Kuće prodaju za 2.000 eura – Pusta vojvođanska sela čekaju nove domaćine

5
373

Utonula vojvođanska ravnica u zimski mir, tek se poneka čavka kreštavo oglasi vireći iz inja na drveću. I skoro nigde nikog na našem putu kroz banatska sela. Preselile se ptice, kao one rode iz Barande, a i ljudi, ako je suditi po spuštenim roletnama na kućama pored druma iz čijih se odžaka ne vije dim.

Neke naherene od starosti, druge zakorovljene i oronule – ne pamte od kada su napuštene. Čekaju nove vlasnike. A nude se, bagatelno, mereno čak i dubinom prosečnog srpskog džepa – za nekoliko hiljada evra.

Poluprazni su mnogi šorovi u banatskim selima oko Zrenjanina: Elemiru, Torošu, Tomaševcu, Topolovcu, Međi, Žitištu, Jankovom Mostu… Cene pojedinih kuća zvuče neverovatno, poražavajuće – ili ohrabrujuće, zavisi iz kog ugla gledate – 1.600 do 5.000 evra. Uz kuću najčešće ide okućnica – veliko dvorište, voćnjak ili bašta.

Mnoge su građene “po starinski”, takozvanim nabojem – zemljom i slamom, a koliko god izgledale stameno, zrele su za renoviranje. Neke su useljive odmah, uz krečenje i malo domaćinske ruke.

“Sela iz godine u godinu ostaju bez mladih, odlaze jer nemaju posla, škole se gase, prevoz do grada neredovan. Stari umrli, a kuće i bašte treba održavati. Malo ko to može, a još je manje potomaka koje to nasleđe interesuje. Zbog toga je ponuda velika”, kaže Vladimir Kiseljev, vlasnik zrenjaninske agencije za nekretnine “Mega City Union”.

Uz kuće i plodna zemlja

Objašnjava da su kuće u Ečkoj ili Stajićevu, južno od Zrenjanina, skuplje – koštaju od 10.000 do 15.000 hiljada eura, pa i više, jer su uz magistralni put ka Beogradu. Nadomak kućnog praga nudi se i po nekoliko ari plodne zemlje, pa mnogima kuće upravo zato i vrede. Pre ili kasnije – svaka nađe svog kupca.

Cena zavisi, objašnjava Kiseljev, i od blizine reke ili kanala, stanja kuće ili snabdevenosti i infrastrukture u mestu. U Ečkoj je, na primer, još za 5.500 evra na prodaju novoizgrađena, nedovršena kuća zidana ciglom, površine 50 kvadrata sa šest ari placa, nedaleko od obale Begeja.

“Bilo je u ponudi kuća i za 1.600 evra, doduše bez kupatila i malo dalje od centra sela, ali sa velikim placevima, čak i po 15 ari. Sa toliko plodne zemlje koliko je ima u Vojvodini nijedna država ne bi trebalo da bude siromašna, ali…”, ne dovršava misao Vladimir.

Neke kuće su useljive odmah, uz krečenje i malo domaćinske rukeBojana Oprijan

Ta zemlja, izgleda, malo koga od mladih interesuje. Odlaze u potrazi za lakšim poslovima, nekad u Novi Sad ili veće gradove po Srbiji, a često i pravo preko granice. Zar im nije žao dedovine i uspomena? Vladimir odmahuje rukom: “To ih i ne zapitkujem”.

Starost u miru i tišini

Gordana i Vlada Čavadić upravo su prodali kuću u Jankovom Mostu, udaljenom desetak kilometara od Zrenjanina, ali se još nisu iselili i čekaju da je kupac preuzme. Stara kuća, od naboja, ukupno stotinjak kvadrata pod krovom, sa ogromnim dvorištem i velikom uzoranom njivom iza kuće.

