Kosovo – Prava zajednica na Kosovu su zaštićena zakonom, a za rješavanje njihovih problema zadužene su razne ustanove i kancelarije koje se bave pitanjima nevećinskih zajednica na Kosovu.
U ovonedjeljnoj emisiji “Usput rečeno” programa na bosanskom jeziku Radio Kosova 2, bilo je riječi o ustanovama, kancelarijama koje se bave pitanjima nevećinskih zajednica na Kosovu.
Cilj je bio da se građanima Kosova pojasne njihove mogućnosti i načini rješavanja njihovih problema u institucijama Kosova.
Tim povodom, za Radio Kosovo 2 govorili su dužnosnici Ministarstva za zajednice i povratak, Savjetodavnog vijeća za zajednice pri uredu predsjednice Kosova, kao i Kancelarije za zajednice pri uredu premijera.
Zamjenik ministra za zajednice i povratak, Husnija Bešković, navodi da ovo ministarstvo pruža dosta velike mogućnosti svim zajednicama, u smislu ekonomske održivosti i stabilnosti.
Ministarstvo nastavlja da vodi računa da budu uključene sve zajednice i cijeli teritorij Kosova. On je pozvao građane da otvore web stranice ovih institucija za adekvatnije informiranje.
“Ministarstvo za zajednice i povratak u svom ustavno-pravnom mandatu ima dva osnovna programa. Program povratka i program sprovođenja stabilizacije zajednica. To znači, povratak raseljenih lica poslije 1999. godine u okruženju, i mi smo obavezni organizovati povratak, prihvatiti ih, i pratiti to jedno vrijeme, da li je on održiv, neodrživ itd.
Program stabilizacije zajednice je podržati zajednice koje su na Kosovu, koje nisu napuštale Kosovo, znači podržati u ekonomskom smislu, znači renoviranje starih kuća, pomoć u nekim malim projektima za razvoj poljoprivrede, razvoj zanatstva. Dakle, ministarstvo pruža velike mogućnosti svim zajednicama u smislu njihove ekonomske održivosti i stabilnosti.
Mi smo otvoreni za sve zajednice, i u našem programu i svakodnevnom radu vodimo računa da budu uključene sve zajednice i cijela teritorija Kosova“, navodi Bešković.
Darko Dimitrijević, predsjedavajući Savjetodavnog vijeća za zajednice pri kabinetu predsjednice Kosova, kaže da ovo vijeće ima mandate da raspravlja pitanja upotrebe službenih jezika, zatim pitanja koja su vezana za obrazovanje i zakonodavstvo.
“Savjetodavno vijeće za zajednice radi direktno pod pokroviteljstvom predsjednice, gdje je između ostalog ona i sama predsjednica tog vijeća i dio je te institucije, ali svoje odluke donosi na neki način neovisno, ima svog predsjedavajućeg, dva zamjenika predsjedavajućeg, kao i generalni sekretarijat koji sprovodi mandat i odluke vijeća.
Savjetodavno vijeće za zajednice prije svega ima mandat da raspravlja o zakonima koji se donose, i svako ministarstvo koje ima zakon u pripremi, dakle u toj početnoj fazi, obavještava savjetodavno vijeće o tome, i vijeće poslije toga ima nekih petnaestak dana da da svoj komentar o tome, ili neki prijedlog na određenu tačku ili određeni plan zakona”, ističe on.
Mejdin Saliji, jedan od tri člana Savjetodavnog vijeća za zajednice ispred bošnjačkog naroda, kaže da sve što građane tišti, ili imaju bilo kakav problem, ovo vijeće to prenosi predsjednici Kosova Atifeti Jahjaga, pošto su oni u direktnoj vezi, tj. ovo vijeće je pri kabinetu predsjednika Kosova, i takvi slučajevi se odmah preuzimaju i rješavaju. Iako je budžet na godišnjem nivou 60 hiljada eura, Saliji kaže da se ipak mnogo slučajeva riješi, a naročito onih savjetodavnog tipa.
