BiH, CG – Za pojedine političare i naučne radnike u BiH još nije okončana priča o razgraničenju BiH sa Crnom Gorom.
Za pojedine političare i naučne radnike u Bosni i Hercegovini još nije okončana priča o razgraničenju BiH sa Crnom Gorom.
Zbog razmirica vezanih za Sutorinu, BiH je pozvala svog ambasadora na konsultacije u Sarajevo, a Crna Gora je odgodila imenovanje ambasadora u BIH.
Može li eventualno pokretanje pravnih i političkih sporova utjecati na, za obje zemlje, važne procese učlanjenja u EU i NATO, otkriva Sanel Kajan, novinar Al Jazeere.
Parlamenti i Bosne i Hercegovine i Crne Gore raspravljali su o Sutorini. Čule su se i poruke o udaljavanju zemalja od evropskog puta.
Ugovor o granici, koji je bio pred potpisivanjem, sada je povučen na doradu. Pitanje je može li sve to utjecati na evropski put obje zemlje.
Politički analitičar Zekerijah Smajić je kazao: “Prema postojećem pregovaračkom okviru kojeg je Crna Gora dobila od Evropske unije za pristupanje, nijedno od 35 poglavlja za pregovore ne dovodi u kontekst granice Crne Gore sa susjednim zemljama. Samim tim ne može ni usporiti niti dovesti u bilo kom osnovu pitanje crnogorskih pregovora za pristupanje Evropskoj uniji. Što se tiče Bosne i Hercegovine, ona još nema ni aplikaciju za kandidatski status, nema ni aktivan sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Ključna riječ je dogovor. Crna Gora će pri potpisivanju ugovora pristupanja EU imati obavezu da nastavi dogovorom rješavati preostala eventualna sporna pitanja”.
Nepotrebno pitanje
Iz Crne Gore jasan stav. Pitanje Sutorine je nepotrebno.
“Najznačajnije i u kontekstu naših međusobnih odnosa i regionalne situacije kao i euroatlanske perspektive i jedne i druge zemlje želimo da vjerujemo da je ovo autentična bosanska inicijativa. Ne bi bilo dobro i pretpostavljam da bi cijeloj ovoj priči dalo jednu drugu dimenziju ukoliko bi oni koji ne žele da vide pozitivnu situaciju na Balkanu, dobre odnose među susjedima i našu zajedničku budućnost u EU i atlantskim strukturama imali na bilo koji način veze s ovom inicijativom koja je pala kao grom iz vedra neba”, ocijenio je Miodrag Vlahović, bivši ministar vanjskih poslova Crne Gore.
U Crnoj Gori se skupštinska inicijativa bh. zastupnika Denisa Bećirovića za poništenje ovog ugovora uglavnom smatra unutrašnjopolitičkim populističkim manevrom. Da to pitanje nije trebalo pokretati, stav je Komisije za granice BiH.
Željko Obradović, predsjednik Komisije za granice BiH, rekao je: “Mi smo jednoglasni kada je riječ o identifikaciji granice između BiH i Crne Gore. Po našim nalazima, Sutorina nije dio Bosne i Hercegovine. Pa bio je i popis stanovništva u BiH prije dvije godine i niko se nije zapitao zašto Sutorina nije popisana. Jako je bitno i to da se dovođenjem u pitanje ugovora o granicama između BiH i Crne Gore dovodi u pitanje i ugovor o granici između BiH i Hrvatske, jer smo tim ugovorom označili tačke granice između BiH i Hrvatske”.
Crna Gora ima najdužu graničnu liniju upravo sa Bosnom i Hercegovinom, u dužini 268 kilometara.
“Iako je sada aktuelizirano, i ranije je bilo inicijativa iz Bosne i Hercegovine da se u razgovorima sa Crnom Gorom otvori pitanje Sutorine, u opštini Herceg Novi. Međutim, vlasti Bosne i Hercegovine pitanje o promjenama granica na tom području nikada nisu zvanično inicirale”, javlja Kajan.
(Al Jazeera)
