Bratić je u izjavi Feni ocijenio neprihvatljivim osporavanja naziva bosanskog jezika u RS-u, te podsjetio i da je Ustavni sud BiH ranije presudio da svaki narod ima pravo da zove svoj jezik onako kako to želi.

-Naziv bosanski jezik je u upotrebi unazad stotinama godina i nisu Bošnjaci sada odlučili da ga tako zovu. On je, i što se tiče lingvistike, istorijska činjenica i jezik kojim se govorilo na ovim prostorima o čemu postoje i pisani dokumenti otprije nekoliko vijekova – ukazao je.

Smatra da je rezultat loše politike naziv ‘jezik bošnjačkog naroda’, na čemu se insistira u RS-u.

-Pa i Dejtonski mirovni sporazum je napisan na bosanskom, srpsko-hrvatskom i engleskom jeziku, a to što se sada osporava bosanski jezik predstavlja pokušaj da se skrene pažnja sa životnih problema. Bošnjacima se time ‘gura prst u oko’ – upozorio je potpredsjednik entitetskog parlamenta.

Uvjeren je da srpske vlasti u RS-u otvaraju ove osjetljive teme, jer nemaju odgovor na probleme u entitetu, veliku zaduženost, odlazak ne samo mladih već ljudi svih  dobi s tog prostora, nemogućnost izmirenja obaveza prema korisnicima budžetima…, a uz to se već razmišlja i o političkom pozicioniraju na narednim izborima.

Bratić je upozorio i da negiranje naziva jednog jezika predstavlja i udar na pomirenje, umjesto da se u BiH poštuju različitosti, koje su bogatstvo, ukoliko postoji međusobno uvažavanje i saradnja.

-Građanima u oba entiteta BiH treba pomirenje i bolji život, a ne teme koje im ništa dobro ne mogu donijeti, osim dizanja tenzija. Moramo sačuvati narode na ovim prostorima, jer je pitanje kome će trebati institucije ako ne budemo imali ljude kojima treba da budu na usluzi, a ne instrument za ostvarivanje političkih ciljeva – zaključio je potpredsjednik Narodne skupštine RS-a Senad Bratić.

Entitetski predsjednik Milorad Dodik nedavno je ponovio tvrdnju da ne postoji bosanski jezik. Takav jezik, dodao je, ne može se izučavati u školama u tom bh. entitetu.

(Vijesti.ba / FENA)