Kosovo i Albanija nastoje da intenziviraju odnose na Bliskom Istoku

0

Kosovo – Stručnjaci zagovaraju pragmatičniju vanjsku politiku između većinski muslimanskih zemalja i Bliskog Istoka.

Iako su Kosovo i Albanija većinski muslimanske zemlje, a Bosna i Hercegovina (BiH) ima značajnu muslimansku populaciju, odnosi između tih zemalja i Bliskog Istoka sporo se razvijaju.
Te tri zemlje, koje se nadaju članstvu u EU, oprezno postupaju po pitanju odnosa s Bliskim Istokom zbog zabrinutosti da bi to moglo naštetiti odnosima sa Zapadom.
Alban Bokshi, bivši čelnik Kluba za vanjsku politiku iz Prištine, izjavio je za SETimes da uvijek postoji prostor za unaprjeđivanje odnosa, te da je Kosovo napravilo velike korake u zadnje dvije godine. Kosovski ministar vanjskih poslova Enver Hoxhaj i drugi viši zvaničnici išli su u posjete Bliskom Istoku.
“Izgleda da je dugo vremena Kosovo pokušavalo izbjegavati Bliski Istok, jer se bojalo da bi kontakt sa zemljama iz tog regiona i muslimanskim zemljama uopšteno mogao okrenuti Kosovo ka “Osovini zla”. To je smiješno i na površinu je time izašlo neznanje kosovskih institucija o vanjskopolitičkim poslovima,” izjavio je Bokshi.
Jakup Krasniqi, predsjedavajući kosovskog parlamenta, nedavno je posjetio Kuvajt, a Hoxhaj je putovao u Jemen. Kosovo održava kontakte s Arapskom ligom i Organizacijom islamske konferencije u cilju povećanja broja priznavanja od strane muslimanskih i arapskih zemalja. Ta zemlja ima i ambasadora u Saudijskoj Arabiji.
“Kosovo bi trebalo posvetiti mnogo više svojih resursa za jačanje odnosa s Bliskim Istokom zbog potrebe za priznavanjem, a priznavanje od strane nekih moćnih država iz tog regiona moglo bi dovesti do novih priznavanja od strane drugih zemalja i oblasti,” kaže Bokshi.
Kosovo su priznale 32. od ukupno 56 članica Organizacije islamske saradnje, te 11 od ukupno 22. članice Arapske lige.
“Priznanje od strane Turske ili priznanje od Pakistana nisu došli kao rezultat vjerske bliskosti, nego zbog interesa koje te zemlje imaju u priznavanju Kosova, u sklopu kompleksnijih odnosa u odnosu na regionalne i međunarodne interese, npr. bliske veze i interese koje te zemlje imaju sa SAD-om,” izjavio je Bokshi.
BiH je podijeljena kad se radi o odnosima s Bliskim Istokom. Iako u toj zemlji nije obavljen zvanični popis stanovništva još od 1990. godine, procjenjuje se da muslimani sačinjavaju oko 45 posto stanovništva BiH.
“Postoje dvije činjenice koje obilježavaju vanjsku politiku BiH prema Bliskom Istoku: zvanična politika Sarajeva podržava muslimanski orijentisane zemlje poput Irana i Palestine, dok se zvaničnici iz Banje Luke više okreću ka Izraelu,” izjavio je Miloš Šolaja, direktor Centra za međunarodne odnose u Banjoj Luci.
“Međutim, ti odnosi sigurno nemaju previše posebnog uticaja na vanjsku politiku BiH. Mi smo vidjeli podijeljenost mišljenja u BiH u glasanju za priznanje Palestine u Ujedinjenim narodima 2012, kad je BiH bila uzdržana,” izjavio je Šolaja.
BiH ima bliske odnose s Turskom. Zvaničnici obiju zemalja izjavili su u više prilika da imaju zajedničku historiju, što predstavlja osnovu za buduće veze i odnose.
I Albanija je bila uzdržana na prošlogodišnjem glasanju u UN-u po pitanju priznavanja Palestinskih Teritorija. Prema popisu iz 2012. godine, 57 posto Albanaca su muslimani. Albanija je postala članica-posmatrač Islamske konferencije 1991, odmah nakon pada komunizma.
“Vjera se u Albaniji je izjednavača s nacijom, kako se to dešava u nekim zemljama Balkana. Mi imamo vrlo korektne odnose sa zemljama Bliskog Istoka i postoje napori na proširivanju ekonomske saradnje. Albanija nema nikakvog uticaja u arapskim zemljama. Da ga ima, upotrijebila bi ga za priznavanje Kosova,” izjavio je Qazim Tepshi, bivši albanski diplomata.
Ilir Kulla, ekspert za sigurnosnu politiku i bivši predsjedavajući Državnog komiteta za bogoštovlje Albanije, izjavio je da su politike Turske pod ministrom vanjskih poslova Ahmetom Davutogluom, kojima se naglašava upostava međusobnog savezništva sa susjedima, dale doprinos u odnosima između Albanije i Turske.
“Turska igra ključnu ulogu u vanjskoj politici Albanije sa zemljama Bliskog Istoka i snažna pozicija vlade u Ankari utiče na odlučivanje Albanije o tim odnosima. Uprkos vjerskoj bliskosti, mi nismo imali specijalne odnose s Bliskim Istokom. Samo u slučaju Turske, Davutogluova doktrina odgovara zvaničnoj politici u Tirani usmjerenoj na jačanje uloge Albanije na zapadnom Balkanu,” izjavio je Kulla.
(Info-KS)

Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.