Novi Pazar – Održavanje računa, dozvoljeni minus, podizanje novca na bankomatima, kreditne kartice…
Šta sve plaćamo na šalterima banaka i zašto su ove usluge skuplje nego u drugim zemljama Evrope?
Građani Srbije i dalje plaćaju paprene kamate za korišćenje dozvoljenog minusa i kreditnih kartica. Ove usluge sa kamatama od 24 do 54 odsto na godišnjem nivou najskuplje su u Evropi. Naš građanin u prosjeku plaća kamatu na prekoračenje po tekućem računu oko 35 odsto. Za istu uslugu stanovnik Evorpske unije plaća 7,9 odsto. Građanima Srbije najbitnije je da do novca dođu što prije, a za to najjednostavniji način je da zatraže dozvoljeni minus ili kreditnu karticu.
“Ono što zanima svakog građanina je da li je ono što se plaća bankama previsoko, posebno ako se uporedi sa razvijenim zemljama EU”, kaže docent dr Eldin Dobardžić, stručnjak za finansije. “Naravno, odgovor je da jeste. Mi nismo u situaciji da se kreditiramo po uslovima koji su karakteristični za zemlje razvijenog Zapada. Drugim riječima banke se na ovdašnjem tržištu kapitala osiguravaju od eventualnog rizika.”
Građani različito reaguju na velike bankarske namete.Koliko mjesečno košta paket bankarskih usluga niko više i ne računa. To je nešto što se podrazumeva samo ako je firma uplatila platu za prijethodni mjesec.
Banke sve naplaćuju. Najnoviji spas najšireg kruga njihovih klijenata su čekovi jer se na odloženo plaćanje ne zaračunava kamata. Samo u prošloj godini u opticaju je bilo oko 8,5 miliona čekova.
(rtvnp)
