Kosovo – Bord Univerziteta u Prizrenu je jednoglasno izabrao dr. Sadika Idrizija za prorektora za međunarodnu saradnju i kvalitet.
“Nadam se da će mojim izborom koristi imati naši studenti i akademska zajednica”, izjavio je ovim povodom za naš portal Idrizi.
Na Univerzitetu u Prizrenu studira preko 8000 studenata na tri jezika – albanskom, bosanskom i turskom jeziku. Na bosanskom jeziku studira preko 300 studenata.
Dr. Sadik Idrizi rođen je 28. 02. 1954. godine u Kruševu – opština Dragaš, Kosovo. Osnovnu školu završio je u Kruševu, a gimnaziju u Vučitrnu 1972. godine. Višu pedagošku školu – Grupa za Srpskohrvatski jezik i jugoslovensku književnost – završio je 1974. godine u Prizrenu. Filološki fakultet – Grupa Istorija književnosti naroda SFRJ i Srpskohrvatski jezik – završio je 1977. godine u Skoplju.
Radio je kao profesor u osnovnoj i srednjoj školi u Kruševu i Dragašu. Bio je direktor Osnovne škole „5. oktobar“ u Kruševu od 1983. do 1990, te od 1999. do 2004. godine. Od osnivanja Edukativnog fakulteta u Prizrenu 2003/2004. godine angažovan je kao predavač na predmetima: Akademsko pisanje i kultura jezika, Fonetika, Morfologija, Sintaksa i Stilistika.
Učestvovao je u izradi nastavnih planova za predmet Bosanski jezik i književnost za osnovne i srednje stručne škole na Kosovu.
Radio je kao profesor u osnovnoj i srednjoj školi u Kruševu i Dragašu. Bio je direktor Osnovne škole „5. oktobar“ u Kruševu od 1983. do 1990, te od 1999. do 2004. godine. Od osnivanja Edukativnog fakulteta u Prizrenu 2003/2004. godine angažovan je kao predavač na predmetima: Akademsko pisanje i kultura jezika, Fonetika, Morfologija, Sintaksa i Stilistika.
Učestvovao je u izradi nastavnih planova za predmet Bosanski jezik i književnost za osnovne i srednje stručne škole na Kosovu.
Objavio je više naučnih radova iz oblasti jezika, književnosti, folklora i kulture. Do sada je objavio i više knjiga pjesama i pripovjedaka. Poezija mu je prevođena na turski, albanski, bugarski, slovenački i romski jezik.
Prevodi sa makedonskog, albanskog i engleskog jezika. Preveo je knjigu Nazifa Doklea Bogomilizam i etnogeneza Torbeša Kukske Gore (2011).
Predsjednik je Demokratske stranke Vatan, članice Koalicije Vakat. Od 2004. do 2007. godine bio je ministar zdravlja u Vladi Kosova, dok je u dva mandata bio poslanik Parlamenta Kosova.
Trenutno živi i radi u Prizrenu.
Prevodi sa makedonskog, albanskog i engleskog jezika. Preveo je knjigu Nazifa Doklea Bogomilizam i etnogeneza Torbeša Kukske Gore (2011).
Predsjednik je Demokratske stranke Vatan, članice Koalicije Vakat. Od 2004. do 2007. godine bio je ministar zdravlja u Vladi Kosova, dok je u dva mandata bio poslanik Parlamenta Kosova.
Trenutno živi i radi u Prizrenu.
Objavljene knjige i stručni radovi:
1. Muhadžirluk, pjesme, recenzent, Almanah, Podgorica, 1997.
2. Nepogodni išareti, pjesme, Alem, Prizren, 2002.
3. Gora, daleka i sama, pripovijetke, Alem, Prizren, 2004.
4. Drugo ime sna, izbor poezije, Almanah, Podgorica, 2012.
5. Goranske zagonetke kao vid zabave, Istorija, folklor, etnologija, Skoplje, 1987.
6. Veliki falsifikati – opasne namjere, Selam br. 9, str. 26-27, Prizren, 1997.
7. Gora kroz stoljeća (feljton), Alem br. 9-14, Prizren, 2001 – 2002.
8. Gora, daleka i sama (O narodnom stvaralaštvu i folkloru), Alem br. 95-96, Prizren, 2003.
9. Goranstvo razapeto između Memoranduma i Rambujea, Alem br. 97-98, Prizren 2003.
10. Gora – jedan pogle unazad, Referati sa Drugog međunarodnog simpozijuma balkanske turkologije (Mostar 2002), str. 247-265, Baltam, Prizren, 2007.
11. Muška i ženska narodna nošnja u Gori, Referati sa Drugog međunarodnog simpozijuma balkanske turkologije (Mostar 2002), str. 267-269, Baltam, Prizren, 2007.
12. Supstitucija vokala e u i u goranskom govoru, Bosanski jezik br. 6, Tuzla, 2009.
13. Aromunsko-vlaški tragovi u onomastici i govoru Gore, Bosanski jezik br. 6, Tuzla, 2009.
14. O porijeklu i etničkom biću stanovnika Gore, Pogledi br. 13-14, Tuzla, 2010.
15. Narodno stvaralaštvo i folklor Gore, Drugi međunarodni kongres socijalnih nauka na Balkanu, Prizren, 2010.
16. Lična imena u romanima Derviš i smrt i Tvrđava – komparativna analiza sa stanjem u goranskom govoru, Bosanski jezik br. 7, Tuzla, 2010.
17. Impact of the non-slavic Balkan languages on speach and folk poetry of Gora, Human, Volume1, Issue 1, Tuzla, 2011.
2. Nepogodni išareti, pjesme, Alem, Prizren, 2002.
3. Gora, daleka i sama, pripovijetke, Alem, Prizren, 2004.
4. Drugo ime sna, izbor poezije, Almanah, Podgorica, 2012.
5. Goranske zagonetke kao vid zabave, Istorija, folklor, etnologija, Skoplje, 1987.
6. Veliki falsifikati – opasne namjere, Selam br. 9, str. 26-27, Prizren, 1997.
7. Gora kroz stoljeća (feljton), Alem br. 9-14, Prizren, 2001 – 2002.
8. Gora, daleka i sama (O narodnom stvaralaštvu i folkloru), Alem br. 95-96, Prizren, 2003.
9. Goranstvo razapeto između Memoranduma i Rambujea, Alem br. 97-98, Prizren 2003.
10. Gora – jedan pogle unazad, Referati sa Drugog međunarodnog simpozijuma balkanske turkologije (Mostar 2002), str. 247-265, Baltam, Prizren, 2007.
11. Muška i ženska narodna nošnja u Gori, Referati sa Drugog međunarodnog simpozijuma balkanske turkologije (Mostar 2002), str. 267-269, Baltam, Prizren, 2007.
12. Supstitucija vokala e u i u goranskom govoru, Bosanski jezik br. 6, Tuzla, 2009.
13. Aromunsko-vlaški tragovi u onomastici i govoru Gore, Bosanski jezik br. 6, Tuzla, 2009.
14. O porijeklu i etničkom biću stanovnika Gore, Pogledi br. 13-14, Tuzla, 2010.
15. Narodno stvaralaštvo i folklor Gore, Drugi međunarodni kongres socijalnih nauka na Balkanu, Prizren, 2010.
16. Lična imena u romanima Derviš i smrt i Tvrđava – komparativna analiza sa stanjem u goranskom govoru, Bosanski jezik br. 7, Tuzla, 2010.
17. Impact of the non-slavic Balkan languages on speach and folk poetry of Gora, Human, Volume1, Issue 1, Tuzla, 2011.
(info-ks.net)
