Arheološko nalazište kod Berana: Vučja ogrlica za damu iz Torina

1
77

Berane – Na lokalitetu Torine pronađeni ostaci vinčanske kulture, koju smjenjuje bubanjsko-humska, prožimajući se i formirajući novu južno-balkansku kulturnu grupu, tako da ovo istraživanje mijenja dosadašnja saznanja o praistorijskim kulturnim uticajima na području Polimlja, a vjerovatno i cijele Crne Gore

Arheološko nalazište Torine u Radmanskoj klisuri kod Berana potvrdilo je da je svako veliko otkriće – slučajno. Kada su, lani, žitelji gornjih Radmanaca pokušali da probiju put kroz kanjon, otkriveni su ljudski skeleti, što je bio razlog za arheološko istraživanje.

Već sa nekoliko ispitnih sondi u donjim slojevima otkrivena je bronzanodopska kuća s kraja neolita, u kojoj je, oko ognjišta, nađen veliki broj cijelih keramičkih sudova, koštanih alatki, pijuka od jelenskih rogova i dvije brušene kamene sjekire. Pronađeni ostaci vinčanske kulture, koju smjenjuje bubanjsko-humska, prožimajući se i formirajući novu južno-balkansku kulturnu grupu, tako da ovo istraživanje mijenja dosadašnja saznanja o praistorijskim kulturnim uticajima na području Polimlja, a vjerovatno i cijele Crne Gore.

Prožimanje kultura

Napominjući da je lokalitet Radmanci, sa čuvenom zazidanom pećinom i utvrđenjima, nadomak Petnjice, najvredniji i najbogatiji u Crnoj Gori iz eneolita, odnosno mlađeg bronzanog doba, arheolog i direktor Polimskog muzeja Predrag Lutovac objašnjava da je istraženo po dubini nešto više od metra zemljanog sloja, u kojem su sačuvani podaci o kraju neolitske kulture i početku korišćenja metala, bakra i bronze.

– Polimski muzej osamdesetih godina je u Torinama prikupio prvi materijal, a u istraživanjima 1998, 2007. registrovao eneolitski i bronzanodopski lokalitet od četvrtog do drugog milenijuma. Pronađena ogrlica od vučjih zuba, bakarne igle, keramika i ukupna kulturna stratifikacija pokazuje da je najdublji kulturni sloj vinčanski, a potom se hronološki sedimenti ređaju sve do bronzanog doba.

– Ovo je, bez sumnje, krajnja destinacija do koje dopiru uticaji bronzanodopskih kultura sa primorja, ali i bubanjskohumske kontinentalne kulturne grupe, koje se ovdje susreću i prožimaju, formirajući posebnu kulturu. Uporedo sa vinčanskom kulturom u Polimlju traje ili, takoreći, kreće novi talas bakarnog doba i bubanjsko-humska kulturna grupa, za koju se smatralo da je bila u zapadnoj Srbiji i preko Kosova i Metohije spuštala se do Skadra i primorske oblasti. Do Torina se smatralo da te kulture uopšte nema na području Crne Gore. Nakon novih saznanja, međutim, ne možemo da isključimo uticaje primorskih grupa na područje Polimlja, ali je očigledno da postoje i uticaji centralnog Balkana, poznatijih većih bubanjsko-humskih kulturnih grupa, koje stočarenjem preko Pešterske visoravni dolaze do Polimlja i dodiruju se sa ostacima vinčanske grupe i uticajima sa primorja. Po keramici i ostalim upotrebnim predmetima na ovom lokalitetu utvrdili smo da nije jedna kultura nasilno smijenila drugu, nego je bio suživot tri kulturne grupe.

