Previše samopouzdanja prelazi u narcizam, a lijepi ljudi nisu ništa više sigurni u sebe od onih prosječnih. Također, za loš osjećaj o sebi ne mogu se kriviti drugi…
Kategorija samopouzdanja
Samopouzdanje je kao psihološka kategorija postalo predmetom rasprave u posljednjih 50 godina. Psiholozi još uvijek raspravljaju o tome što ono doista jest, a kao “roba” je postalo primarno u međuljudskim odnosima i na poslu te se smatra glavnim obilježjem uspješnih ljudi. Postoje različite vrste samopouzdanja, od općeg osjećaja vlastite vrijednosti, do onog vezanog za određene uloge u životu – supružnik, prijatelj, roditelj, zaposlenik…
Nije svaki neuspjeh isti
Utjecaj specifičnog samopouzdanja na ono globalno varira. Primjerice, dok će netko biti razočaran i sumnjati u svoje sposobnosti kao kuhara jer je upropastio obiteljski ručak, drugi kojemu kuhanje nije toliko važno, neće zbog toga generalno misliti lošije o sebi, piše Psychology Today.
Ono varira iz sata u sat
Slično kao s lošom frizurom, ljudi se mogu probuditi jedan dan s osjećajem zadovoljstva o sebi, a drugi dan nesigurni. Generalno, obično doživljavamo kao da netko ima dobro ili loše samopouzdanje, no tu postoji mnogo varijacija i ono ovisi o povratnim reakcijama iz naše okoline, ali i o trenutnim situacijama u životu.
Visoko samopouzdanje nije nužno bolje
U idealnom slučaju, samouzdanje čovjeka treba biti visoko, ali ne previsoko jer tada ono prelazi u narcizam. Takvi ljudi imaju previsok osjećaj vlastite vrijednosti, a i na najmanju kritiku će reagirati agresivno i ofenzivno. Uzroke prevelikog samopouzdanja treba tražiti u dugoj krajnosti – kompleksima, što je dokaz da samopouzdanje i samopoštovanje nisu istoznačnice.
Nije vezano za fizički izgled
Studije su pokazale da ljude za koje bi većina utvrdila da su objektivno lijepi i privlačni, u pravilu nemaju ništa veće samopouzdanje od drugih. Također, dok su ispitanicima dali fotografije ljudi s niskim samopouzdanjem, nisu ih ocijenili ništa manje atraktivnim od onih s visokim. Razlike u izgledu stoga ne postoje, no ono na što se mogu odraziti je nastup i stav, koji jesu faktor privlačnosti.
Otporni na komplimente
Pojedinci s generalno niskim samopouzdanjem kao da su otporni na pohvale i pozitivne povratne informacije iz svoje okoline, pa ih je tako i lako prepoznati. Oni ne znaju prihvatiti kompliment, preispituju pohvalu i stvarni cilj koji se iza nje krije, a razlog za to je što se osjećaju nedostojnim hvaljenja.
“Samopomoć” baš i ne djeluje
Iako danas postoji cijela industrija namijenjena podizanju samopouzdanja, poput literature “samopomoći”, no studije pokazuju da takav “rad na sebi” dugoročno nema stvaran učinak. Ipak, na samopouzdanje dokazano djeluju fizičke aktivnosti, druženje kao i ostvarivanje zadanih ciljeva.
Nisu krivi roditelji ni društvo
Pojedinci će često tražiti krivca za svoje nisko samopouzdanje u drugima, bilo da je riječ o roditeljima, bivšem partneru ili društvu. No, istina je kako je svatko sam nanio većinu štete vlastitom samopouzdanju. Sklonost samokritičnosti može biti genetski uvjetovana, no kao obrazac proizlazi iz našeg karaktera i načina na koji smo ga izgradili, objašnjavaju psiholozi.
Izvor: 24sata.hr
