Hfz. Kujević – Pozivam Fejzića da promijeni svoj odnos prema Sandžaku, nije dobro biti protiv jedinstva muslimana, svog naroda i svoje majke

Sandžak, Crna Gora –  O problemima na relaciji Muftijstvo sandžačko i Islamska zajednica u Crnoj Gori za ovaj broj razgovarali smo sa pomoćnikom Muftije sandžačkog za južni Sandžak i da'vu hafizom Abdurrahman-ef. Kujevićem te u tom kontekstu govorili o preprekama i mogućim rješenjima problema.

 Dolaskom sadašnjeg reisu-l-uleme mr Husein-ef. Kavazovića promijenjen je Ustav i po prvi put na taj način Sandžak je još bolje tretiran u tom Ustavu gdje se spominje da je Islamska zajednica jedinstvena za muslimane na prostoru Bosne i Hercegovine i Sandžaka, pa zatim Srbije, Hrvatske, Slovenije. To je totalni legitimitet i kontinuitet iz kojeg mi crpimo pravo da djelujemo i Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini sa svojim Muftijstvom sandžačkim, jednim od najboljih i najorganiziranijih muftijstava, ima svoju infrastrukturu na tom prostoru, tako da tu nema nikakve dileme.

Glas islama: Za početak Hafize, možete li nam reći kada su nastali problemi na relaciji Muftijstva sandžačkog i Islamske zajednice u Crnoj Gori, tačnije, između Vas i reisa Rifata Fejzića?

Hfz. Kujević:  Ono što je presudilo da dođe do ovog razgovora je interes naše vjere, naroda i da ljudi saznaju istinu. Ovdje se ne radi o ličnim problemima između mene i rukovodstva Islamske zajednice u Crnoj Gori, to podvlačim. Ovdje je nastao problem između institucije Muftijstva sandžačkog, čiji sam ja povjerenik na tom prostoru, i rukovodstva Islamske zajednice u Crnoj Gori koje je porobilo Islamsku zajednicu. Mi nemamo problema sa Islamskom zajednicom u Crnoj Gori, jer ona je jako širok pojam i obuhvata džamije, vakufe, organe Islamske zajednice i narod, a oni koji rukovode Islamskom zajednicom sada zloupotrebljavaju je za neke svoje lične interese. Iznajmljuju je, ustupaju je i prodaju je onome ko izrazi aspiracije za tako važnu instituciju u našem narodu. Ja sam aktivno angažiran u Islamskoj zajednici i Muftijstvu sandžačkom na nivou cijeloga Sandžaka od 2007. godine. Bio sam svjestan da postoje određeni problemi, otvorena pitanja između Muftijstva sandžačkog i rukovodstva Islamske zajednice u Crnoj Gori, ali bio sam i ostao optimista da se ti problemi mogu dijalogom riješiti.

Nisam mogao da pretpostavim da je neko spreman da radi protiv svoje vjere, institucija i naroda kao što se to pokazalo u zadnje vrijeme. Kako je vrijeme prolazilo i mi bili prisutniji na južnom dijelu Sandžaka, koji je dio države Crne Gore, sve je više rasla ta tenzija, sujeta i antagonizam od strane Rifat-ef. Fejzića prema meni i našim institucijama i svim našim aktivnostima. Oni su posegnuli za nečim što je šokiralo cijelu javnost – da isključe jedinog hafiza u svojoj Islamskoj zajednici, tako da je Islamska zajednica u Crnoj Gori ostala bez jedinog hafiza u svojim redovima i među svojim radnicima. Džemat je pokušavao prošle godine da riješi taj problem na legalan način. Predstavnici svih džematskih odbora kontaktirali su dotičnu osobu, koja je sve to ignorisala, što je dovelo do toga da se problem sve više zahuktava.

