Turska – U okviru planova za obilježavanje stote godišnjice od osnivanja moderne republike 2023, Turska ima za cilj svoj ekonomski i kulturni glavni grad Istanbul pretvoriti u veliki finansijski centar. Projektom se namjerava uložiti 350 milijardi dolara u infrastrukturu, pri čemu će islamski način finansiranja biti jedan od glavnih izvora
Kada je prije deceniju turski premijer Redžep Tayyip Erdoğan došao na vlast, za ovu je vladu – s obzirom na optužbe da će oboriti sekularni status Turske – bilo gotovo nezamislivo da izda islamsku obveznicu.
Sada kada želi ojačati političke i komercijalne veze s arapskim zemljama i proširiti investicije, jedna od najdinamičnijih islamskih ekonomija razvija islamsku finansijsku industriju koja bi mogla konkurirati onoj u Maleziji – najvećem svjetskom izdavaču sukuka (islamskih obveznica u skladu sa Šerijatom) u posljednjih 10 godina.
Turska ima jak sekularni identitet. Njene islamske banke lokalno su poznate kao participacione banke, što dijelom odražava osjetljivost javnosti. Međutim, nervoza povodom islamskog načina finansiranja posljednjih se godina smanjila i pomogla rastu sektora u ekonomijama zapadnih zemalja.
Samo godinu nakon debitantskog dolarskog izdavanja sukuka, turski Glavni odbor za tržište finalizira pravila za pet novih vrsta islamskih obveznica jer je cilj države postati veliki izdavač islamskog duga.
Nova pravila koja su protekle sedmice poslana u Erdoğanov ured, turskim će korporacijama i bankama, kao i Ministarstvu finansija, dozvoliti da izdaju najčešće korištene vrste sukuka u svijetu, dajući pristup širem dijapazonu investitora putem globalne tržišne mreže procijenjene na više od 100 milijardi dolara.
“Islamske finansije su kao halal hrana, postoje dva razloga da se izaberu”, kazao je Mustafa Çetin, predsjednik finasijske institucije turskog ogranka Al-Baraka iz Bahreina.
“Ili preferirate proizvode bez kamata, ili percipirate cijenu posuđivanja povoljnom.”
Za razliku od ekonomija arapskih zemalja koje hrani nafta, a čije je izdavanje dugova prvenstveno suvereno, Turska ima jak privatni sektor koji je sve više voljan da finansira međunarodne projekte koristeći proizvode koji su u skladu sa Šerijatom.
U okviru planova za obilježavanje stote godišnjice od osnivanja moderne republike 2023, Turska ima za cilj svoj ekonomski i kulturni glavni grad Istanbul pretvoriti u veliki finansijski centar. Projektom se namjerava uložiti 350 milijardi dolara u infrastrukturu, pri čemu će islamski način finansiranja biti jedan od glavnih izvora.
Građevinska firma Agaoğlu, koja će graditi istanbulski finasijski centar, poručila je da planira pozajmiti dvije milijarde dolara kroz instrumente koji su u skladu sa Šerijatom, što će biti najveći ukupan iznos suverenog dolarskog izdavanja sukuka.
Industrija bi se mogla utrostručiti
Turski konzervativni posuđivači posljednjih su godina u svome poslovanju zabilježili veoma brz rast, ali su i dalje zadržali mali udio u bankarskom sistemu.
Kada je Erdoğanova Stranka pravde i razvoja (AKP) prije 10 godina došla na vlast, udio participacionih banaka se sa 2 posto povećao na 6 posto ukupne bankovne aktive.
Kao dio napora da se ovaj sektor razvije, vlada u toku sljedeće decenije želi to povećanje želi dovesti na 15 posto. Pri tome je odlučna da taj razvoj podrži mnogim regulacijama kao i ohrabrivanjem ruralnog stanovništva da otvaraju račune kod konzervativnih posuđivača.
U svom posljednjem izvještaju “Svijet islamske banke”, firma Ernst & Young kaže: “Vizija turskih finansijskih usluga za 2023. islamsku bankarsku industriju vidi utrostručenu za više od 100 milijardi dolara, otprilike tamo gdje je danas Malezija.”
