“Rječnik bosanskog jezika” akademika Dževada Jahića, predstavljen u Mostaru

O rječniku su govorili federalna ministrica obrazovanja dr.sc. Elvira Dilberović, dr.sc. Safet Sarić i mr.sc. Jasmin Hodžić.

Riječ je projektu koji traje 15 godina, a trenutno se radi na osmom od ukupno dvanaest tomova.

Autor Jahić je kazao kako je taj rječnik do sada najjasnija slika i prilika bosanskog jezika te najveći projekt o tom jeziku kakvog ga znanost promatra i zna.

– Jezik je pitanje kulturnog i nacionalnog identiteta, a bosanski je jezik prije svega povijesna potvrda matičnosti bošnjačkog naroda u Bosni i Hercegovini s jedne strane, i same kulturne matičnosti Bosne i Hercegovine kao države i kao prostora s druge strane – kazao je Jahić u izjavi za Fenu.

Dodao je kako je njegova namjera bila da prvenstveno sebi pa javnosti, s obzirom da već 40-ak godina živim u tom jeziku profesionalno, stručno i naučno, pokaže da je to visoko civiliziran jezik s dubokim i značajnim slojevitim povijesnim nasljeđem.

– Ali i da pokaže da je to jezik koji se uklapa u suvremeni život i koji ima i klasičnih europeizama, germanizama, anglizama itd – kazao je Jahić.

Inače, Rječnik bosanskog jezika, autora Jahića, nakon izdanja izazvao je buru u javnosti i medijima u cijeloj regiji, no autor kaže kako je ovaj rječnik najveći projekt o bosanskom jeziku, jeziku koji je u posljednje vrijeme na “najprimitivniji i na najtendenciozniji način napadnut od nekih snaga koje su prividno ovladale naučnom terminologijom i naučnom istinom”.

– Međutim, apsurd je jer neke snage unutar Bosne i Hercegovine prihvaćaju nekritički te napade, a jesu li svjesne toga da je napad na jezik jednoga naroda i jedne zemlje zapravo negiranje i naroda i zemlje, o tome ne možemo pouzdano znati – kazao je Jahić, istaknuvši kako je važno da se o Rječniku bosanskog jezika govori kao o jednoj višetomnoj publikaciji koja na jedan strogo znanstveni pa i praktičan način govori o bogatstvu jednog jezika.

Ministrica Dilberović je naglasila kako joj je izuzetna čast govoriti o ovom kapitalnom djelu, a naročito u trenutku kada je “sama ličnost, a time i rad cijenjenog akademika Jahića, osporavana”.

– Smatram da je ovo jedan enciklopedijski rječnik s vrlo jasnom znanstvenom, modernom, leksikografskom metodom, a koji popunjava sve one praznine koje raniji rječnici nisu ispunili. Nije ovdje samo riječ o Bošnjacima jer ovo je rječnik svih kultura i svih naroda u Bosni i Hercegovini i smatram da se ne treba na ovaj rječnik gledati kao na nešto strogo nacionalno – kazala je Dilberović u izjavi za Fenu.

Istaknula je kako je akademik Jahić uzeo bogatu leksikografsku građu i pokazao semantičku i sintaktičku širinu i osebujnost bosanskog jezika koji je uvijek, kako je kazala, služio kao otvoren i dinamičan jezik što on i jeste po prirodi.

Predstavljanju Rječnika sudjelovao je i direktor Kulturnog centra “Kralj Fahd” u Bosni i Hercegovini Abdul-Medžid El-Gajs, koji je kazao kako mu je iznimna čast što je taj značajan kulturni događaj organiziran u tom centru.

– Bosanski jezik je jezik koji ima svoju povijest i nama je jako bitno da zajedno sa svima koji se njime baveradimo na tome da približimo taj jezik našem narodu u Bosni i Hercegovini kako bi ga još bolje upoznali, a one stvari koje su zaboravljene, počeli prihvaćati, još više isticati i pridržavati ih se – kazao je Abdul-Medžid.

On se osvrnuo i na rad Kulturnog centra “Kralj Fahd” u Bosni i Hercegovini, naglasivši kako Centar, pored ostaloga, nudi razne besplatne tečajave, da je otvoren za sve ljude te da mu je primarni cilj pružiti edukacijsku pomoć Bosni i Hercegovini.

Predstavljanje Rječnika bosanskog jezika u Mostaru organizirali su Kulturni centar “Kralj Fahd” – ogranak Mostar i Bosanska lingvistička akademija Udruge “Prijatelj knjige”.

(FENA)