Želim da spomenem da kada smo organizirali hafisku dovu u Rožajama i tada su se pokazivali nekorektno, tačnije, Rifat Fejzić se ponio nekorektno prema Muftiji sandžačkom i svim našim ustanovama: FIS-u, Medresi i ostalim na nivou Sandžaka. Bili su regularno pozvani sa moje strane, jer sam polagao hifz pred komisijom iz Sarajeva preko Novog Pazara, odnosno Muftijstva sandžačkog. Reis je negodovao da se na svečanosti obrati bilo ko ispred Muftijstva sandžačkog i drugih ustanova, nakon čega je donijeta odluka da predstavnici Muftijstva i ustanova ne učestvuju na svečanosti. Na taj način je hafiska dova, koja je bila uspješna, oskrnavljena. Nakon toga problem je kulminirao.

 

NIČIM IZAZVANE TEŠKE RIJEČI NA RAČUN MUFTIJE ZUKORLIĆA OD STRANE REISA FEJZIĆA

Glas islama: Na Objediniteljskom Saboru 2007. godine, kojem su prisustvovali prdstavnici islamskih zajednica iz okruženja – Hrvatske, Bosne i između ostalog i Crne Gore, prisustvovao je reis Rifat Fejzić. Tada je izgovorio rečenicu koja je totalno drugačija od onoga što sada govori. Rečenica glasi: „Muftija Zukorlić je jedini koji ima kapacitet da ujedini Bošnjake.“ Potom 2011. na akademiji maturanata jako pozitivno govori o Medresi, kako je ona Sunce i ponosi se činjenicom da je i on bio jedan od njenih učenika. Zatim 2014. na inauguraciji muftije Dudića govorio je jako pozitivne riječi na račun Muftije sandžačkog i njegovom radu. Iste godine od oktobra mjeseca krenuo je u žestok obračun, kako sa muftijom Zukorlićeem, tako i sa Vama, optužujući ga za fašizam, ekstremizam, saradnike nazivao ISIL-ovcima. Sve to je išlo dalje sa Vašim isključenjem do problema koji su nastali sa ustanovama Muftijstva sandžačkog. Jedan zaista veliki zaokret. Možete li da prokomentirate takav odnos prema ustanovama i ljudima?

Hfz. Kujević: Sve infirmacije koje ste iznijeli govore same za sebe. Između tih stavova i govora velika je kontradiktornost. Ne postoji kontinuitet između podržavanja i zastupanja istine, nego se jednostavno govori priča shodno mjestu gdje se našao čovjek koji je porobio Islamsku zajednicu u Crnoj Gori.

 

Glas islama: Šta može biti uzrok tog napada, zbog čega se desio, jer kada su pale prve optužbe na račun muftije Zukorlića i  sam je bio iznenađen?

Hfz. Kujević: Mislim da je glavni izvor ovog problema sloboda koju gaji Muftijstvo sandžačko na nivou svih ustanova, kao i slobodno ponašanje svih naših ljudi i funkcionera, a sa druge strane to ne postoji. Islamska zajednica u Crnoj Gori maksimalno je porobljena, pa u tom smislu mogu razumjeti te kontradiktorne izjave, jer ljudi ne govore onako kako misle već kako im se naređuje i servira. Primjera radi, imam u okviru Islamske zajednice u Crnoj Gori dosta prijatelja sa kojima sam u kontaktu, ali kada se nađem na nekom skupu ili dženazi zajedno sa reisom Fejzićem, ti ljudi ne smiju da stanu sa mnom ili mi nazovu selam. To je vrhunac porobljavanja. Nadam se da će se ovi ljudi, koji su porobljeni, izboriti za svoju slobodu, da kažu svoje mišljenje i svoj stav i mislim da nisu zadovoljni politikom koju vodi ovaj čovjek koji ih predvodi. Izbori koji su održani u toj instituciji prije nekoliko sedmica govore sami za sebe o kakvoj se diktaturi i ropstvu radi. Zamislite kada su medžlisi morali delegirati samo to ime koje je predloženo i nakon toga se čulo hvaljenje kako je sloboda i demokratija.

