Jerusalem kojeg su prije stotinu godina okupirali Britanci, danas prolazi kroz jedan od najtežih perioda u svojoj historiji. Naime, američki predsjednik Donald Trump, u srijedu, 6. decembra, donio je odluku da prizna Jerusalem kao glavni grad Izraela, što je izazvalo oštre reakcije širom svijeta.
Od srijede u napadima izraelskih snaga poginula su četiri Palestinca, a 1.487 ih je ranjeno. Osim toga, na Zapadnoj obali i Istočnom Jerusalemu privedeno je više od 150 Palestinaca.
Ulice Jerusalema, grada sa dugogodišnjom historijom, nikada nisu izgledale tako napušteno kao što je to slučaj danas. Naime, ulazaak u Jerusalem zbog zidova koji opasavaju grad, nemoguć je za gotovo tri miliona Palestinaca koji žive na Zapadnoj obali. Isti problem imaju i dva miliona Palestinaca koji žive u Pojasu Gaze.
– Za milione Palestinaca povratak u Jerusalem samo san –
Pet miliona palestinskih izbjeglica širom svijeta, nemaju mogućnosti da ispune svoj najveći san, povratak u Jerusalem.
Broj Palestinaca koji danas žive u Istočnom Jerusalemu jedva da prelazi 300.000. Suočavaju se i sa nizom opasnosti i prijetnji, a gubitak doma i hapšenja su samo neki od njih. Trumpova odluka je samo povećala bijes i razočarenje stanovništva u gradu.
Oni koji žive u tom gradu, mogu čuti sjećanja starih koja se vežu za 1967., godinu kada je Izrael okupirao Istočni Jerusalem.
”Prije bi stanovnik Gaze u Jerusalem donosio jagode i prodavao, stanovnik Hebrona grožđe, a stanovnik Tulkarema narandže. Jerusalem je bio mjesto susreta svih Palestinaca. Naročito petkom ste na Vratima Damaska, koji je jedan od glavnih ulaza ovog drevnog grada opasanog zidinama, mogli sresti Palestince iz svih dijelova zemlje. A danas i ovi kojima je dozvoljen ostanak izbjegavaju okupljanja na Vratima Damaska. Čak se i prodavnice zatvaraju prije sumraka. Okupatorski vojnici na svakom ćošku čekaju spremni”, riječi su koje se često mogu čuti od starijih, javlja Anadolu Agency (AA).
Zapravo ove rečenice jasno opisuju situaciju u kojoj se Jerusalem nalazi.
A kako je počeo proces koji je Jerusalem doveo u ovo stanje?
Naime, britanska vojska vođena generalom Edmundom Allenbyjem zauzela je Jerusalem 1917. godine, a okončanjem osmanske vladavine u Palestini je otvoren put za realizaciju cionističkog plana utemeljenja jevrejske države. Iste godine je objavljena i Balfourova deklaracija kojom je predviđeno osnivanje te države.
Po okončanju britanskog mandata nad Palestinom, David Ben Gurion je 14. maja 1948. godine proglasio da je osnovana država Izrael. Palestinci ovaj dan nazivaju Nakbom i obilježavaju kao početak katastrofe koja traje, odnosno sistematskog progona u kojem je blizu milion Palestinaca protjerano.
Zapadni Jerusalem je prešao pod upravu Izraela, a Istočni Jordana. Izrael je u Šestodnevnom ratu 1967. okupirao Istočni Jerusalem.
Upravo status Istočnog Jerusalema je jedna od najvećih prepreka u rješavanju izraelsko-palestinskog pitanja. Generalna skupština Ujedinjenih nacija je 29. novembra 1947. godine usvojila rezoluciju kojom se predviđa podjela palestinske teritorije na palestinsku i jevrejsku državu. Prema Planu podjele UN-a iz 1947., da se historijski prostor Palestine podijeli između jevrejske i arapske države, Jerusalemu je dat poseban status i trebao je biti stavljen pod međunarodni suverenitet i kontrerolu.
– Jerusalem, sveti grad tri monoteističke religije –
Razlog ovod posebnog statusa jeste upravo to što je Jerusalem sveti grad za tri velike religije.
Ipak, Izrael je Jerusalem 1980. proglasio glavnim gradom. Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda (VSUN) rezolucijom 478 proglašenje je nazvalo ništavnim.
Do protekle srijede nijedna zemlja na Istoku ili Zapadu nije Izrael priznavala za glavni grad, sve do Trumpove odluke.
Ambasade svih zemalja koje priznaju Izrael smještene su u Tel Avivu. Ipak, skladno sa odlukom američkog predsjednika Trumpa, ambasada SAD-a bit će premještena u Jerusalem.
S druge strane, u Istočnom Jerusalemu živi više od 200.000 jevrejskih doseljenika čija se naselja smatraju ilegalnim i protivnim međunarodnom pravu.
Također, više od 300.000 Palestinaca koji žive u Istočnom Jerusalemu nemaju državljanstvo nijedne zemlje, a gotovo pola milona njih živi u strahu da bi svakog dana mogli biti protjerani iz grada.
Također, Palestincima nije dozvoljena gradnja kuća u Istočnom Jerusalemu, zbog čega su oni prisiljeni napuštati grad, a ukoliko to učine zabranjen im je povratak. Ukoliko se jedan od članova porodice nađe na izraelskoj listi terorista, kako se naziva učešće u napadima, to je razlog da čitava porodica bude prognana iz Jerusalema.
Prema podacima organizacije za ljudska prava B’Tselem Izrael je od 1967. godine ukinuo boravišnu dozvolu za 14.000 Palestinaca zbog čega su oni prognani iz Istočnog Jerusalema.
Nasuprot tome, Izrael Jevreje u svim dijelovima svijeta potiče da dođu u Izrael, a samim tim i Istočni Jerusalem i da se nasele gdje žele, kao i na dobijanje državljanstva.
– U Istočnom Jerusalemu živi 200.000 ilegalnih jevrejskih doseljenika –
Iako se projekti izgradnje jevrejskih naselja u Istočnom Jerusalemu smatraju ilegalnim, Izrael je od 1967. godine za te ljude izgradio niz naselja. Samo u Istočnom Jerusalemu u ovim ilegalnim naseljima živi više od 200.000 jevrejskih doseljenika.
Naselja su pod visokim mjerama sigurnosti policije i vojske, a ulazak u njih je zabranjen svima osim Jevrejima.
Izraelska administracija je prošlog mjeseca donijela odluku o gradnji 15.000 novih stambenih jedinica za jevrejske doseljenike u Istočnom Jerusalemu.
Televizija ”Kanal 2“ ranije je javila kako je izraelska administracija na stambene jedinice za jevrejske doseljenike u Istočnom Jerusalemu i Zapadnoj obali potrošila oko 20 milijardi dolara.
S druge strane, za Palestince je gotovo nemoguće dobiti građevinsku dozvolu. U gradu postoji oko 20.000 ”bespravno izgrađenih kuća“ Palestinaca koje bi svakog trenutka mogle biti srušene. Ekipe gradske uprave s vremena na vrijeme organiziraju rušenje ovih kuća, a troškove moraju platiti Palestinci.
Agencija Anadolija
Pogledajte vijest na izvornom sajtu:
Jerusalem prolazi kroz najteži period u proteklih stotinu godina