Njihova priča nije slična ostalim, srednje su dobi i žele da se vrate u obližnju Ečku, gde su im deca i unuci. No, dobro im je poznato šta se dešava u njihovoj maloj sredini, pa i u susednom Mihajlovu, većinom naseljenom Mađarima. Tamo, kaže, skoro da nema nijedna ponuda za prodaju kuća.

“Mi smo u Jankov Most došli 2011. godine jer je Vlada zagriženi pecaroš, a tu su, uz kanal Dunav-Tisa-Dunav, praktično tri reke. Tada smo zapuštenu kuću kupili za 2.500 evra, uredili je, napravili kupatilo. Sad smo je prodali za 3.800 evra”, kaže Gordana.

U Jankovom Mostu je, inače, oko 1.500 stanovnika, a prodaje se još barem 20-30 kuća.

“Mlade više ne vidiš, dečije graje nema”, dodaje Vlada, koji posle dva infarkta više ne može, kao ranije, da provodi sate na reci.

Njihov kupac je, veli, čovek iz Beograda koji “želi da provede starost u miru i tišini”.

Njive bez domaćina

Ostaju li nepregledne vojvođanske njive bez domaćina? I kuće bez dima u odžacima? Mladost se odriče kuća za badava, bežeći u gradove i beli svet. U njih se useli poneki pasionarani alas ili penzionerski par, sit gradske verve i željan mira. Stanove u gradu ili ustupaju deci ili ih prodaju, pa novac razdele tako da kupe deci stan, a njima šta ostane – neku polunapuštenu banatsku kuću, kao doživotnu vikendicu.

Mladi odlaze u potrazi za lakšim poslovima, nekad u Novi Sad, a često i preko graniceBojana Oprijan

Posle će, valjda, i njihova deca ili unuci opet pitati – šta sa tim kućama, pa će ih, možda, i oni prodavati – jeftino, za nekoliko hiljada evra.

I tu negde, krug u banatskim i drugim vojvođanskim selima se (ne) zatvara. Čeka se sledeći kupac. I sledeći prodavac.

A nekad su te kuće nekom bile dom, u njima su odrastale generacije. I kakva god vremena budu došla, kuće na zemlji uvek će biti dugovečnije od gradskog betona.

Izvor: Al Jazeera


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

5 KOMENTARI

  1. To su one kuce koje su srbi kupovali 90-tih da bi nadmasli madzare u vojvodini.
    A danas za jeftinije pare prodaju nego sto se gradilo.

    Slab natalitet, slaba ekonomija cijela drzava ide ka propastu.

    U Sjenici svaki srbin je doseljen iz beograda.
    Znaci propaganda da su srbi nekada tu zivjeli to je opsta laz.

    • Ali obrati paznju kako oni kroz medije forsiraju srpstvo – ako gledas njihove televicije pomislio bi da su bar 90% pesteraca srbi. Cim neka reportaza ili vijest budi siguran da ces na TV-ekranu prvo ugledati sajkacu.

      Gamad genocidna….

    • Ali prokleto je to. Razlika izmedu broja rodenih i umrlih u sribji je 40 hiljada ljudi godisnje a taj ce se proces samo zahuktavati jer je procentualno broj starih veliki a broj mladih jako mali. Dodaj tome da se godisenje u inostranstvo iseli jos 40 do 60 hiljada ljudi godisnje i bice ti jasno sta je SERbska eLITA ucinila od srbije.

      Drugima su jamu kopali a sad sami u nju upali bez izgleda da se izbave. Kuku lele…

  2. Pa realno te kuce vise i ne vrijede. Ili se radi o oronulim ljepoticama koje su nijemci, jevreji, madari nekada gradili a srbende po sebi svojstvenom javasluku zapostavile ili o “novogradnji” koja je amaterski sprovedena, sa losim plansim rijesenjima, upitnom elektroinstalacijom, vodoinstalacijom, losom ili nikakvom izolacijom, nepostojecom ventilacijom itd.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.