 

NAROD IZMEĐU POROBLJENOSTI I SLOBODE

Glas islama: Recite mi Hafize, kakvo je stanje na terenu, da li narod podržava rad Muftijstva sandžačkog ili Islamske zajednice u Crnoj Gori kada su ustanove u pitanju?

Hfz. Kujević: Na terenu stanje nagovještava dobro i donosi nam radosne vijesti. Ljudi, bez obzira što nemaju slobodu da kažu šta zaista misle, nađu način da nam pošalju signale da nisu zadovoljni ovim načinom politike vođenja Islamske zajednice u Crnoj Gori. Imamo dosta primjera. Na primjer, akcija zekata u posljednjem Ramazanu od nekoliko desetina hiljada eura, sakupljenih od naših ljudi, govori kome ljudi vjeruju i u koga imaju povjerenje. Zatim kurbanska akcija od oko dvjesta uplata kurbana namijenjenih Medresi govori da slobodarski duh u Južnom Sandžaku nije ubijen. Prividno izgleda da je sve porobljeno i poklopljeno sa nivoa državne vlasti, kao i lokalnih vlasti, međutim, ti slobodni ljudi, iako ne žele da se prepiru sa svojom rodbinom i sunarodnicima, daju nam signal da je porobljavanje Islamske zajednice neodrživo. Ali ima i primjera da kada se upute lijepi komentari na račun rada Muftijstva sandžačkog odmah im se šalju delegacije sa vrha Islamske zajednice u Crnoj Gori da oni to ne smiju da rade. Primjer je i to da kada je jedan čovjek javno pohvalio naš rad oni su došli i ponudili mu radno mjesto samo da nas javno ne podržava. Jedan učenik iz srednje škole, koji je na svom profilu komentirao pohvalno o mojoj malenkosti, odmah je bio kritikovan i pozivan sa svih strana. Takav je ambijent, ali ja sam ubijeđen da sloboda nije utihnuta na tom prostoru.

HAFIZOVA (NE)KANDIDATURA ZA REISA

Glas islama: Želim da Vas pitam zbog čega se niste kandidirali na tu poziciju na posljednjim izborima?

Hfz. Kujević: Postoji više razloga što nisam to učinio, a jedan je što je Ustav IZ-e u Crnoj Gori prije izbora promijenjen i prilagođen da odgovara kandidaturi Rifata Fejzića. Maltene, samo što nije spomenuto u nabrajanju tih uslova njegovo ime. Putevi su bili zatvoreni, nije postojao način da se uđe u tu instituciju i nađe način da se izbori za pravo. Ubijeđen sam da postoji puno službenika u Islamskoj zajednici koji zaslužuju da budu na toj poziciji, ali je spriječen put i nema načina da se uopće kandidiraju, a kamoli da budu izabrani.

 

SLOVO USTAVA ISLAMSKE ZAJEDNICE O SANDŽAKU

Glas islama: Možete li našim gledaocima objasniti po kojem slovu Ustava Islamske zajednice Muftijstvo sandžačko ima pravo djelovanja i obavezu na prostoru Južnog Sandžaka?

