Općina Prijepolje predstavila projekat Poslovne zone “Kolovrat”

1
23

Prijepolje – Urbanističkim planom općina Prijepolje definisala je izgradnju 13 objekata na 13 parcela u okviru industrijskog parka koji je predviđen u Poslovnoj zoni “Kolovrat”. Prostor je namenjen investitorima koji su spremni da ulažu u prijepoljsku općinu, a u namjeri da privuče što veći broj ulagača, općina je kompletno infrastrukturno opremila sve placeve.

Dragiša Rakonjac, projekt menadžer i rukovodilac odeljenja za privredu i finansije u općini Prijepolje, kaže za “eKapiju” da investitorima ostaje da u okviru parka izgrade objekte po svojim potrebama, a da je općina za sve koji žele da postanu stanari industrijske zone obezbedila i niz pogodnosti.

– Početna cijena po m2 je 2.000 dinara, a zapošljavanje svakog radnika povlači bonus i smanjuje cijenu kvadrata za 3%. Tako će firma koja izgradi postrojenje i zaposli 30 radnika dobiti popust od 90%, što bi značilo da će umjesto 2.000 dinara po m2 plaćati 200 ili ako se prevede u evre, 200 EUR po aru, što je najjeftinije kako u općini tako i u regionu.

Obaveza budućeg zakupca je da zaposli najmanje jednog radnika po aru uređenog zemljišta i da registruje preduzeće na teritoriji općine. Parcele u industrijskom parku općina izdaje u zakup na 50 godina, a budući investitori su dužni da 3 godine održavaju broj zaposlenih koji su prijavili prilikom konkursa na javni poziv. Rakonjac kaže da su povlastice za zakup i uređenje zemljišta za sada jedine koje investitorima stoje na raspolaganju.

– Razmišljamo i o smanjenju firmarine, ali odluka nije još donijeta. Općina je uradila prvi korak, uredila i infrastrukturno opremila placeve i daje ih po vrlo povoljnim cijenama. Mi se nadamo da će ovakve mjere kojima općina podstiče privlačenje investitora biti pozitivno prihavćene, a država bi, poput onoga što su učinili u “Yuri” u Nišu, trebalo da omogući subvencije za otvaranje svakog radnog mjesta.

Industrijska zona sa 13 parcela prostire se na površini od 2,5 ha. Do sada je općina raspodijelila 3 placa zainteresovanim preduzećima iz Prijepolja, a u općini kažu da ima zainteresovanih investitora i sa strane, pa najavljuju novi javni poziv za raspodjelu preostalih 10 parcela.

Za sada u okviru industrijskog parka postoji objekat koji Prijepolje radi u saradnji sa općinom Berane.

– U pitanju je projekat prekogranične saradnje “Održivi turizam za jednake šanse” u okviru koga gradimo Info centar vrijednosti 178.000 EUR. Završili smo građevinski dio, opremili ga kancelarijskim materijalom, nedostaje još komjuterska oprema da bi se završilo kompletno opremanje. U okviru objekta vršiće se promotivne aktivnosti, u njemu će budući korisnici moći da izlažu svoje proizvode, a Info centar će biti otvoren do kraja godine.

U okviru industrijskog parka općina je uredila pristupne saobraćajnice, obezbeđena je trafostanica, urađene su kišna i fekalna kanalizacija i priključci za vodu, a prije 3 dana započela je izgradnja vodovoda koji će privredne subjekte povezati na vodovodnu mrežu, čime će prostor biti kompletno infrastrukturno opremljen.

Izgradnja primarnog i sekundarnog vodovoda i infrastrukturno uređenje industrijskog parka, dio su projekta Poslovna zona “Kolovrat” koji u trajanju od 22 mjeseca partnerski sprovode opština Prijepolje, užička Regionalna razvojna agencija Zlatibor (RRAZ) i JKP “Lim” iz Prijepolja. Projekat vrijedan oko 650.000 EUR finansira Evropska unija iz Regionalnog društveno-ekonomskog programa razvoja 2 (RDEPR 2).

Cilj je unapređenje pomenute poslovne zone i povećanje mogućnosti zapošljavanja unutra nje, a najveća pažnja, sa namjerom privlačenja investicija, biće usmjerena na osvtarivanje pune vidljivosti poslovne zone na regionalnom i međunarodnom nivou. Tim povodom projekat je i predstavljen na ovogodišnjem Sajmu nekretnina i investicija BelRe, održanom 2. i 3. novembra u Beogradu.

(Predstavnici SO Prijepolje i RRAZ na Sajmu BelRe u Beogradu)

Poslovna zona “Kolovrat” prostire se na 60 ha mješovite vlasničke strukture – općinsko, privatno i državno vlasništvo, od kojih je 25 ha uređenog prostora.

– Lokacija je pogodna i za brownfield i greennfield investicije – navodi Rakonjac.

– Mogućnosti za brownfield su velike, imamo više od 50 hiljada kvadrata slobodnog prostora, najviše u tekstilnom kombinatu “Ljubiša Miodragović”, deo slobodnog prostora u hemijskoj industriji “Elan” i bivšoj fabrici obuće “Limka”. Ipak, problem je što su sve firme u stečaju pa ljudi nerado zakupljuju prostor, s obzirom na to da je sudbina takvih preduzeća neizvjesna.

Za greenfield investicije osim industrijskog parka na raspolaganju je i 25 hektara duž bjelopoljskog puta, a Rakonjac očekuje da se industrijski park popuni za dvije do tri godine.

U poslovnoj zoni “Kolovrat” zasada posluje 19 firmi, u kojima je zaposleno preko 1.000 radnika. Među njima su “Putevi Srbije”, Auto moto savez Srbije, Šumsko gazdinstvo, “Trendtex”, proizvođač nameštaja “Mušović”, FAP, kao i hemijska industrija “Elan”.

Završetkom projekta zona će biti osposobljena da ugosti najrazličitije profile potencijalnih investitora. U općini napominju da povoljna lokacija na tromeđi Republike Srpske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore omogućava brz logistiički tretman roba, putnika i usluga, što uz potpuno opremljenu komunalnu infrastrukturu ovu lokaciju čini “više nego privlačnom za lociranje aktivnosti poslovnog, proizvodnog i trgovačkog karaktera”.

Izvor: Ekapija.com


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

1 komentar

  1. ”U općini napominju da povoljna lokacija na tromeđi Republike Srpske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore…”

    UVIJEK SMRADOVI VLASKI NAVODE REPUBLIKU SRPSKU KAO DA JE ODVOJENA OD BOSNE A BUNE SE KAD NEKO KAZE DA JE KOSOVO ODVOJENO OD SRBIJE…

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.