Palestina – Izraelski i egipatski dužnosnici postižu napredak u pokušajima da se okonča masovni štrajk glađu palestinskih zatvorenika, od kojih su neki na ivici smrti, rekao je u subotu palestinski premijer.
“Bilo je napretka u razgovorima između Egipta i Izraela”, naveo je Ismail Haniya u saopćenju. “Ovo je važan korak u rješavanju zahtjeva zatvorenika.”
Predstavnica izraelskih zatvora Sivan Weizman rekla je da se zbog loših zatvorskih uslova u štrajku glađu nalazi 1.550 Palestinaca koji protestiraju zbog smještaja u samice, pritvora bez podizanja optužnice, zabrane posjete porodice, i zbog raznih drugih restrikcija.
Ona je rekla da su izraelske vlasti odlučile da dvojicu palestinskih zatvorenika premjeste iz samice, ali nije mogla da kaže da li je ta odluka i sprovedena.
Zabrinutost WTO-a
Svjetska zdravstvena organizacija (WTO) saopćila je u subotu da je izuzetno zabrinuta zbog zdravlja dvojice Palestinca koji su ušli u 74. dan štrajka glađu u izraelskom pritvoru, a jedan se nalazi na ivici smrti.
WTO od Izraela traži da brzo pruži odgovarajuću ljekarsku pomoć Palestincima koji gladuju, i da ih prebaci u civilne bolnice.
Bilal Diab i Thaer Halahle odbijaju hranu u znak protesta što su u administrativnom pritvoru.
Pažnja međunarodne zajednice
“Svjetska zdravstvena organizacija je izuzetno zabrinuta za njihovo zdravlje”, navodi se u saopćenju te agencije Ujedinjenih nacija i dodaje da se jedan od dvojice štrajkača nalazi na ivici smrti i da je odbio primiti transfuziju krvi.
Njihov štrajk privukao je pažnju međunarodne zajednice, a zabrinutost su izrazili ranije Evropska unija i Ujedinjene nacije, navodi AFP.
Taj štrajk ima široku podršku među Palestincima koji svakodnevno organiziraju skupove solidarnosti sa zatvorenicima.
Izvor: Aljazeera.net
Pjesma Güntera Grassa:“Ono što se mora reći”
Ispis
Croatian Danish English French German Italian Serbian Slovenian Spanish Swedish Turkish Utorak, 10 April 2012 07:46
Share5
Izraelske vlasti su proglasile njemačkog nobelovca Güntera Grassa nepoželjnom osobom u toj državi nakon pjesme koju je napisao i koja je objavljena prošle sedmice.
Pjesma pod nazivom “Ono što se mora reći” kritikuje licemjerje Zapada kada je u pitanju izraelski nuklearni program. Nobelovac za Izrael kaže da je prijetnja ionako krhkom svjetskom miru, a sve zbog njihovog odnosa prema Iranu.
Njemački mediji su prenijeli Grasove izjave gdje on navodi da riječi kritike napisane u pjesmi nisu upućene izraelskom narodu, već vlastima predvođenim premijerom Benjaminom Natanyahuom, jer kako je pisac rekao “njegova politika stvara neprijatelje zemlji i gura je u sve veću izolaciju”.
Pjesmu kojom Grass otvoreno progovara o onome o čemu svi šute, odbili su objaviti mnogi njemački listovi. Pisac u pjesmi navodi i to da je svjestan da će ga optužiti za antisemitizam nakon što otvoreno progovori o izraelskoj prijetnji svjetskom miru.
Pjesmu, za koju navode da nije riječ o velikom umjetničkom ostvarenju, niti o brilijantnoj političkoj analizi, ali da će jednog dana biti upamćena kao Grassove najutjecajnije riječi, odbili su objaviti mnogi njemački listovi. Na kraju ju je prošle sedmice objavila italijanska “La Repubblica”, ipak bojažljivo.
Zajedno uz pjesmu je objavljeno i nekoliko komentara na nju tako da su ublažili efekt koji bi izazvala da su je objavili bez ikakvog dodatnog objašnjeja i komentarisanja. No, bez obzira na to, istina koja je rečena našla je svoj put, samo ju je neko trebao prvi reći. Günter Grass je rekao:
“Ono što se mora reći”
Zašto šutim, zašto toliko dugo ne rekoh ni riječi,
Šta me to priječi,
Kad je jasno da su na pomolu
Ratne igre, na kraju kojih, mi preživjeli
Svedeni bivamo na uzgredno, a da ih nismo htjeli?
Postalo je valjanim pravo na preventivni napad,
Koji bi mogao unišiti sav narod iranski,
Vođen od komedijaša nekog,
Što ga raspaljuje planski.
Pretpostavljaju, da sprema atomsku bombu
Kako bi svijetu zakuhao čorbu.
Pa zašto sam onda sebi zabranio,
Nazvati imenom – i nisam to kanio,
Onu drugu zemlju, koja godinama, kako se kaže-
-Atomskim potencijalom raspolaže – tobože tajno,
A svi to znaju, i izbjegava kontrolu i inspekciju, trajno?
Šutnju o takvom stanju stvari ja grijehom ćutim
I moja je šutnja krivica i laž, od koje se mutim,
Jer treba o tom povesti računa i platiti ceh,
Iako će na me zazvati »antisemitizam» k’o grijeh.
A sad, eto, jer su u zemlji mojoj
Neiskazivi zločini bili ekskluzivni,
Kojima primjera nema niti se opravdanja moglo naći
Ponovo ćemo se u trgovini snaći,
Pa da se iskupi nacija, iznađena je «reparacija»,
Te Izraelu treba dati još i podmorski opasan stroj
Spreman za ubitačni boj
I uništenje atomskih glava,
Tamo gdje se samo predmijeva
Da postoji atomska bomba prava.
Ali treba se toj zemlji odužiti, i ova podmornica grozna
Za zastrašivanje će poslužiti.
Zašto dosad ne rekoh ni riječi?
Jer mišljah da me moje porijeklo priječi:
Na njemu zločina strašnog je žig,
I strahujem kako će taj mig
Protumačiti izrelska država,
Jer kakavog ja imam prava,
Kad s njom suosjećam i želim ostati vezan,
Donijeti zaključak trijezan:
A pišem ga posljednjom tinom:
Zar izraelski potencijal zaprijetiti može,
Atomskim ratom, krhom svjetskom miru,
Zar dotle stigosmo, o bože?
Jer danas ipak to treba reći –
Ono zašto će sutra možda biti kasno;
Jer mi Nijemci – opterećeni krivicom teškom
Sutra ćemo se osramotiti još gorom greškom,
Isporučujući oružje za predvidiv i predviđeni zločin,
Naše sudjelovanje neće biti moguće opravdati ničim.
Priznajem: ne mogu šutjeti više,
Jer od dvoličnosti zapada ne može da se diše,
I nadam se da mnogi žele prekinuti šutnju
I izraziti ljutnju potstrekivaču opasnosti znane
I da isto tako ustraju, da odustane i pristane
Na stalnu i slobodnu pasku
Atomskog potencijala Izraela kao i Irana
I da vlade dozvole, da se kontrolira i jedna i druga strana
Od strane međunarodnih organa.
Samo na taj način i Izraelci i Palestinci
I još više svi ljudi koji žive bok uz bok, i jedni i drugi,
U toj nesretnoj regiji zaposjednutoj ludilom
Naći će izlaz i sebi i nama i svijetu svom.
By: tacno.ne http://www.bhmagazin.com/kultura/12380-pjesma-guentera-grassaono-to-se-mora-rei.html