Hfz. Kujević: Morat ću se vratiti malo u historiju i spomenuti da su Bošnjaci etnička i vjerska grupacija koja ima hiljadugodišnju tradiciju na prostoru Bosne i Sandžaka. Narod koji je autohton na prostoru Bosne i Sandžaka. Ta veza je prekinuta Berlinskim kongresom 1878. godine. Tu su se smjenjivale razne države dok nisu došli ovi zadnji problemi raspadom ex Jugoslavije kada je Mešihat IZ-e Sandžaka formiran i obnovljen inicijativom koja je potekla u Rožajama 9. januara 1992. godine. Ovdje se manipulira jednom činjenicom, a to je da je Islamska zajednica u Crnoj Gori starija i od Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, pa je tako ona određena da ima ingerencije nad cijelim Sandžakom. Muftija za Crnu Goru je imenovan 1878. godine iz Carigrada, a to je bio hadži Salih-ef. Guli iz Ulcinja i sjedište mu je bilo u Ulcinju. Berlinskim kongresom tada je Crnoj Gori dat Nikšić, Žabljak, Podgorica i još neki gradovi. Tu se Sandžak ne spominje. On se Berlinskim kongresom tretira paralelno sa Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom, Srbijom i sa ostalim državama i teritorijama ovdje. Ne tretira se kao država, ali kao zasebna tradicionalna historijska regija da. Primjera radi, vrlo često se od samog gospodina Rifat-ef. Fejzića može čuti da je Islamska zajednica u Crnoj Gori još te godine utemeljena, a to nije tačno. Onda je došao drugi muftija, Mustafa-ef. Hilmi, imenovan 1887. također iz Carigrada, a prešao sa sjedištem u Podgoricu, što mu kralj Nikola sugerirao ili odredio. Zanimljivo je da je muftija Guli, a i ovaj drugi, imao problema sa vlastima da sprovode Šerijat. Tako im je bilo u Menšuri spomenuto, da sude po islamu, i onda su i jedan i drugi napustili funkciju muftije. Onda je 1912. godine postavljen muftija Murteza-ef. Karađuzović, koji je bio sa sjedištem u Baru. Ovdje se spominje Crna Gora, jer teritorija Sandžaka u sastav Crne Gore legalno ulazi tek 2006. godine. Prvi put su ljudi prihvatili državnost Crne Gore na tom dijelu, ali ne bezuslovno, nego da Crna Gora treba i mora da sačuva Sandžak, da bude moderna evropska regija. Oni su se na to obavezali i ubijeđen sam da će to ispoštovati. Posebno znajući da ove države idu prema evropskim integracijama.

Dakle, 1992. je potekla inicijativa da bi 30. oktobra 1993. godine bio osnovan Mešihat IZ-e Sandžaka u Novom Pazaru i Muftijstvo sandžačko je učestvovalo i djelovalo u organima Islamske zajednice cijelo vrijeme. Naredne 1994. godine održan je skup na kome su u Istambulu učestvovale sve islamske zajednice sa područja Balkana. Učestvovali su predstavnici Islamske zajednice Sandžaka, Kosova, Crne Gore, reisu-l-ulema Mustafa-ef. Cerić iz Bosne. Oni su napisali dokument u kojem stoji da je jedina legitimna vjerska institucija na nivou teritorije Sandžaka Mešihat IZ-e Sandžaka.

Čim je Dejton potpisan 1995. godine rukovodstvo Mešihata IZ-e Sandžaka integrisalo se pod Rijasetom IZ-e u Bosni i Hercegovini. Kasnije je taj legitimitet potvrđen Ustavom IZ-e u Bosni i Hercegovini 1997. godine.

 

SANDŽAK – DOMOVINSKI PROSTOR BOŠNJAKA

Dolaskom sadašnjeg reisu-l-uleme mr Husein-ef. Kavazovića promijenjen je Ustav i po prvi put na taj način Sandžak je još bolje tretiran u tom Ustavu gdje se spominje da je Islamska zajednica jedinstvena za muslimane na prostoru Bosne i Hercegovine i Sandžaka, pa zatim Srbije, Hrvatske, Slovenije. To je totalni legitimitet i kontinuitet iz kojeg mi crpimo pravo da djelujemo i Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini sa svojim Muftijstvom sandžačkim, jednim od najboljih i najorganiziranijih muftijstava, ima svoju infrastrukturu na tom prostoru, tako da tu nema nikakve dileme.