Dvije vodeće turske državne banke, Ziraat i Halkbank, čine se spremnim da ostvare taj cilj, pri čemu se obje spremaju osnovati vlastite participacione banke.
Uzevši u obzir da su od 76 miliona stanovnika 99 posto njih muslimani, turski sektor islamskog bankarstva je možda sitan, ali je njihovo tržište konvencionalnog kapitala mnogo veće nego u nekim drugim zemljama u kojima su muslimani većina.
Albaraka Türk’s Çetin kaže: “U Maleziji u kojoj su 75 posto stanovništva muslimani, udio islamskog bankarstva je 35 posto, dok je u Turskoj taj udio samo 6 posto.”
Aktiva ove banke raste godišnje 20 posto, što znači da se svakih 4-5 godina udvostručuje.
Banka će biti jedna od osam primarnih izdavača debitantnih sukuka, koje je za juni planirala Međunarodna korporacija za upravljanje islamskom likvidnošću (IILM) iz Malezije i koja je formirana da pospješi globalnu likvidnost u islamskim instrumentima. Podrška Turske IILM-u dodatni je dokaz predanosti sektoru.
Nova pravila Turske dozvoljavaju upotrebu više instrumenata uključujući istisna, murabaha, mudaraba, musharaka i wakala obveznice, a jače islamske banke trebaju pomoći državi da privuče više finansijera iz arapskih zemalja, u kojima apetiti za islamskim proizvodima uveliko prevazilaze trenutno snabdijevanje.
Nedavno unapređenje Turske na viši investicijski status od strane velike agencije za ocjenjivanje Fitch and Moody’s će također Turskoj olakšati međunarodne zajmove.
Politička osjetljivost
“Kuveyt Türk”, poslovnica Kuwait Finance Housea, bila je prva turska kompanija koje je izdala sukuk kada je 2010. godine pozajmila 100 miliona dolara. Te je u 2011, izdavanjem sukuka u skladu sa Šerijatom u iznosu od 350 miliona dolara, otvorila novo tržište.
Turska vlada je ušla na tržište u septembru 2010. sa 1,5 milijardi dolara vrijednim ljarah sukukom (lizing struktura koja osigurava aktivu u skladu s islamskih principima) poslije čega su se desila još dva domaća izdavanja povećavajući ukupni iznos na više od 3 milijarde lira (1,6 milijardi dolara).
Ministarstvo finansija ima za cilj da u lira-apoenima izdaje ljarah sukuk barem dva puta godišnje, jedan svakog februara, a drugi svakog augusta ili septembra, da bi se omogućio zdrav porast sukuka u lira-apoenima. Za svako od izdanja se očekuje da bude oko 1,5 milijardi lira.
Turska je bila tehnički spremna da uzme udjela u islamskom načinu finansiranja još prije deset godina, ali se zbog političkih razloga opredijelila za suprotno.
U martu 2008. godine državni tužilac je od turskog Vrhovnog suda tražio da prekine vladavinu AKP stranke zbog antisekularanih aktivnosti, iako je AKP na prethodna dva izbora pobijedila s ogromnom većinom. Također je tražio da se Erdoğanu zabrani bavljenje politikom.
“Glavni razlog zbog kojeg mi podržavamo porast je političke prirode. Krajem 2000. godine nije bilo mjesta za pozajmice u skladu sa Šerijatom, dok je AKP stranka bila osuđivanja za antisekularizam”, rekao je jedan stariji bankar koji je odbio kazati svoje ime zbog osjetljivosti teme.
AKP stranka, rođena iz koalicije konzervativaca, desničarski orijentiranih političara i nacionalista, uvijek je poricala bilo kakav tajni islamistički plan i energično je promovirala reforme tržišta.
Bankar je rekao da su napori vlade da se unaprijedi islamski način finansiranja bitni, ali je upitno je li Turska već zakasnila da sustigne ostatak svijeta.
(novovrijeme.ba)
