeva nego seosko)… Alergeni mogu biti različiti, a među one najčešće, ubrajaju se: kućna prašina, prašinska grinja, različite vrste polena i namirnice (mlijeko, žitarice, voće).
Šta treba da učinite? Jednostavnim testiranjem na koži nakon navršene druge godine može se utvrditi da li je riječ o alergiji, a kod djece mlađeg uzrasta testira se krv. Kada se utvrdi dijagnoza, započinje se liječenje, zavisno od vrste alergije.
KRATKOVIDOST
Kako se naslijeđuje: Ukoliko su oba roditelja kratkovida, ima velikih izgleda da će i dijete nosti naočare. Isto važi i kad je neko u porodici dalekovid ili astigmatičan. I daltonizam, nesposobnost prepoznavanja boja (svih ili nekih) prenosi se sa majke na mušku djecu.
Šta treba da učinte? Ukoliko su oba roditelja “slabovida”, povećana je vjerovatnoća da će i dijete imati iste smetnje, pa bi mališana trebalo odvesti na oftalmološki pregled već tokom prve godine. U svakom slučaju, prvu kontrolu treba uraditi s tri godine.
KARIJES I BOLESTI ZUBA
Kako se naslijeđuje: Istina, karijes je bolest prouzrokovana bakterijama, ali ima djece koja su mu sklona više nego neka druga, zato što i njihovi roditelji pate od bolesti zuba. Drugi problem je loš zagriz ili poremećaj u žvakanju uslijed nasljedne deformacije vilica.
Šta treba da učinite? Da biste spriječili pojavu karijesa, budite istrajni u sprovođenju higijene usta, ali prije svega, vi treba da budete primjer svom djetetu – kad vas vidi sa četkicom, oponašaće vas. Osim toga, vodite ga na stomatološke preglede svakih šest mjeseci. U slučaju da neko u porodici ima izbačenu donju vilicu, posjetite stomatologa već u djetetovoj četvrtoj godini.
DEPRESIJA
Kako se naslijeđuje: U slučaju da neko u porodici pati od depresije (često je to majka), rizik se povećava na 40 do 50 posto, jer je “bolest duha” nasljedna. Naravno, riječ je o klinički dokazanoj depresiji, a ne o promjenama raspoloženja ili o periodima kada ste nervozni zbog umora i kad se osjećate kao da ne možete dalje. Osim toga, ono što se naslijeđuje je samo sklonost ka depresiji, a okolina u kojoj dijete raste može da izazove njen razvoj.
Šta treba da učinite? Pažljivo posmatrajte svoje dijete jer nije uvijek lako zapaziti simptome depresije. Slučajevi ove bolesti u porodici mogu biti ozbiljan znak upozorenja.
EKCEM I PSORIJAZA
Kako se naslijeđuje: Ukoliko u porodici ima oboljelih od alergija, možda je i dijete naslijedilo sklonost ka atopijskom ekcemu. Genetskim putem se prenosi i psorijaza, ali može da se ispolji i nakon jake bakterijske infekcije (upala krajnika ili ždrijela) ili kod adolescenata nakon psihofizičkog stresa.
Šta treba da učinite? Kožu vašeg djeteta redovno mažite hidratantnom kremom i ne koristite parfimisane sapune. Oblačite ga u tkanine od prirodnih vlakana.
ASTMA
Kako se naslijeđuje: Astma je bolest s dominantnim simptomom upale disajnih puteva, praćena kašljem, iskašljavanjem i otežanim disanjem. Najčešće je kod mlađih bolesnika nastala uslijed alergije, dok se u srednjoj životnoj dobi javlja kao bronhijalna astma. Ukoliko jedan od roditelja boluje od astme, vjerovatnoća da će i dijete oboljeti iznosi oko 25 posto.
Šta treba da učinite? Ako posumnjate na alergiju, napravite testove (na koži ili u krvi), citološki pregled ispljuvka i brisa nosa. Na osnovu nalaza i uspostavljene dijagnoze, preduzima se liječenje specifičnim lijekovima koji “stišavaju” alergijsku upalu. Terapija se sprovodi antihistaminicima i savjetuje se povećavanje vlažnosti vazduha u prostoriji i izbjegavanje pušenja u kući. U dječijoj sobi ne treba da se nalaze tepisi ili itisoni, dok jastuk, pokrivač i zavjese treba često da perete. Iz kutije za igračke izbacite one plišane i krpene.
POREMEĆAJI U ISHRANI
Kako se naslijeđuje: U slučaju da su oba roditelja veoma krupna, male su šanse da će njihovo dijete biti sitno. Međutim, da li će dijete postati gojazno, zavisi od toga kako jede, odnosno kako su ga roditelji naučili. Ukoliko se ne bavi sportom i provodi po cijeli dan ispred kompjutera ili televizora, imaće sve više suvišnih kilograma.
Šta treba da učinite? Pripazite na ishranu i fizičke aktivnost.
Izvor: ljepotaizdravlje.ba