Glas islama: Šta kažu u Islamskoj zajednici u Crnoj Gori kada im se pomene dokument Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, sa kojom oni imaju određeni vid saradnje, iako još uvijek nisu u sastavu Rijaseta IZ-e u Bosni i Hercegovini. Šta oni kažu na dokument u kome se kaže ovo je jedna teritorija, da Muftijstvo sandžačko ima ingerencije tu.  Zbog čega se bune da se ustanove Muftijstva sandžačkog uspostavljaju na tom prostoru?

Hfz. Kujević: Oni izbjegavaju to pitanje i odgovor na njega. Kada su u Sarajevu oni izražavaju saglasnost, mislim na rukovodstvo Islamske zajednice koje uzurpira Islamsku zajednicu. Kažu da nemaju ništa protiv da budu integrisani u jedinstvenu Islamsku zajednicu, ali onda kada dođe suštinsko pitanje negiraju svoju priču. Mislim da određeni broj pojedinaca neće da se odrekne nekih beneficija i ličnih interesa koje bi izgubili kada bi se Islamska zajednica u Crnoj Gori integrisala u Rijaset IZ-e u Bosni i Hercegovini.

 

UGOVOR IZ-e i VLADE U CG – PREPREKA JEDINSTVU

Glas islama: Koliko je sporan ugovor koji je potpisala Islamska zajednica u Crnoj Gori sa Vladom Crne Gore? Koliko taj ugovor može da bude kočnica jer su data određena prava Vladi nad Islamskom zajednicom?

Hfz. Kujević: To je jedan od velikih problema. Mislim da je to zaista jedna od velikih kočnica, pored onoga što sam iznio. Tim ugovorom je narušena sloboda Islamskoj zajednici i spomenuti su neki članovi koji su zaista katastrofalni i jako štetni za islam i muslimane na tom prostoru. Tu je i Crna Gora prekršila Ustav, jer ona Ustavom garantira slobodu vjerskih zajednica, a onda se miješa direktno u djelovanje i funkcioniranje vjerskih zajednica. Ona je to potpisala sa Islamskom zajednicom, a nije sa pravoslavnim, posebno ne sa Srpskom pravoslavnom crkvom jer joj ne polazi za rukom da tu instituciju porobi tako lako.

 

REISU-L-ULEMA JE NA POTEZU – VJERUJEMO U NJEGA

Glas islama: Jeste li pokušali u Islamskoj zajednici u Sarajevu da na tom nivou riješite problem sa Islamskom zajednicom u Crnoj Gori?

Hfz. Kujević: Predvodio sam delegaciju kod reisu-l-uleme Nusein-ef. Kavazovića. Otvoreno smo razgovarali o našem problemu i Reisu-l-ulema je upućen je u njega. Naš Reisu-l-ulema iz Sarajeva nas je naučio činjenici da je domovinski prostor Bošnjaka Bosna i Sandžak i da oko toga nema dileme. Tu smo terminologiju od njega naučili i obradovali se tome, jer nam je poručio i javno na sastancima da oko Sandžaka nema kompromisa. To je jedna teritorija i prostor gdje ima on ingerencije. Svi uposlenici Islamske zajednice su dužni da brane svoju infrastrukturu i svoje ustanove, jer Medresa u Rožajama, Škola Kur’ana, Hajrat, MOK, sastavni su dio Islamske zajednice u Sarajevu, to je infrastruktura reisu-l-uleme Husein-ef. Kavazovića. Zmaj od Bosne Husein-kapetan Gradaščević, kada se borio za autonomiju Bošnjaka, dobio je podršku od muslimana Sandžaka. Zatim je Zmaj od Sandžaka, Muftija pljevaljski, išao da brani Bosnu i njenu slobodu kada su Austrougari izvršili aneksiju Bosne i Hercegovine.

Ubijeđen sam da će se reisu-l-ulema Husein-ef. Kavazović odužiti narodu na ovom prostoru i stati u odbranu svih naših ustanova, jer drugačije ne bi ni priličilo nama koji smo u službi Islamske zajednice, zato što nas time i Ustav duži.