Jasnija praistorija

– Radmance nesumnjivo kazuju da u brozanom dobu uticaji nijesu samo od Primorja prema Polimlju, nego i obrnuto. Na osnovu u Torinama pronađenog kalupa za livenje posebne vrste egejskih bodeža, kakav je nađen u Momišićima, jasno je da su te kulturne grupe u ljetnjem periodu vjerovatno bile na prostoru Pešterske visoravni i Polimlja, a s jeseni se spuštale u podgoričku ravan i dalje se prožimale sa primorskom kulturom. Lokalitet je jedinstven u Crnoj Gori po bogatstvu keramičkog, koštanog i kremenog materijala i kamene industrije, čijim je otkrićem pokrenut veliki broj pitanja, tako da je Polimski muzej planirao istraživanja na više lokaliteta koji bi mogli da prikažu ta kretanja i kulturne uticaje. Planirano je istraživanje Trnja u Bijedićima kod Bijelog Polja, gdje postoje tragovi kraja vinčanske kulturne grupe i realno je očekivati da na tom prostoru ima i ostataka budimsko-humske grupe. Izvršićemo i reviziju arheoloških istraživanja Berankrša, jednog od značajnih neolitskih lokaliteta, koji pripada vinčanskoj kulturnoj grupi, a u gornjim slojevima se pojavljuje metalno doba. Cilj je da na osnovu materijala pronađenog šezdesetih godina, uhvatimo nit i bronzanog doba, o čemu u muzeju ima materijala na koji u vremenu iskopavanja nije obraćena odgovarajuća pažnja. U potrazi za što jasnijom „kopčom“ između finalnog bronzanog doba i neolita trebalo bi nastaviti ispitivanje i lokaliteta Gradac u Crnči. Tako, Polimski muzej širi sliku praistorijskih zbivanja na prostoru Crne Gore, a njegovi rezultati koristiće i Ministarstvu za uređenje prostora u definisanju arheoloških lokaliteta i spomenika, što je u sklopu evropskog projekta Pejzaž koji se mijenja. Bogatstvo i raznovrsnost arheološkog materijala nameću potrebu da se Radmanci kompletno ispitaju i predstave široj naučnoj javnosti, kao i da se brojni lokaliteti u Polimlju vrednuju i izdvoji šta je od nacionalnog, a šta opštinskog značaja. Za tu namjenu, međutim, Muzej nema dovoljno novca – objašnjava Lutovac, napominjući da su istraživanje u Torinama finansirali opština Berane i Ministarstvo za kulturu, koje je za za ovu godinu prihvatilo projekat Polimskog muzeja i Poljske akademije nauka za multidisciplinarno probno istraživanje Malesije, na osnovu kojeg bi se pripremila dokumentacija sa kojom bismo mogli zajednički konkurisati kod evropskih fondova.

Ženska figurina

– U Torinama je, između ostalog, pronađena ženska figurina neprocjenjive vrijednosti, stara preko pet hiljada godina. Radi se o reprezentativnom nalazu koji mijenja dosadašnja naučna saznanja. Figurina je karakteristične petougaone glave. Torzo je vrlo realistično prikazan, sa svim ženskim atributima. Po obliku slična je onima koje su nađene na Kosovu, u Fatosu i Predionici, ali su one odjevene, dok je ova naga i nema urezanih motiva i ukrasa. Nesumnjivo je, figurina iz Torina potiče iz perioda Vinča-Pločnik, tri do tri i po hiljade godina prije nove ere – kaže Lutovac.

Glasnik Polimskog muzeja

– Sve što smo našli u Torinama novo je i dragocjeno. Pronađeno je desetak manjih keramičkih sudova ucijelo, nešto bušenih kamenih sjekira i priličan broj pijuka od jelenskih rogova, koštanih alatki, igala, šila, probadača… Naime, oko 500 predmeta pronađenih prilikom istraživanja trajno ća se čuvati i ući u inventarske knjige muzeja – objašnjava Lutovac, napominjući da je Ministarstvo kulture ove godine finansijski podržalo pokretanje godišnjaka Polimskog muzeja, u kojem će na našem i engleskom jeziku biti predstavljeno ono čime se ustanova više od pet decenija bavi.

Izvor: Pobjeda.me

Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

1 komentar

  1. Na kraju su morali priznati Pešter i njegovu kulturu.Nikada nije kasno dokazati da između Glasinačke i Metohijske kulture,svoje mjesto mora dobiti i Pešterska kultura.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.