“Savjetodavno vijeće za zajednice omogućava zajednicama, konkretno bošnjačkoj zajednici, gdje god ona bila na Kosovu, da li u Rvatskoj, Restelici, Gornjem Selu, Dobruši, da mogu da nas direktno kontaktiraju, ili putem maila, da sve što ih tišti da se to promoviše, i mi slobodno možemo prenijeti našoj predsjednici Kosova, jer predsjednik vijeća je predsjednica Kosova, gospođa Atifete Jahjaga. Znači sve što treba, rješavanje nekih problema naše zajednice, mi to njoj prezentiramo, a mi kao vijeće donosimo neku preporuku institucijama, tamo gdje se krši zakon.
Međutim, budžet kojim raspolaže naše tijelo je zanemarljiv, na primjer, uzimajući u obzir da ured premijera za pitanje zajednica ima budžet od milion eura, dok naše tijelo ima 60 hiljada eura godišnje. Znači, mi ne možemo da funkcionišemo kako bi trebalo, ali bez obzira na ovako mala sredstva, mi smo u stanju, odnosno rješavamo određene probleme kada su u pitanju preporuke savjetodavnog tipa, koje šaljemo svim institucijama, i štitimo prava i interese naše zajednice. Mi ćemo zatražiti da se ovaj budžet poveća, kako bismo kao prestavnici zajednica na terenu radili direktno sa našom zajednicom, sa građanima Kosova iz naše zajednice, odnosno sa svim zajednicama koje žive na Kosovu”, rekao je Saliji.
A s druge strane, Srđan Popović, šef kancelarije za zajednice pri uredu premijera, kaže da ovaj ured ima direktne kontakte sa građanima, sa opštinama, civilnim društvom i medijima, i naglašava da su sve ove godine radili na tome da kancelariju učine dostupnom i običnom građaninu.
“Kancelarija za pitanja zajednica radi unutar ureda premijera, i osmišljena je da bude kanal komunikacije između nevećinskih zajednica, kabineta premijera, različitih ministarstava koja se bave pitanjima zajednica kao kanal komunikacije sa međunarodnom zajednicom. Mi imamo kontakte sa građanima, naravno i sa opštinama, sa civilnim društvom, sa medijima, i izlazimo u susret koliko je to god moguće, a posljednjih godina smo radili na tome da kancelariju napravimo dostupnom i običnom građaninu.
Mogu nas kontaktirati direktno, putem telefona ili maila. Dosta je veliko interesovanje građana za rad kancelarije zajednica, mi pomažemo onoliko koliko možemo. Ono što kancelarija ne može da odradi, prosljeđujemo na određene adrese koje se takođe bave pitanjima zajednica, radimo zajedničke projekte sa međunarodnom zajednicom, radimo zajedničke projekte sa raznim ministarstvima koja se bave pitanjima zajednica.
Kancelarija posjeduje svoj budžet, s kojim pokušavamo da izađemo nevećinskim zajednicama u susret. Ima mnogo problema, uglavnom komuniciramo sa opštinama što se tiče nekih socijalnih slučajeva, gledamo koliko je moguće uključiti samu lokalnu samoupravu za rješavanje samih problema, a tamo gdje ima mogućnosti, djelujemo i samostalno.”
(info-ks)
Ne mogu se obratiti nikome za nista
toliko imaju bosnjaci mogucnosti na kosovu, da su presrecni sto tu zive.
toliko ima ovih bosnjackih zvanicnika, koji su uhlebljeni u kosovski minstitucijama, da od “sefaluka velikog” bosnjaci sve vise bjeze sa kosova.
toliko se para odvoji za bosnjacku manjinu, no ih potrose bosnajcki predstavnici u institucijama kosova, na plate, dnevnice, honorare, sluzbena auta, sluzbena putovanja, sekretarice, skolovanje, studiranje, magistriranje i doktoriranje , kupovini stanova i kuca na KS i van KS, letovanjima i garderobi, tako da za narod nista ne ostane.
a rekose da ce biti bolje, da su se zakleli da ce sve uraditi da bosnjak ne bude socijalno ni ekonomski ugrozen, tako da su bosnjaci zbrinuti u azil po evropi, imaju smjestaj, socijalu i besplatno skolovanje, lijecenje.
Ipak, Bosnjaci su im zahvalni za brigu i trud i pozrtvovanje (samoponizavanje), nije lako postati i biti fukara za svoj narod.