Prizren: Promocija knjige “Neovisnost Republike Kosovo u dnevnoj štampi BiH”

BIH, Kosovo – U dvorani Skupštine opštine Prizren je promovisana knjiga pod naslovom “Neovisnost Republike Kosovo u dnevnoj štampi Bosne i Hercegovine” kosovskog analitičara i istraživača Albinota Malokua.

U ovom analitičkom radu autor usmjeren je na to kako su dnevni listovi Bosne i Hercegovine pisali o Kosovu između datuma 15. i 20. februar 2008. Ova promocija ima za cilj da, osim predmeta koje tretira knjiga, da šalje najiskrenije signale koegzistencije i tolerancije koje su gajale ljudi naše nam zajedničke države.

“Albanci i Bošnjaci imaju zajedničko porijeklo. Njih ne identificira samo to, oni su preterpjeli iste muke i probleme, nad njima je vršen genocid od istog neprijatelja, njih pokušavali su da ih podjele, napravili su im velike barijere međusobnog kontakta”, – rekao je tijekom svog govora publicista Albinot Maloku.

“Danas, sa razlogom ili bez, država Bosna i Hercegovina nije priznala Republiku Kosovo, ali kao što se znalo Albanci, i u opće Kosovari, imali razumjevanja prema Bosni i Hercegovini, ali ja kao indiviua nemam više razumjevanja” – rekao je Maloku.

Maloku takođe kritizirao Vladu Republike Kosovo, „koja nije bila dovoljno, da ne kažem nikako, ažurna u oštrom lobiranju u Bosni i Hercegovini.“

Na promociji knjige učestvovali su predstavnici lokalne vlasti u Prizrenu i članovi bošnjačke zajednice u Skupštini Republike Kosovo, Rasim Demiri i Dude Balja. Panelisti promocije su bili Sadik Idrizi, Sanela Lutvić i Sahit Kandić koji su tijekom govora tvrdili da kroz objavljivanje ove knjige, čitalačkoj publici je donijeta knjiga koja informiše kako su pisale dnevne novine u Bosni i Hercegovini o tome šta se desilo u februaru 2008. godine.

“U to vrijeme bilo je nekoliko slojeva dnevnih listova, objektivne i subjektivne naravi, te ispunjene s tekstovima koje mogu biti odvojene kao opterećni ideološki mediji.”

Predsjedavajući Skupštine opštine Prizren Nijazi Kryeziu, procijenio je da kroz realizaciju tih projekata kao što je knjiga politologa Albinota Malokua, prenosi pozitivne poruke za sve etničke zajednice koji žive u našoj zemlji istovremeno stvaraju mostove saradnje.

Knjiga “Neovisnost Republike Kosovo u dnevnoj štampi Bosne i Hercegovini” je pisana na bosanskom jeziku i za cilj ima da se obrati bosanskoj, hrvatskoj i srpskoj javnosti od albanskog autora sa Kosova.

Publicista Albinot Maloku prvi je napisao knjigu na “BHS” jezicima nakon rata u na Kosovu. Cilj autora je da se obrati javnom mnjenju da oni imaju informacije od izvora a ne ono što im se servira na neki ili drugi način.

Komentar na knjigu dao je i Predsjednik BKZ  Kosova, gospodin Sahid Kandić

Poštovana obitelji Maloku,

cijenjeni akademski profesori,

uvaženi politički i javni djelatnici,

izdavačka ekipo knjige,

i dragi musafiri, sve vas srdačno selamim !

Zadovoljstvo mi je komentirat ovaj istraživački rad mog kolege i prijatelja Albinota Malokua, koga sam odavno upoznao kroz razne kolumne, analize i komentare na najposjećenijim bosanskim a i kosovskim web portalima, televiziji, tisku i td…a i zapazio njegovo bogato analitičko iskustvo i na drugim publicističkim aspektima.

Albinot Maloku je politolog sa Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, pripada generaciji mladih i perspektivnih analitičara i kao takav je zapažen među najeminentnijim faktorima ovog faha.

Ovo je njegov prvijenac ove vrste.

Knjiga “Neovisnost Republike Kosovo u dnevnoj štampi Bosne i Hercegovine” je stručno-istraživačka analiza reprezentativnih novinskih uzoraka u Bosni i Hercegovini poput medijskih glasila kao što su “Dnevni Avaz”, “Nezavisne novine”, “Dnevni list” i “Oslobođenje”, a koji najvjernije odslikavaju, a i modeliraju, javno mnjenje na tim prostorima.

Autor je ovim ostvarenim djelom metodički “zaokružio” medijski odraz jednog, za širi region – povijesno važnog političkog događaja, servirajući tako širem čitateljskom auditoriju jedan iznimno vrijedan studijski prikaz.