 

POSLJEDNJI ATAK NA MEDRESU NIJE USPIO

Glas islama: Posljednji problem nastao je oko ustanove koja već 13 godina funkcioniše u Južnom Sandžaku, a to je odjeljenje Medrese „Gazi Isa-beg“ iz Novog Pazara. Nakon 13 godina zatražili su iseljavanje iz zgrade koja je u vlasništvu Medžlisa IZ-e Rožaje, a gdje su bile smještene učenice Medrese. Kakva je sada situacija?

Hfz. Kujević: Prošle školske godine imali smo taj nemili događaj da se udarilo na tu našu ustanovu koja je sidro naše slobode i svjetla, nauke i svega što je pozitivno. Medresa funkcionira 13 godina i obojila je najljepšom bojom ne samo našu čaršiju, već i Bihor,  Plav, Gusinje i Bijelo Polje. Mi se Medresi zaista nikada ne možemo odužiti. Tu su pohađale naše sestre, kćerke, čak i djeca koja su u bliskom srodstvu sa Rifat-ef. Fejzićem ponikla su u toj Medresi. Boli nas ono što se dogodilo, ali je najbolnija izdaja od onih koji su najveći hair vidjeli toj Medresi. Sve se to moglo uraditi na drugačiji način. Medresa „Gazi Isa-beg“ nije ugašena jer ona nije zgrada. Ustanova nije samo zgrada, već nju čine  tradicija, ljudi, nastavni kadar. Mi smo nastavili sa nastavom i počeli smo 15. septembra bez kašnjenja. Počeli smo u mnogo boljim uslovima, ljepšem ambijentu i na mnogo boljem mjestu – na sred Trga Mula Jakupa Kardovića. Zgrada za sada zadovoljava naše potrebe. S druge strane, kada se malo izmaknem i izdignem iznad svih tih događaja, kažem da Rožaje zaslužuje dvije medrese jer je svijet u narodu narasla do te mjere da nije dovoljna jedna Medresa. Ljepote i dobrote nikad dosta, a iz Medrese izlazi sušto dobro. Ono što je opasno jeste, bez obzira ko je vodi, iza lijepog i časnog imena Medrese nuditi djeci nešto drugo, kao što je bio slučaj sa Medresom Kralja Aleksandra u Skoplju.

Naše medrese ne smiju to postati, da se zovu tako i plijene emocije naših ljudi, a da im se nudi nešto drugo. Primjera radi da djevojke nisu obavezne da nose hidžab. Medresa u Skoplju je privlačila emocije naših ljudi, a ustvari je imala program obične srpske gimnazije gdje su djeca učena svemu i svačemu. Ljudi koji su izašli iz te medrese postali su vrsni intelektualci, ali nisu bili imami. Oni su se borili za svoje ideale, na primjer Sandžaka i svoga naroda. Rifat Burdžević Tršo, iako je završio tu medresu, imao je kućni odgoj i ambijent u kojem je živio tako da nije mogao tako lako da ga izbriše iz srca.

U tom smislu, zaista se ponosim i tvrdim da Medresa „Gazi Isa-beg“ nastavlja svoj put i tradiciju. Ona nije neutemeljena institucija u našem narodu da može tako lako da se izbriše i ugasi. Ponosan sam na svoj narod, jer neke medrese su opremale države, a naše odjeljenje u Rožajama opremio je sandžački čovjek. Ljudi iz Sandžaka koji su u domovini ili inozemstvu iznijeli su teret opremanja Medrese i utrkivali se ko će da uvakufi krevete ili dnevnice majstorima. To je ono što me je ispunilo i mogu da kažem da će Medresa i dalje postojati.

Djeca su ovog raspusta imali pritisak, kada su me kontaktirali njihovi roditelji. Taj ambijent me podsjetio na najžešću i najprljaviju političku kampanju. Tu je bilo ucjenjivanja, zvanja, posjećivanja roditelja, ali djeca koja su upisala našu Medresu pobijedila su roditelje i porodice, cijelu mahalu, jer jedini cilj im je bio da ostanu u našoj Medresi. Ona djeca koja su otišla, učinila su to bez svoje volje.

