BiH je u potpunosti ispunila sve obaveze iz “mape puta” za viznu liberalizaciju, potvrdio nam je u petak Endi Mekgafi, portparol Delegacije EU u BiH.
“Mehanizam monitoringa koji smo uspostavili nakon odobrenja bezviznog režima uveli smo upravo iz razloga da obezbijedimo sprovođenje reformi iz sektora pravosuđa i unutrašnjih poslova”, naveo je Mekgafi.
Vizna liberalizacija uvedena je u decembru 2010, a nakon toga usvojena je “mapa puta” koju je BiH sada ispunila. Mekgafi je podsjetio da je nedavno u BiH boravila delegacija Komesarijata za pravosuđe i unutrašnje poslove Evropske komisije. Konstatovano je da je BiH bila uspješna u sprovođenju svih 128 obaveza iz vizne liberalizacije podijeljenih u četiri bloka.
U prvom bloku, koji se odnosi na bezbjednost dokumenata, konstatovano je da su ispunjene sve neophodne aktivnosti i da je BiH među prvim zemljama koja je uvela pasoše najnovije, treće generacije. Drugi blok odnosio se na obaveze u vezi s pitanjima bezbjednosti granice i azilanata u BiH, koje su u potpunosti usvojene, a sada je na redu usvajanje zakona i implementacija.
“Otvaranje stalnog centra za azilante u Trnovu i pripreme novog zakona o azilu na nivou BiH su među najvažnijim stvarima koje su urađene. Kad ovaj zakon bude usvojen, to polje će biti u potpunosti harmonizovano s evropskim praksama”, navodi se u dokumentu.
Dodali su da je otvaranje zajedničkog centra za policijsku saradnju u Trebinju korak u dobrom smjeru za jačanje prekogranične saradnje.
Navedeno je i da su ispunjene sve obaveze iz bloka tri, koji se odnosi na borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije te borbu protiv pranja novca. Međutim, napomenuto je da na postignutom napretku treba dalje raditi i primijeniti u praksi usvojene dokumente.
“Napredak je potreban u području prevencije pranja novca i finansijskog kriminala. Potrebno je dopuniti Krivični zakon u ovom području, kao i obezbijediti bolje performanse sistema u cjelini”, navedeno je u dokumentu.
Iako su ispunjene sve obaveze iz bloka četiri koji se odnosi na ljudska prava, istaknuto je da sada treba raditi na ukidanju diskriminacije manjina, posebno u pogledu odluke “Sejdić i Finci”.
Kao najveći izazov u ovom trenutku navodi se problem s ogromnim brojem neutemeljenih zahtjeva za azil nakon vizne liberalizacije u zemljama šengena. Iako taj problem nije bio u “mapi puta” za viznu liberalizaciju, Evropska komisija očekuje da on bude riješen kombinovanim mjerama.
Bakir Dautbašić, šef Monitoring tima BiH za viznu liberalizaciju, istakao je da su upravo završeni pregovori s EUROPOL-om, te da će rezultati o ispunjavanju svih uslova za viznu liberalizaciju biti predstavljeni sljedeće sedmice u Beogradu.
“Sistem za razmjenu podataka radi, antikorupciona agencija je počela s radom, bivši ministar Radončić je završio izmjene i dopune Krivičnog zakona za strane plaćenike i ratnike i to je bila jedna od posljednjih stvari koja je preostala. Ako pogledate izvještaj o napretku Evropske komisije za BiH, vidjećete da smo mi jedini koji su ostvarili neki napredak u protekloj godini”, rekao je Dautbašić.
Dodao je da Ministarstvo bezbjednosti BiH čeka prvi izvještaj o lažnim azilantima koji zahtjeve podnose u Njemačkoj.
“Nakon što je Njemačka olakšala procedure za odbijanje lažnih azilanata, očekujemo i da će taj problem biti riješen”, zaključio je on.
(Nezavisne)