Kao takva, knjiga “Neovisnost Republike Kosova u dnevnoj štampi BiH” ne samo da je jedno kompaktno tematsko djelo, nego je inspirativni bazament za druge pristupe ovom fenomenu; uzoran obrazac nepristrasnog tematskog tretmana; a pored toga sa iznimno “pitkim” ilustrativnim štivom za sve konzumatorske profile, i svakako plodonosan bazament za širi spektar budućih studijsko-analitičkih pristupa ne samo kosovske zbilje i bosansko-hercegovačkih medija nego i drugih aspekata.

Fokusirajući se samo na historijski događaj značajan za Kosovo i region, u periodu od 15-og do 20-og, sa fokusom na 17-ti Februar 2008 godine, autor krajnje obazrivo i objektivno pristupa ovoj senzibilnoj materiji, ne zalazeći ni u kakve druge dimenzije kao što su recimo stereotipi i njihove uzročno-posljedične veze. Ne nailazite ni na njegova hipotetička razmatranja ili rasčlanjivanja i druge izazove kojima je teško odoljeti. On jednostavno iznosi sušto činjenično stanje, razumljivo za laike, a prepoznatljivo za stručnjake i plodonosno za druge interesente, dokumentujući ga tako autentično ovom publikacijom i za neke buduće – druge pristupe i analize.

Izvještavanje bosansko-hercegovačke štampe i komentiranje političkih predstavnika o događajima prije i poslije 17-og Februara je usredotočeno isključivo na moguće odraze tog događaja na aktuelna zbivanja unutar i oko BiH. A njihovom hronološkom analizom, svakog ponaosob, čija je osnovna podjela na etnički čitateljski fokus, a uz izvode ključnih fragmenata prepoznatljivih za dotični medij, autor je briljantno predstavio bosansko-hercegovačko javno mnjenje.

U prenesenim novinskim prilozima se zapaža nesnalaženje bošnjačkog političkog establišmenta u adekvatnom pozicioniranju spram “rađanja” najmlađe države svijeta, a u bosanskohercegovačkoj političkoj svakodnevici su vidljive i posljedice te političke snishodljivosti koje rezultiraju paradoksalnim predrasudama u javnom mnjenju Bošnjaka koji sa većinskom zajednicom na Kosovu tradicionalno dijele istu sudbinu spram zajedničkog neprijatelja.

Preslikana medijsko-politička stajališta bosanskih srba sa politikom u Beogradu, također, jasno ilustriraju konstantna hegemonistička i kolonijalna stremljenja. Dok “Dnevni list” oscilira prenoseći ekskluzivnosti iz Beogradskih i Prištinskih medija a domaći političari iz svih zajednica komentiraju moguće reperkusije na BiH a ne fokusiraju se na ozbiljnije elaboriranje dešavanja vezana za i oko Kosova.

A naravno, izgradnja javnog mnjenja i lista “Oslobođenje” je odraz realne poltičke dominacije srpskih predstavnika u diktiranju prioriteta i aktueliziranju tematika koje vješto iz RS-entiteta lansiraju i odatle se iznuđuju politički potezi kako u Federaciji tako i na državnoj BH-razini.

I ova publikacija kristalizira činjenice; da unutardržavna konstelacija odnosa, poznata povjesna dešavanja, socio-političko pozicioniranje BiH u regionu, i predrasude da samo bošnjaci snose odgovornost za unutarnji sklad i mir; stvaraju kod bošnjačkih kreatora političkih procesa privid bezizlaznog lavirintnog stanja.

Taj, bokserskim rječnikom rečeno, “klinč” čini Republiku Bosnu i Hercegovinu da Bošnjački narod bitiše u njoj i van nje neorganiziran i nezaštićen od matice, i dakako, bez vizije za skoriju bolju perspektivu. No, ova publikacija izvlači brojna značajne činjenice na vidjelo, brusi dijamant istine, i alarmira bošnjačko javno mnjenje kako u Bosni i Hercegovini tako i u Sandžaku, na Kosovu, bližoj i daljoj dijaspori da se samoorganiziraju…jer mnoga nacionalna pitanja su neriješena i kad-tad će se morat staviti na dnevni red, a čim prije – utoliko bolje.

G-dine Maloku, čestitam vama i vašim suradnicima za ovo izuzetno uspješno studiozno, korisno i produktivno analitičko djelo.

Hvala vam za sve što činite za moj narod.

Svima hvala na strpljenju, posvećenoj pozornosti i pokazanom razumijevanju.

Esellamu alejkum.

(Bosnjak-KS)