Opet je ovdje ključni problem ropstvo i porobljenost svijesti i nadam se da će ljudi shvatiti da je sloboda jedna od najljepših i najvećih blagodati koje je Allah dž.š. dao čovjeku te da ne smijemo oduzimati slobodu ljudima. Kao što je rekao Omer r.a.: “Kako možete vi da porobljavate ljude, a Allah ih je stvorio slobodnim?“ To je ono što mi daje elana da radim i nastavim dalje.

NAŠ RAD JE LEGALAN NA PROSTORU JUŽNOG SANDŽAKA

Glas islama: Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori zatražio je u jednom intervjuu od Vlade Crne Gore da zabrani rad Medresi „Gazi Isa-beg“ u Rožajama. Interesuje me imaju li na to pravo?

Hfz. Kujević: Vjerske zajednice imaju slobodu da se organiziraju u okvirima svoga sistema i da osnivaju obrazovne ustanove onako kako zahtijevaju propisi tih istih zajednica. Mi smo u tom smislu djelovali i radili do sada, a tako ćemo i nastaviti. Kada su u pitanju ustanove koje mi vodimo, nismo imali neko loše iskustvo sa vlastima i mislim da će tako biti u budućnosti. Ja sam optimista kada je u pitanju funkcionisanje Medrese u Crnoj Gori. Naši ljudi u Crnoj Gori znaju, a i oni koji su na vlasti znaju da je Medresa osnovana i  počela da djeluje na tom prostoru prije stvaranja državnosti Crne Gore i prije referenduma. Ona je osnovana 2002. godine, a 2006. godine je referendumom data državnost Crnoj Gori, tako da je ona ustanova koja je utemeljena i ukorijenjena u našem društvu, koja će nastaviti da funkcionira. Mislim da ni državi Crnoj Gori niti ikome ide u prilog takav vid kršenja osnovnih elementarnih ljudskih prava. Uzimanje prava ljudima je najveći problem i tu nastaju devijacije, fenomeni ekstremizma, liberalizma itd. Na teritoriji islamskog svijeta djeluje grupacija IDIŠ koju su osudili svi relevantni islamski učenjaci. Ali takvo ekstremističko djelovanje i IDIŠ stvorili su arapski režimi, arapski diktatorski neslobodni režimi, počev od Sirije, Iraka, Egipta itd.

Mislim da mi u XXI vijeku treba da idemo u pravcu evropskih integracija, da idemo u Evropu, da vidimo kako normalan i civiliziran svijet funkcionira. Zadovoljavanje i vladavina prava je garant stabilnosti u bilo kojoj zemlji i regionu. Zato davanje svih prava Bošnjacima, Albancima, Srbima, Crnogorcima i svim narodima koji žive u ovim državama jeste najveći stub stabilnosti i garant svih ovih zemalja.

 

AUSTRIJSKIM VLASTIMA NE SMETA MEDRESA, ZAŠTO BI SMETALA CRNOGORSKIM

Glas islama: Boravili smo u Beču gdje je otvoreno odjeljenje Medrese za vanrednu nastavu u tom gradu. Predstavnici grada Beča bili su na tom skupu i Austrija nema ništa protiv toga. Kakav je Vaš komentar?

Hfz. Kujević: To je normalan svijet. Tako radi i funkcionira rasterećen svijet, objektivan, koji nije pristrasan i koji zna da se problem devijacija, raznih frakcija i fenomena ekstremizma i separatizma jedino može riješiti sa ozbiljnim slobodnim institucijama. Ozbiljna slobodna Islamska zajednica jedino može riješiti problem ekstremizma i odlaska naše omladine na strana ratišta. Nikakvi zakoni to ne mogu da riješe. Mi smo, primjera radi, na nivou Muftijstva sandžačkog i Mešihata IZ-e u Srbiji dali jasna saopćenja i nas je omladina poslušala. Ne trebate, ne smijete i nećete ići na ta ratišta jer ne možete taj problem da riješite, a s druge strane, tamo su vrlo često nejasne stvari. Samo komplicirate i proizvodite dodatne probleme. Porobljeno rukovodstvo Islamske zajednice u Crnoj Gori samo pospješuje takve problem. Kada ljudi vide da je njihovo mjesto porobljeno, da nemaju slobodu riječi, da nemaju slobodu da odu u instituciju i kažu svoj problem, oni onda idu na ono mjesto gdje ne treba nikog da pitaju nizašta. Vjerujte da mnoge države nisu svjesne ovoga, a ja se nadam da će države u kojima mi živimo shvatiti ovu poruku. Mislim da je rukovodstvo ovdje u Sjevernom dijelu Sandžaka i Srbiji shvatilo tu poruku i da vuku prave poteze, jer daju prostora Islamskoj zajednici da rješava problem. Naša slobodna Islamska zajednica može da riješi problem. Nadam se da će i u Crnoj Gori shvatiti ovu poruku, jer to je garant uspjeha.

 

PORUKA I POZIV REISU FEJZIĆU

Glas islama: Za sam kraj uputite poruku vjernicima u Južnom Sandžaku, predstavnicima Islamske zajednice u Crnoj Gori, reisu Fejziću direktno.

Hfz. Kujević: Vjernicima u Južnom Sandžaku preporučujem da se čvrsto dohvate Božijeg užeta i slobode, jer sloboda je ono zbog čega ih je Uzvišeni Allah stvorio. Allah dž.š. je vjeru islam objavio da bi oslobodio ljude od robovanja raznim božanstvima i da robuju samo Njemu Jednom Jedinom, Koji zaslužuje robovanje. Slast slobode je najveća slast Ii blagodat koju čovjek kada osjeti ne bi je prodao za dunjaluk i sve što je na njemu. Mislim da razni pritisci sa svih strana nisu ništa u odnosu na ono što je trpio Poslanik s.a.v.s. Šta su naša iskušenja u odnosu na ono što muslimani preživljavaju u državama kao što je Sirija? Rješenje svega toga je da odbiješ činovnike koji ti prijete i kažeš im: „Ne, neću to da prihvatim!“

Žao mi je što drugi gost nije bio večeras u emisiji, žao mi je što srlja i pravi ovakve greške, jer mislim da ovo nije put kojim treba neko da ide. Posebno jer potičemo iz istog sela, iz istog bratstva, iz istog naroda. Naši preci u Balotićima bili su uvijek za istinu i na istini, uvijek su se suprotstavljali nepravdi, zulumu i diktaturi. Napomenut ću slučaj kada su Balote dale utočište šejhu Mehmedu, koji je bio proganjan od zuluma tadašnje turske vlasti. Balotiće mu je dalo utočište i suprotstavilo se mnogo jačoj zemlji nego što su to danas zemlje u kojima živimo. Drugo, hafiz Hamdija Koničanin, koji je bio jedan od učenjaka i uleme u Istambulu, kada je htio da ga pogubi Ataturk, jer nije htio da mu se pokori, pobjegao je u Balotiće. Kod njega su učili i moji amidže i amidže Rifat-ef. Fejzića, a oni su i dan-danas živi. Mislim da nama ne priliči ovakav odnos. Ja ga pozivam da revidira svoje stavove, iako uopće ne ovisim o njegovim postupcima. Mislim da to za njega ne valja, kao ni za narod. Ovi se problemi mogu lako riješiti, jer nije dobro biti protiv svoje vjere, naroda i majke, a to je Sandžak.

(Glas islama 270, strana 14, Rubrika: INTERVJU, Razgovarao: Salahudin Fetić)